Po stablu ih je bilo svega dva do pet kilograma“, rekao je Stojanović za Betu.Dodao je da je u odnosu na prošlu godinu, koja je bila veoma loša, ove godine rod prepolovio zbog mraza i niskih temperatura u periodu cvetanja.Prema njegovim rečima, uprkos visokim troškovima berbe, jer berači traže od 40 do 60 dinara po kilogramu, voćari u čijim zasadima je višnja koliko-toliko rodila moći će da pokriju troškove obrade i zaštite zasada.Na području opštine Merošina bilo je svojevremeno oko 2.000 hektara zasada višanja, a godišnji rod dostizao je 150.000 tona, po čemu je taj kraj prednjačio u Srbiji.Višnjike je imalo 90 odsto domaćinstava, a za svako drugo domaćinstvo ta proizvodnja bila je osnovni izvor prihoda.Zbog niskih otkupnih cena proteklih godina i zatvaranja merošinske hladnjače „Voćar“ u kome se prerađivao najveći deo roda, veliki broj zasada je napušten i procenjuje se da višanja sada ima na površini, manjoj od 500 hektara.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.