Na jednoj od beogradskih pijaca kilogram tog voća je 1. 600 dinara. 021
U nekim krajevima pad ide od 30 do 80 posto u zavisnosti od različitih delova Srbije.
U nekim krajevima kao što je zapadna Srbija, pad je bio čak do 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu - kaže Duško Bodroža, sa Instituta ekonomskih nauka. Novosti
Pad roda je najveći zabeležen kod kajsija i trešanja.
U nekim krajevima pad ide od 30 do 80 posto u zavisnosti od različitih delova Srbije. Informer
Posle trešanja koje su u maju sa cenom od 1.000 do 1.500 dinara ponele titulu najskupljeg voća, u junu je to neslavno mesto zauzela kupina. Mondo
Statistika je u obzir uzela cene u hipermarketima gde je voće jeftinije.
Mi sarađujemo sa više od 200 domaćih dobavljača i ako govorimo na godišnjem nivou to je oko 60.000 tona koje se na našim policama nađu sa srpskih njiva kada govorimo o voću i povrću. Međutim, u slučaju slabije sezone, vremenskih prilika, idemo na uvoz. Kurir
Najčešće je to iz Grčke kada govorimo o sezoni", kaže Milica Rakovac, rukovodilac korporativnih komunikacija "Deleza".
Računica će tek da se svede, ali prema nekim procenama zbog mraza, onda i grada, dok je voće bilo u cvetu, a sada i suše, višnja će biti recimo 40 odsto a malina oko 30 odsto roda u normalnim sezonama. Espreso
Na jednoj od beogradskih pijaca kilogram tog voća je 1. 600 dinara.
Iako smo duboko zagazili u sezonu, cene i dalje ne padaju. Danas
Kupcima, jer zbog cene, voće kupuju na komad.
"Pad roda je najveći zabeležen kod kajsija i trešanja. Blic
Ovogodišnja trešnja kisela je i proizvođačima i kupcima.
Proizvođačima koji zbog slabog roda gubitak pokušavaju da nadoknade visokom cenom. B92
Dok je prema podacima Zavoda za statistiku, prošle godine u prvoj nedelji juna za kilogram kajsija trebalo 300 a breskvi 250 dinara, u istom periodu ove godine koštaju 500 dinara.
Statistika je u obzir uzela cene u hipermarketima gde je voće jeftinije. 021
Međutim, ni sa uvozom neće biti lako.
Na udaru hladnog talasa bile su i Rumunija, Bugarska, Moldavija, a posebno je pogođena Makedonija. Novosti
Foto: Profimedia Na jednoj od beogradskih pijaca kilogram tog voća je 1. 600 dinara.
Ovogodišnja trešnja kisela je i proizvođačima i kupcima. Novosti
Naša nabavka je unapred dobro planirana i ugovorena.
Stoga bićemo primorani da uvezemo samo minimalne količine voća. Trudimo se da optimizujemo naše interne procese kako bi cena naših proizvoda ostala stabilna. Danas
Proizvođačima koji zbog slabog roda gubitak pokušavaju da nadoknade visokom cenom.
Kupcima, jer zbog cene, voće kupuju na komad. Novosti
U nekim krajevima kao što je zapadna Srbija, pad je bio čak do 80 odsto u odnosu na prethodnu godinu", kaže Duško Bodroža, sa Instituta ekonomskih nauka.
Neminovno se to odražava na cene. 021
Računica će tek da se svede, ali prema nekim procenama zbog mraza, onda i grada, dok je voće bilo u cvetu, a sada i suše, višnja će biti recimo 40 odsto a malina oko 30 odsto roda u normalnim sezonama.
Međutim, ni sa uvozom neće biti lako. Novosti
Stoga bićemo primorani da uvezemo samo minimalne količine voća. Trudimo se da optimizujemo naše interne procese kako bi cena naših proizvoda ostala stabilna.
