Danas
godini.Fiskalni savet ocenjuje da javne investicije ostaju jedan od ključnih prioriteta, što, kako dodaju, Strategija jasno naglašava.Planirani nivo ulaganja je visok i značajno iznad proseka u zemljama centralne i istočne Evrope, gde javne investicije trenutno iznose manje od pet odsto BDP-a, ukazuje Fiskalni savet.S obzirom na to da je infrastruktura u Srbiji i dalje slabije razvijena nego u većini tih zemalja, ovakav nivo ulaganja smatra se opravdanim i važnim za dalji razvoj, dodaju članovi Saveta.Međutim, i pored toga, Fiskalni savet ukazuje na problem nedovoljne transparentnosti.
Naime, Fiskalni savet naglašava da Strategija ne prikazuje jasno sektorsku strukturu ulaganja, pa nije poznato koji su konkretno sektori pogođeni najavljenim smanjenjem od 0,2 procentna poena BDP-a u pojedinim godinama.Dokument navodi širok spektar sektora u koje će se ulagati – od saobraćaja, zdravstva i obrazovanja, do energetike, kulture i odbrane – ali takva opšta lista ne daje jasnu predstavu o tome koji su stvarni prioriteti.Većina projekata odvija se mimo standardnih proceduraFiskalni savet je u svojim ranijim izveštajima utvrdio da se većina investicionih ulaganja države trenutno realizuje mimo standardnih procedura – putem međudržavnih ugovora ili kroz posebne zakonske izuzetke.To znači da se projekti biraju bez jasnih kriterijuma, dok se u njihovoj realizaciji zaobilaze ključne odredbe zakona u oblastima javnih nabavki, eksproprijacije, planiranja i izgradnje i drugo.„Ovakva praksa nosi rizike da troškovi projekata prerastu opravdane okvire, da struktura kapitalnih izdataka ne odgovara u potpunosti prioritetima razvoja i potrebama građana, a svakako se moraju postaviti i pitanja kvaliteta i bezbednosti tako izvedenih radova“, navodi Fiskalni savet.Strategijom je, kako dodaju, planirano da se ova praksa promeni, ali tek kroz nekoliko godina, između ostalog i tako što će se do kraja 2027. Danas