Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
66
0.00
5.35
31.84/0.00
66.00
3.91
0.06
4672.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 66
109 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 55.1
Best clustering variants
109 0.99/0.01 7 55.1
11:06 h 23-Jun-2025
  • Dobre vesti za sve koji vole da grickaju između obroka, a žele da drže holesterol u dozvoljenim granicama.Holesterol je voskasta supstanca u krvi koja dolazi delom iz ishrane i utiče na zdravlje srca.Grickanje 50 grama badema dnevno – što je otprilike 45 badema – može poboljšati nivo holesterola i doneti niz drugih metaboličkih koristi, pokazuje najnovija studija sa Državnog univerziteta u Oregonu (Oregon State University), objavljena u časopisu Nutrition Research.U studiji je učestvovalo 77 odraslih osoba uzrasta od 35 do 60 godina koje su tokom 12 nedelja u okviru kliničkog ispitivanja svakodnevno užinale ili 320 kalorija iz badema ili istu kalorijsku vrednost iz krekera.Svi učesnici imali su metabolički sindrom – skup faktora rizika za hronične bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes tipa 2. To uključuje višak masnog tkiva u predelu stomaka, visok krvni pritisak, povišen šećer u krvi, nizak nivo „dobrog“ (HDL) holesterola i visok nivo triglicerida.Profesorka Emili Ho, koautorka studije i direktorka Linus Pauling instituta pri OSU, izjavila je za BBC Science Focus da su osobe koje su konzumirale bademe imale snižene nivoe holesterola – uključujući i „loš“ LDL holesterol – kao i poboljšanu crevnu mikrofloru, manje upalnih procesa i zdraviju crevnu bakterijsku zajednicu.„Nismo primetili iste benefite kod kontrolne grupe koja je jela krekere kao užinu“, rekla je Ho. „Kod onih koji su jeli bademe nije došlo do povećanja telesne mase – naprotiv, zabeležen je blag pad obima struka – a poboljšan je i status vitamina E, koji inače često nedostaje u ishrani stanovništva.“Vitamin E je ključni nutrijent za funkciju različitih organa, nerava i mišića, a pomaže i u smanjenju zgrušavanja krvi.
  • ◉ Jednostavna užina može vam pomoći da snizite holesterol, pokazuje studija
11:06 h 23-Jun-2025
  • Dobre vesti za sve koji vole da grickaju između obroka, a žele da drže holesterol u dozvoljenim granicama.Holesterol je voskasta supstanca u krvi koja dolazi delom iz ishrane i utiče na zdravlje srca.Grickanje 50 grama badema dnevno – što je otprilike 45 badema – može poboljšati nivo holesterola i doneti niz drugih metaboličkih koristi, pokazuje najnovija studija sa Državnog univerziteta u Oregonu (Oregon State University), objavljena u časopisu Nutrition Research.U studiji je učestvovalo 77 odraslih osoba uzrasta od 35 do 60 godina koje su tokom 12 nedelja u okviru kliničkog ispitivanja svakodnevno užinale ili 320 kalorija iz badema ili istu kalorijsku vrednost iz krekera.Svi učesnici imali su metabolički sindrom – skup faktora rizika za hronične bolesti kao što su bolesti srca i dijabetes tipa 2. To uključuje višak masnog tkiva u predelu stomaka, visok krvni pritisak, povišen šećer u krvi, nizak nivo „dobrog“ (HDL) holesterola i visok nivo triglicerida.Profesorka Emili Ho, koautorka studije i direktorka Linus Pauling instituta pri OSU, izjavila je za BBC Science Focus da su osobe koje su konzumirale bademe imale snižene nivoe holesterola – uključujući i „loš“ LDL holesterol – kao i poboljšanu crevnu mikrofloru, manje upalnih procesa i zdraviju crevnu bakterijsku zajednicu.„Nismo primetili iste benefite kod kontrolne grupe koja je jela krekere kao užinu“, rekla je Ho. „Kod onih koji su jeli bademe nije došlo do povećanja telesne mase – naprotiv, zabeležen je blag pad obima struka – a poboljšan je i status vitamina E, koji inače često nedostaje u ishrani stanovništva.“Vitamin E je ključni nutrijent za funkciju različitih organa, nerava i mišića, a pomaže i u smanjenju zgrušavanja krvi.
  • ◉ Jednostavna užina može vam pomoći da snizite holesterol, pokazuje studija
07:35 h 21-Jun-2025
  • Iako nije zahtean za uzgoj, paradajz može biti podložan raznim bolestima, a jedna od najopasnijih je plamenjača – gljivična infekcija koja se širi vetrom i prskanjem vode.
  • Ne dozvolite da plamenjača uništi vaš paradajz:
07:30 h
  • Ako tražite recept za zdrav, osvežavajuć i prirodan napitak koji će vas napuniti energijom i pročistiti organizam – sok od koprive je pravi izbor!
  • Recept za domaći sok od koprive: Kažu da je bolji i od zove, osvežava dušu
07:02 h
  • Naturopatkinja Žulijet Andru je nedavno iznenadila informacijom: jaja su jedna od retkih kompletnih namirnica koje postoje.
  • Jaja za doručak - Najžena
07:00 h
  • Kardiolozi avokado preporučuju starijim osobama, ali njegove koristi ne završavaju se tu. Stručnjaci su otkrili novi razlog da ga uključite u ishranu.
  • Grupa ljudi jela jedan avokado tokom 26 nedelja
06:30 h
  • Odlazak u teretanu ili bilo koji vid fizičke aktivnosti je uvek dobra ideja, ali je ključno da vežbamo pametno i sigurno.
  • Poznati srpski kardiolog UPOZORAVA: Ako ne znate ovaj broj, RIZIKUJETE - a otkriva vam zdravlje vašeg srca
Danas

godine u časopisu American Journal of Preventive Medicine, prenosi Science Alert.Iako je poznato da fizička aktivnost snižava krvni pritisak, rezultati ovog istraživanja pokazuju da održavanje viših nivoa aktivnosti tokom mladosti – viših nego što se trenutno preporučuje – ima ključnu ulogu u prevenciji hipertenzije.Pritisak – tihi ubicaHipertenzija, poznata i kao povišen krvni pritisak, ozbiljno je zdravstveno stanje koje pogađa milijarde ljudi širom sveta i povećava rizik od srčanog i moždanog udara, pa čak i od demencije u kasnijim godinama.Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, više od četvrtine muškaraca i oko petine žena ima povišen pritisak – a većina toga nije ni svesna.

Zbog toga se hipertenzija često naziva „tihim ubicom“.Ipak, dobra vest je da se situacija može preokrenuti – a fizička aktivnost je u centru pažnje ovog istraživanja.Šta je pokazala studija?Više od 5.100 odraslih osoba učestvovalo je u studiji koja je pratila njihovo zdravlje tokom tri decenije, kroz fizičke preglede i upitnike o navikama – od vežbanja do pušenja i konzumacije alkohola.Kod svih ispitanika, fizička aktivnost je počela da opada između 18. i 40. godine, dok su stope hipertenzije postepeno rasle.Autori ističu da je mladost ključni period za intervenciju i prevenciju – uz programe promocije zdravlja koji podstiču fizičku aktivnost.„Gotovo polovina mladih odraslih u našoj studiji nije dostizala preporučene nivoe aktivnosti, a to je bilo povezano sa kasnijim razvojem hipertenzije. Danas