Ove godine, ukoliko i dođe do poskupljenja, poskupljenje će biti minimalno", kaže Dunja Bibić, marketing i PR menadžer "Fruvite". Blic
Najčešće je to iz Grčke kada govorimo o sezoni“, kaže Milica Rakovac, rukovodilac korporativnih komunikacija „Deleza“.Računica će tek da se svede, ali prema nekim procenama zbog mraza, onda i grada, dok je voće bilo u cvetu, a sada i suše, višnja će biti recimo 40 odsto a malina oko 30 odsto roda u normalnim sezonama.„Ove godine je svo voće deficitarno.
Naša nabavka je unapred dobro planirana i ugovorena. Danas
| 30.06.2025 Poljoprivrednici u Srbiji ocenili su danas da će pšenica biti poslednji usev koji će "skinuti" sa njive ove godine, ako najdalje za 10 dana ne padne kiša.Predsednik Incijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Goran Filipović iz Kisiča izjavio je da se "kukuruzu suše donji listovi, a krizira i soja, dok se suncokret još drži"."Ako za 10 dana kiša ne padne, soja i kukuruz će propasti i može se u njivu ući sa mašinom koja sitni te ostatke biljaka, jer u njima nema ništa i vredi ih davati stoci kao hranu", rekao je Filipović agenciji Beta.Dodao je da posle tog roka "useve ne bi spasao ni Dunav da se izlije na njivu".On je naveo da su pre dve nedelje merili vlagu u zemlji i utvrdili su da na dubini od 15 centimetara nema vlage, zatim da na dubini od 30 do 35 centimetara ima malo vlage, dok na 50 centimetara do tri metra, gde bi trebalo da bude dubinske vlage - nema ni trunke."Mislili smo da od prošle godine nema gore godine, ali ova je mnogo gora. Beta
Poljoprivrednici u Srbiji ocenili su danas da će pšenica biti poslednji usev koji će "skinuti" sa njive ove godine, ako najdalje za 10 dana ne padne kiša.Predsednik Incijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Goran Filipović iz Kisiča izjavio je da se „kukuruzu suše donji listovi, a krizira i soja, dok se suncokret još drži“.– Ako za 10 dana kiša ne padne, soja i kukuruz će propasti i može se u njivu ući sa mašinom koja sitni te ostatke biljaka, jer u njima nema ništa i vredi ih davati stoci kao hranu – rekao je Filipović agenciji Beta.Dodao je da posle tog roka „useve ne bi spasao ni Dunav da se izlije na njivu“.On je naveo da su pre dve nedelje merili vlagu u zemlji i utvrdili su da na dubini od 15 centimetara nema vlage, zatim da na dubini od 30 do 35 centimetara ima malo vlage, dok na 50 centimetara do tri metra, gde bi trebalo da bude dubinske vlage – nema ni trunke.– Mislili smo da od prošle godine nema gore godine, ali ova je mnogo gora.
Ne znam kako ćemo preživeti, dugujem za repromaterijal i sredstva za zaprašivanje 2,5 miliona dinara – rekao je Filipović.Dodao je da je useve, zbog nedostatka vlage, napalo grinje, a da su preparati za njihovo uništavanje izuzetno skupi.Rod pšenice, kako je naveo, nije loš, procenjuje se da će prosečan prinos po hektaru biti oko šest tona, ali da je cena od 20 do 21 dinar „katastrofalna“.Predsednik Udruženja poljoprivrednika Subotice Miroslav Matković izjavio je da je kukuruzu sada najpotrebnija kiša, jer formira rod.– Zbog ove suše neki poljoprivrednici od kukuruza ne očekuju ništa, neki optimisti misle da će prinos biti bar trećina prosečnog roda – rekao je Matković.Naveo je da se ratari nadaju da će ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, koji ima adekvatno obrazovanje posle više godina nestručnih kadrova na toj funkciji, nešto preduzeti da pomogne poljoprivrednicima.– Mi smo poslednje dve tri godine zbog suše od države tražili da se proglasi elementarna nepogoda, ali su nas odbijali – rekao je Matković.Dodao je da je prinos pšenice na području Subotice od šest do osam tona po hektaru i da se poljoprivrednici, zbog klimatskih promena, sve manje mogu oslanjati na prolećne kulture, već moraju uzgajati žitarice koje se seju u jesen.BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici. Bizportal
Isti slučaj je i sa cenom sladoleda.
