Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
45
3.36
6.09
21.50/0.90
45.00
3.60
0.08
2362.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 45
64 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 46.3
Best clustering variants
64 0.99/0.01 5 46.3
021

Na obodu borove šume u Vrnjačkoj Banji tokom odrastanja stalno sam gledala svice.Svetlucavi insekati pojavljivali su se čim bi pao mrak sporo leteći u rojevima.Ali globalne studije pokazuju da su ovi prizori sve ređi, a o tome se često piše i na društvenim mrežama.Gubitak staništa, svetlosno zagađenje i pesticidi - hemikalije koje se koriste u poljoprivredi, neki su od razloga za smanjenje broja ovih šumskih fenjera.„Osnovni uslov za opstanak larvi svitaca je prisustvo odgovarajuće hrane.„Trenutno u Srbiji ne postoje nikakva dugoročna sistematska istraživanja koja su jedini način da se utvrdi njihova brojnost, a većina informacija o nestanku svitaca u Srbiji potiče iz medija", kaže Jovan Dobrosavljević sa Šumarskog fakulteta u Beogradu za BBC na srpskom.Ipak, moderni način života ne ide im na ruku, jer njihovo svetlucanje ne dolazi do izražaja i može da utiče na romantiku.„Kako bi svici mogli da se razmnožavaju potrebno je da mužjak pronađe svetlost koju ženka proizvodi.„U urbanoj sredini gde je prisutno zagađenje svetlom, ovo je maltene neizvodljivo", dodaje Dobrosavljević.Neke vrste svitaca već su ugrožene, dok druge nestaju pre nego što ih naučnici uopšte primete.Na crvenoj listi Međunarodne unije za zaštitu prirode postoji veliki broj vrsta svitaca sa višim ili nižim stepenom ugroženosti.

U Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogozaštićenih i zaštićenih divljih vrsta, u Srbiji nema ugroženih vrsta svitaca, dodaje on.Kako žive svici?Svici pripadaju porodici Lampyridae, u pitanju je vrsta tvrdokrilnih buba.Postoji više od 2.000 poznatih vrsta širom sveta, a najčešće nastanjuju tople i vlažne predele, poput šuma, močvara i livada.Ono što ih čini posebnima jeste bioluminiscencija - njihova sposobnost da proizvedu svetlost.„Kao što samo ime bioluminescencija kaže ova svetlost nastaje prirodnim putem, odnosno putem hemijske reakcije u telu svitaca.„Supstanca zvana luciferin reaguje sa kiseonikom u prisutvu enzima luciferaze i ATP-a (molekula koji prenosi energiju u ćelijama)'', kaže Dobrosavljević.U trbuhu stvaraju takozvanu „hladnu svetlost''.To znači da su efikasniji od većine modernih sijalica, jer ne troše energiju na stvaranje toplote u procesu proizvodnje svetla, objašnjava on.Ova svetlost im služi kao sistem komunikacije i privlačenja partnera, a kod larvi i kao upozorenje predatorima.U prirodi, larve svitaca (poznate i kao glowworms) mogu sijati mesecima pre nego što se transformišu u odrasle jedinke.Larve svitaca su predatori i većina njih koji žive u Srbiji se uglavnom hrane puževima golaćima i glistama, tako što ubrizgaju tečnost u plen, a zatim izvuku delimično svarenu materiju kroz usnu duplju.„Zato biraju staništa gde živi njihov plen, kao što su zaklonjeni senoviti predeli šuma i okoline reka.„Ženke su kod većine vrsta beskrilne i slabo pokretne, tako da svetlošću, čija su frekvencija, intenzitet, boja i druge karakteristične specifične za određene vrste, najčešće privlače mužjake'', kaže Dobrosavljević.Svetlosne poruke ovih insekata često sofisticiranije nego što izgleda.Ženke nekih vrsta su otišle i korak dalje u evoluciji, tako da proizvode svetlost specifičnu za ženke druge vrste svitaca čijim se mužjacima hrani kada dođu privučeni svetlom, dodaje Dobrosavljević. Svetleći insekti koji ne vole svetloVeštačka svetla iz gradova, automobila i ulične rasvete ometaju prirodne svetlosne signale svitaca, što otežava parenje i navigaciju.U Srbiji, nažalost, još ne postoje naučne studije koje su bavile uticajem svetlosnog zagađenja na ponašanje i opstanak svitaca, objašnjava Dajana Bjelajac, docentkinja na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu za BBC na srpskom.Svetlosno zagađenje je prekomerna, nepravilno usmerena ili nepotrebna veštačka svetlost koja remeti prirodni mrak.Javlja se kada osvetljenje ulica, reklama, zgrada, automobila, kao i veliki svetlosni snopovi sa diskoteka ili turističkih atrakcija narušavaju prirodni ciklus dana i noći i utiče na životnu sredinu, ljudsko zdravlje i energetsku efikasnost.Procenjuje se da se svake godine svetlosno zagađenje poveća u proseku deset odsto, rekao je Srđan Samurović, naučni savetnik Astronomske opservatorije Beograd, u ranijem razgovoru za BBC na srpskom u tekstu Zašto ne vidimo zvezde.Više od 80 odsto svetskog stanovništva i više od 99 odsto Evropljana živi pod svetlom zagađenim nebom, upozorava izveštaj Eioneta.Srbija je deo ovog globalnog trenda, i među deset je evropskih zemalja u kojima je od 2014. 021