Dok u poslastičarnicama u centralnoj ulici kugla u čaši ili kornetu košta dva ili 2,50 evra u sporednim ulicama ćete je platiti 1,50 evra. Blic
Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je danas da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na 2024, a manji rod malina i višanja.– Na osnovu stanja useva 23. maja 2025.
godine očekuje se proizvodnja pšenice od oko 3,6 miliona tona, što je za 24,3 odsto više u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj godini – naveo je RZS na svom sajtu.Proizvodnja malina u odnosu na prošlu godinu biće manja 12,2 odsto, a višanja 42,3 odsto.U poređenju sa prethodnom godinom, zasejano je manje kukuruza (2,7 odsto), šećerne repe (za 26,6 odsto), suncokreta (za 2,5 odsto) i soje (za 5,8 odsto).BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici. Bizportal
Da li ćete ih platiti skuplje ili jeftinije nema nikakve veze sa kvalitetom već isključivo sa pozicijom poslastičarnice.
Cena u manje prometnim ulicama nešto niža Dok u poslastičarnicama u glavnoj ulici i šetalištu grčke baklave koštaju 13 evra po kilogramu, u onima malo uvučenim u sporedne ulice njihova cena je 10 evra. Mondo
Od 15. avgusta počinje da pada cena, a samim tim i kvalitet lubenica i dinja - navodi Jovan.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Pridružite se i saznajte prvi najnovije informacije. Informer
Dok u poslastičarnicama u centralnoj ulici kugla u čaši ili kornetu košta dva ili 2,50 evra u sporednim ulicama ćete je platiti 1,50 evra.
Cena sladoleda u Nea Peramosu, za razliku od nekih drugih mesta u Grčkoj, ista je bez obzira da li će vam ga servirati da ga pojedete u poslastičarnici ili ćete ga poneti u kartonskoj čaši ili kornetu. Blic
| 01.07.2025 Predsednik Udruženja odgajivača goveda centralne Srbije Milija Palamarević izjavio je danas da će proizvođači mleka tog dela Srbije, nezadovoljni zbog smanjenja otkupnih cena mleka, 4. jula u Gruži prosuti tri tone mleka.On je agenciji Beta rekao da će se na pola sata zaustaviti saobraćaj iz tog mesta na magistralni put Kragujevac - Kraljevo, kako bi se prosulo mleko i da će posle tog protesta uputiti novi poziv ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Srbije Draganu Glamočiću da dođe u Gružu i pozove predstavnike mlekara i posrednike u otkupu, kako bi ih suočili licem u lice i utvrdili ko ne govori istinu o uvozu mleka i proizvoda od mleka."Država tvrdi da ne daje dozvole za uvoz mleka i mlečnih proizvoda, a mi imamo dokaze da sireve uvoze firme koje dobiju dozvolu za uvoz tog proizvoda, iako se bave sasvim drugim poslovima", rekao je Palmarević.Istakao je da su mlekare smanjile otkupnu cenu mleka, u proseku za oko 20 dinara po litru, pa je sada najviša 60 dinara, a najniža 35 dinara, što ispod proizvođačke cene, zbog čega imaju gubitke.Dodao je da proizvođači svakodnevno trpe pritiske mlekara koje, i pored toga što su smanjile cenu mleka, i dalje najavljuju novo pojeftinjenje, sa obrazloženjem da u mleku ima antibiotika ili da proizvođači mešaju sveže mleko sa mlekom u