00:00 h 03-Jul-2025
  • Ako ovog leta želite da uživate napolju bez ose koje zuje oko vas, rešenje bi mogla biti obična – menta iz supermarketa.
  • ◉ Prirodno rešenje protiv osa i stršljena
12:30 h 01-Jul-2025
  • Upravo na Blic TV: Sve o najvećim opasnostima koje vrebaju tokom leta Sve o najvećim OPASNOSTIMA koje vrebaju tokom leta - od krpelja i stršljena, do opasnih zdravstvenih stanja Tokom letnjih meseci, kada su dani duži i topliji, priroda nas mami da budemo napolju i da uživamo na suncu, kupalištima i u prirodi.
  • Upravo na Blic TV: Sve o najvećim opasnostima koje vrebaju tokom leta
11:31 h
  • Prljava daska od wc šolje ne samo da deluje odbojno i neprijatno, već može biti i izvor bakterija, buđi i neprijatnih mirisa.
  • Kako očistiti dasku od wc šolje?
11:11 h
  • U trenucima kada priroda pokazuje i svoju manje prijatnu stranu, najbolje je da uz blage mirise i prirodna sredstva vratimo balans.
  • RECITE ZBOGOM OSAMA I STRŠLJENIMA: Zasadite OVU biljku i insekti će bežati od vas kao ludi
08:39 h
  • Neki ribaju noge svakog dana, dok drugi misle da je potrebno samo preliti ih vodom pod tušem. Da li održavamo higijenu ovog važnog dela tela kako treba?Budimo iskreni - kada uskočimo pod tuš i posegnemo za sapunom i lufom, uvek nekim delovima tela više posvećujemo pažnju u odnosu na druge.Područje ispod pazuha sigurno nasapunjamo, isperemo, a onda sve nanovo.Kad je reč o stopalima, budući da se nalaze skroz dole, možemo ih lako prevideti.
  • Stopala su dom milionama bakterija: Koliko često treba da peremo noge
08:30 h
  • Jedna vrsta pauka parališe, odnosno truje žrtve tako što koristi svilene konce svoje mreže uz sadržaj iz želuca.
  • Pauk koji ubija povraćkom
08:15 h
  • Iako naizgled bezopasna, obična kućna muva (Musca domestica) nosi sa sobom rizik koji daleko prevazilazi estetsku nelagodu.
  • Kućna muva u hranu za kućne ljubimce unese više od 200 patogena
06:50 h
  • U savršenom svetu odeća koju izvadimo iz mašine za pranje veša bila bi delikatna i mekana.
  • Pravo iz apoteke: Ubacila je 2 kašike ovog u veš mašinu, rezultati su je oduševili
01:30 h
  • Zdravstvene opasnosti vrebaju na letovanjima u Grčkoj, Jadranu i Bugarskoj.
  • Ljudi beže sa plaža zbog ovoga: Izveštaji nisu dobri, turisti masovno traže pomoć lekara - pale se alarmi na Jadranu, u Grčkoj i Bugarskoj
Danas

Uklanjanjem žuljeva, uklanjamo i tu zaštitu“, objašnjava.Isto tako, postoji bojazan da bi antibakterijski sapuni mogli poremetiti osetljivu ravnotežu mikroorganizama na koži, ubijajući korisne vrste i dopuštajući pojavu otpornijih, patogenih sojeva koji su otporni na antibiotike.Najzad, mikrobi moraju u određenoj meri izazvati naš imuni sistem kako bi mogao obaviti svoj posao.Ukoliko tokom detinjstva ne dođemo u kontakt sa stalnim protokom bakterija i virusa, naša tela neće naučiti kako ispravno da odgovore na napad.Pojedini stručnjaci veruju da prečesto kupanje ili tuširanje zapravo može biti kontraproduktivno upravo iz tog razloga.