prahu da bi povećali količina predatog mleka."Oni ne govore istinu, ne postoji metoda kojom bi se utvrdilo da li se meša sveže mleko sa mlekom u prahu, kao što nije istina i da u mleku ima antibiotika", rekao je Palmarević koji je po obrazovanju veterinar i poseduje farmu krava u selu Guberevac kod Kraljeva.On je rekao da je Glamočiću više puta poslato obaveštenje da mlekare spuštaju otkupnu cenu, čime su anulirale premiju od 19 dinara po litru, koju država dodeljuje proizvođačima kao stimulaciju za proizvodnju, ali da "nije reagovao".Palamarević je upitao zašto u trgovinama ne pada cena mleka i mlečnih proizvoda kada mlekare smanje cenu proizvođačima, kao i zašto država ne ispita kolike su trgovačke marže na mleko i proizvode od mleka i ogrniči ih.Suša koja već uzima danak, prema njegovim rečima, desetkovaće stočni fond jer neće biti dovoljno hrane, a država još ništa ne preduzima kako bi pomogla stočarima da sačuvaju brojno stanje stoke.Naveo je da je u proizvodnju kukuruza na oko 100 hektara i sam uložio oko 75.000 evra i da će i pored toga morati da ga kupuje jer je, već očigledno da će njegov rod biti najvećim delom uništen visokim temperaturama i nedostatkom vlage. Beta
Bogata ponuda vrednih Zlatanovića je pred Vranjancima.
Na tezgi i voće i povrće. Na pitanje kako ide prodaja, Aleksandar Zlatanović odgovara: "Odlično, nikad bolje". Blic
Dok u poslastičarnicama u glavnoj ulici i šetalištu grčke baklave koštaju 13 evra po kilogramu, u onima malo uvučenim u sporedne ulice njihova cena je 10 evra.
Isti slučaj je i sa cenom sladoleda. Informer
Kravlje mleko je zabranjeno u originalnoj recepturi i koristi se samo za "imitacije" fete.
Najskuplje sorte fete obično su: napravljene isključivo od ovčijeg mleka (100%), od mleka sa manjih farmi (manja proizvodnja, veći kvalitet), ručna proizvodnja, duže zrenje (2+ meseca) i često se prodaju na pijacama ili u specijalizovanim radnjama i koštaju i do 20–25 €/kg. Najjeftiniji komad sira može se naći u supermarketima u kontinentalnim regionima (Atina i Solun), dok se najskuplji plaća na pijacama, na ostrvima i u turističkim regijama poput Halkidikija. Biznis
Za jedan tip feta sira sa PDO oznakom, 70 odsto ovčijeg i 30 odsto kozjeg mleka) prosečne cene su 2.700 – 3.400 din/kg, dok drugi tip fetaa sa PDO oznakom i minimum 70 % ovčijeg mleka košta 2.800 – 3.750 din/kg, opet zavisno od pakovanja.
Uvozna feta iz Grčke košta dvostruko više od domaćih varijanti, čija je cena 500–900 din/kg. To znači da se grčka feta u Srbiji kupuje po dvostruko većoj ceni nego u Grčkoj, a nekad i više od toga. Espreso
| Izvor: Beta | 01.07.2025 Republički zavod za statistiku (RZS) objavio je danas da se ove godine u Srbiji očekuje veći prinos pšenice u odnosu na 2024, a manji rod malina i višanja."Na osnovu stanja useva 23. maja 2025. Beta
OBRATI PAŽNJU!
Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. 021
Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021.
Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. 021
Ima otprilike još za tonu da predamo.
Sad bi trebalo da je prevrnulo ovde sve, da ne možemo da prođemo, a mi smo došli u situaciju da ih beremo sa šljive na šljivu”, kaže Đorđe Marković iz Gornje Trnave, prenosi RTS. Biznis
Moj novčanik Počeo otkup šljive u Topoli: Slab rod, veće cene, ovo su brige voćara Počeo otkup šljive u Topoli: Prolećni mraz i slab rod povećali troškove i otežali izvoz Prolećni mrazevi i grad posebno su pogodili šljivike u Topoli, gde je rod smanjen i do 80% Potrošači takođe osećaju posledice kroz više cene i ograničenu ponudu kvalitetnog voća na pijacama Šljive se u Srbiji gaje na više od 72.000 hektara.
Po površinama smo prvi u Evropi, ali je rod, zbog vremenskih prilika, u većem delu zemlje podbacio. Blic
Tako na primer kilogram baklave u mestu Nea Peramos, 18 kilometara pre Kavale iz pravca Soluna, košta od 10 do 13 evra.
A razlika u ceni od tri evra nije zanemarljiva ako kupujete veće količine, što za sebe, što da ponesete rođacima na poklon. Mondo
O slasti lubenica koje se tope u ustima ne treba posebno pisati, a njihova cena je 0,80 centi po kilogramu.
I ostalo voće i povrće ima pristupačne cene, s izuzetkom trešanja koje koštaju između 7 i 10 evra po kilogramu. Espreso
Feta sir u Grčkoj u proseku košta između 5,50 € i 12,90 €/kg (što je 645-1.510 din), dok se uvozna feta u Srbiji kupuje po prosečnoj ceni i do 3.750 dinara.
Cene rinfuza u Grčkoj razlikuju se po regijama i kvalitetu sira. Biznis
Foto: Couleur/Pixabay “Ali opet i dalje ne može da pokrije neke troškove koji su sledili da bi došli do tog.
Znači, imamo rezidbu, imamo prskanja imamo zaštite razne, tako da ne znam da li će moći da pokrije količina ono što smo uložili”, navodi Đorđe Marković iz Gornje Trnave. Biznis
Visoka potražnja i kratka sezona – posebno za maline, koje su trendovski hit u zdravoj ishrani.
Importi luksuznog voća (kumkvat) – nema domaće proizvodnje, pa i uvoz povećava cenu. Biznis
Potrebno je dovoljno vode, sunca, vremenski uslovi su bitni da sve to bude kako treba.
To isto važi i za dinju", kaže Aleksandar i dodaje da će lubenice za neki dan pojeftiniti. Espreso
Moma Vasiljević, otkupljivač, objašnjava: „Kad nema nešto, to je takva situacija.
Za razliku od prošle godine, kada smo kontrolisali, merili na šubler da li je ona 40 ili 38.Pa ako je 40 jedna cena, ako je 38 druga, sad i 28 će da prođe i sve.” Foto: Shutterstock Višanja kaže Marković, kod njega nije bilo ni za slatko. Biznis
"Najteže je proizvesti lubenicu, ali kvalitetnu.
Potrebno je dovoljno vode, sunca, vremenski uslovi su bitni da sve to bude kako treba. Espreso
Prodaja lubenicafoto: Profimedia Aleksandar napominje da se od voća najviše prodaju dinje i lubenice , a od povrća paradajz.
Kilogram paradajza je 180, a kilogram paprike je 200 dinara. Espreso
Jedna voćka košta papreno, kao i kod nas Gde god da su smešteni tokom letovanja u Grčkoj srpskim turistima ne gine jedna stvar, a to je da pazare voće i povrće za sopstvene potrebe.
Foto: Shutterstock / Ringier Pijaca, kelj Dok jedni više vole da se svim neophodnim potrepštinama snabdeju u supermarketima, drugi pak preferiraju da voće i povrće kupuju na zelenim pijacama od lokalnih proizvođača. Na prvi pogled može se uočiti da su cene kako-tako uporedive sa cenama na zelenim pijacama u Srbiji ali je kvalitet voća i povrća u Grčkoj neuporedivo bolji, svidelo se to srpskim proizvođačima i prodavcima ili ne. U mestu Nea Peramos, koje se nalazi 18 kilometara pre Kavala, kada se dolazi iz pravca Soluna, zelena pijaca postoji svaki dan, za razliku od mnogih mesta u Grčkoj gde su one vezane samo za određene dane u nedelji. Blic
Kilogram kajsija je 400.