Mikrobi koji žive na našim stopalima imaju važnu ulogu – pomažu u odbijanju štetnih bakterijaI dalje smo suočeni s večitom dilemom – koliko često treba da peremo noge?U izvesnoj meri, to je na svakom od nas da odluči.„Ljudima s dijabetesom se bez izuzetka savetuje da peru noge svaki dan“, kaže Vilkinson.„Ali ako nemate nikakvih težih oboljenja, dermatolozi obično savetuju da je svakih nekoliko dana više nego dovoljno za održavanje dobre higijene, bez uklanjanja veće kolličine prirodnih ulja s vaše kože.“Međutim, Vilkinson ističe da, ukoliko volite trčanje i vežbanje u teretani, tada ćete očigledno morati da perete noge redovnije nego neko ko je manje aktivan.Takođe, nije važna samo učestalost pranja.Način na koji perete i sušite stopala takođe može uticati na zdravlje.„Mnogi ljudi misle da je za pranje nogu dovoljno da samo pustite vodu da curi dok se tuširate, ali nije tako – zapravo, treba fizički oprati noge sapunastom vodom“, kaže Vilkinson.Međutim, Den Baumgart, doktor opšte prakse i predavač neuronauke i fiziologije na Bristolskom univerzitetu u Velikoj Britaniji, pacijentima naglašava da je najvažnije da dobro osuše stopala.„Kad između nožnih prstiju imate nakvašenost ili vlagu koji se zadržavaju tamo u toplom okruženju, tada ste skloni razvoju pojava poput atletskog stopala i drugih gljivičnih infekcija“, kaže Baumgart.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Otkrili su da pranje tog dela tela značajno utiče na broj bakterija.Ispitanici koji su prali noge dva puta dnevno imali su oko 8.800 bakterija po kvadratnom centimetru kože, dok su oni koji su se bavili higijenom tog dela tela svaki drugi dan imali više od milion bakterija.Međutim, samo zato što su naši tabani prepuni mikroba, ne znači nužno i da su smrdljivi ili da treba da brinemo.Kao i uvek, nije bitan kvantitet, već i vrsta bakterije.Stafilokoka je ključni igrač kada je reč o proizvodnji nestabilnih masnih kiselina odgovornih za neugodan miris stopala.Znojne žlezde na koži stopala ispuštaju opojnu mešavinu elektrolita, aminokiselina, uree i mlečne kiseline.Za stafilokoku je to prava gozba – tokom ishrane pretvara aminokiseline u volatilne masne kiseline.Glavni hemijski krivac je izovalerinska kiselina neprijatnog mirisa opisanog kao „izrazito kisela nota“.

Poređenje je na mestu jer mnogi sirevi sadrže sličnu mešavinu volatilnih hemikalija.U jednoj studiji iz 2014, rađenoj na osnovu uzorka brisa stopala uzetog od 16 ispitanika, istraživači su otkrili da stafilokoka čini 98,6 odsto bakterija prisutnih na tabanima.Nivo volatilnih masnih kiselina, što podrazumeva i izovalerinsku kiselinu (ključnu komponentu neugodnog mirisa stopala), takođe je značajno veći na tabanu u poređenju sa zavojem na vrhu stopala.Sve u svemu, studija je pokazala da je intenzitet neugodnog mirisa stopala u korelaciji sa ukupnim brojem prisutnih stafilokoka – još jedan razlog da posegnete za sapunom.Međutim, pranje nogu nije vezano samo za uklanjanje neugodnog mirisa.Mnoge bolesti i problemi mogu biti sprečeni dobrom higijenom stopala.„Zbog malog prostora između nožnih prstiju, ta područja su posebno izložena riziku od infekcija koje uzrokuju mikrobi“, kaže Džošua Zajhner, vanredni profesor dermatologije u njujorškoj bolnici Maunt Sinai.„One izazivaju svrab, otoke i neugodan miris.„Poremećaj površinskog sloja kože može povećati rizik od prodora mikroorganizama u kožu, što dalje može uzrokovati ozbiljniju infekciju mekog tkiva, poznatu kao celulitis“ objašnjava on.Prema Zajhneru, najčešći problem je pojava atletskog stopala, površinske gljivične infekcije kože na stopalima.Gljivice koje uzrokuju atletsko stopalo uspevaju u toplim, tamnim i vlažnim okruženjima – stoga ovo stanje najčešće zahvata prostore između nožnih prstiju.Održavajte ovo područje čistim i suvim i uskratićete gljivama njihov savršeni dom.To je dobra stvar jer atletsko stopalo može uzrokovati niz neugodnih simptoma poput svraba, osipa, ljuštenja kože i njenog pucanja na tabanima i između prstiju. Danas