Prodaja lubenicafoto: Profimedia Aleksandar napominje da se od voća najviše prodaju dinje i lubenice , a od povrća paradajz. Espreso
“Predali smo oko tone za otkup.
Ima otprilike još za tonu da predamo. Biznis
“Ove godine niko ne pita za kvalitet, ove godine samo daj šta ima.
Prošle godine je bilo, te veličina, da li je krupna sitna. Biznis
Loši vremenski uslovi (mraz, tuča) – koji su značajno smanjili rod jagodičastog voća, sklapajući ponudu i podižući cenu.
Visoka potražnja i kratka sezona – posebno za maline, koje su trendovski hit u zdravoj ishrani. Espreso
“Tako da je veoma teško skupiti vozilo za izvoz, što je za nas izvoznike veoma veliki prroblem napravi i onda se radi miks, tako da bi moglo kolko tolko da se pošalje u Evropu”, navodi Moma Vasiljević, otkupljivač voća. Prve šljive, skupe su i potrošačima.
Cena na pijacama je 250 dinara za kilogram. Biznis
Kako vreme utiče na poljoprivredu? Kurir
Proizvodnja voća i povrća koja zahteva rad u kontinuitetu, ulaganje i angažovanje cele porodice.
Bogata ponuda vrednih Zlatanovića je pred Vranjancima. Blic
Ne može nešto da se proizvodi i da se to ne plati kako treba.
Da su ljudi imali normalnu cenu poslednje dve ili tri godine, ulagali bi u navodnjavanje, u đubrenje, neko bi investirao u nešto da poveća prinos i slično. Ali nisu ljudi imali ni da prežive, a ne da ulože. I to nam se vratilo kao bumerang“, objašnjava on.Pilčević naglašava da sada mogu da plate i 2.000 dinara, kad maline nema.„I ove godine je cena problem, trebalo je da vide da maline nema i da izađu sa cenom pre berbe. Danas
Prema najnovijim izveštajima, kilogram kumkvata košta oko 1.800 dinara.
Zašto je kumkvat preskup? Biznis
Inače, on je odličan protiv biljnih vaši koje se javljaju na voću i povrću", navodi ona.
Berbu će privesti kraju u julu Ističe da će berbu privesti kraju u julu. Blic
Na centralnom šetalištu cena je viša, dok u sporednim ulicama ista količina košta i do 3 evra manje.NOVA TAKSA ZA TURISTE U GRČKOJ OD 1. JULA Evo koliko ćete platiti i zaštoZa one koji kupuju veće količine, ta razlika u ceni nije zanemarljiva, a kvalitet kolača je praktično identičan.Slična je situacija i sa sladoledom, dok kugla u glavnoj ulici košta 2 do 2,50 evra, u sporednim ulicama cena može biti i 1,50 evra.
Zanimljivo je i to da u Nea Peramosu ne postoji razlika u ceni između sladoleda za sedenje i onog za poneti.Zato, ako želite da uštedite bez odricanja od slatkog, vredi se prošetati nekoliko koraka dalje od turističke gužve i baklava i sladoled mogu biti znatno jeftiniji, piše Kurir.BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici. Bizportal
Mi smo poslednje dve-tri godine zbog suše od države tražili da se proglasi elementarna nepogoda, ali su nas odbijali – rekao je Matković. Dodao je da je prinos pšenice na području Subotice od šest do osam tona po hektaru i da se poljoprivrednici, zbog klimatskih promena, sve manje mogu oslanjati na prolećne kulture, već moraju uzgajati žitarice koje se seju u jesen.
Izvor: Srbija Danas/Biznis.rs. Sd
Lani je zasejano oko 60 različitih sorti, tokom vegetacije primenjena je puna agrotehnika, a najbolji među njima odbacili su i nešto manje od deset tona po hektaru, dok je najmanji registrvoani prinos 6,5 tona po hektaru.
Prosečan prinos na oglednom polju ove službe je 7,5 tona hlebnog zrna po hektaru. Rtv
samo pri pogledu na nju može se napraviti procena.
Kod Alekse je kilogram bostana 100 dinara, a u proseku u Sremu se cene i kreću od 70 do 120 dinara za kilogram. Rtv
Foto: Shutterstock / Ringier Problemi sa proizvodnjom Prema rečima direktora poljoprivredne zadruge, poslednje dve godine nisu bile naklonjene proizvođačima lekovitog bilja.
Nakon što je pandemija dovela do smanjenja zasada, prošlogodišnja suša je prepolovila prinose, koji su bili čak 40 odsto niži nego 2020. Blic
To je katastrofa za ovaj sektor“, upozorava on.Svi su, kako kaže, iznenađeni situacijom – kako proizvođači tako i otkupljivači.„Što se tiče našeg poslovanja, ugovorili smo dosta robe unapred, ali sigurno nećemo biti u prilici u potpunosti da obnovimo ugovore za novu sezonu“, navodi Mlađenović.Otkupna cena je, prema njegovim rečima, zadovoljavajuća.„Trenutno se plaća prva klasa 420 dinara sa tendencijom rasta.
Proizvođači nisu nezadovoljni, već su razočarani količinom, ni 1.000 dinara po kilogramu ništa neće promeniti“, smatra on.Mlađenović naglašava da, s obzirom da temperature u Srbiji rastu iz godine u godinu, poljoprivrednici koji žele da ostanu u poslu moraju da investiraju u navodnjavanje i protivgradne mreže, koje jednim delom služe da stvore nižu temperaturu u zasadu.„Kontrolisani uslovi jedino mogu napraviti sigurnost u proizvodnji, sve ostalo biće neozbiljno, što se pokazalo u ovoj godini“, dodaje on.Što se tiče otkupljivača, Mlađenović poručuje da država mora da stvori klimu za nesmetan rad.„Potrebno je da se svima omogući uvoz sa jednostavnim procedurama, većina nas ima prošlogodišnje ugovore za isporuku koji važe do kraja septembra, plus bilo bi poželjno da obnovimo nove. Danas
Megan je pažljivo gradila narativ o “domaćoj proizvodnji”, pa sada mnogi smatraju da je izgubila autentičnost – nešto što je danas najvrednija valuta u svetu influens brendova.
Džem, čaj, med – isti pogon, različita cena Zanimljivo je da su i narandžin med i biljni čaj koje Megan prodaje deo istog proizvodnog lanca. Ona
Hrvati su početkom godine bojkotovali markete zbog previsokih cena, a upravo je Italija bila jedna od destinacija u koju su se mnogi zaputili kako bi uštedeli koji evro na namirnicama.
Zato se ekipa Jutarnjeg lista nedavno i fokusirala na cene s milanske pijace Papiniano, uz napomenu da je severna Italija, a pogotovo njeno središte Milano, ekonomski najjača regija te države i jedna od najrazvijenijih u celoj Evropskoj uniji. Nova
Ove godine, ukoliko i dođe do poskupljenja, poskupljenje će biti minimalno“, kaže Dunja Bibić, PR menadžer „Fruvite“.Međutim, ni sa uvozom neće biti lako.
Na udaru hladnog talasa bile su i Rumunija, Bugarska, Moldavija, a posebno je pogođena Makedonija.Stručnjaci koji predviđaju nepovoljne klimatske prilike, savetuju preorijentaciju na otpornije sorte.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas