Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
52
3.26
5.50
25.52/0.90
52.00
3.43
0.07
3398.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 52
88 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 189.6
Best clustering variants
88 0.99/0.01 6 189.6
20:50 h 23-Jun-2025
  • Zlatno zrno za najbolju mušku ulogu na 10. jubilarnom pozorišnom festivalu Bucini dani pripalo je glumcu Bojanu Dimitrijeviću za naslovnu rolu u predstavi „Ućutkivanje Sokrata“ u produkciji Bitef teatra.Čuvenog mislioca Bojan je oživeo studiozno se pripremajući, iščitavajući literaturu o njemu, ponirući u samu suštinu Sokratove ličnosti – njegovu stalnu zapitanost, potragu za istinom, beskopromisnu odbranu slobodne volje i to u trenutku u kojem ga u ovoj predstavi zatičemo – tokom poslednjih nekoliko meseci života.Bojan nije želeo da ga zbog ove uloge postaruju i prave bilo kakve fizičke transformacije koje bi mu eventualno pomogle u kreiranju lika, već se, kao što uvek čini, usredsredio na vlastite kapacitete i instikt.Taj instikt je, kako ga je jednom dočarao „okolo naokolo“ i podrazmeva lutanja ali je očito dobro podešen imajući u vidu je iza Bojana veliki broj izrazito autentično odigranih rola kojima je dokazao da može da se iščupa i iz senke one antologijski odigrane u seriji „Vratiće se rode“, čuvenog Pikca, čijim ga nadimkom i danas ponekad oslovljavaju na ulici, a njegov lik uz repliku „De dobro matori“ se štampa, verovali ili ne, i na majicama.Bilo bi možda dobro da se tako nešto desi i sa „Sokratom“ jer paralelu sa današnjim vremenom, u kojoj se kao i onda drugačije mišljenje tretiralo kao pretnja, Bojanu nije bilo teško da uoči. I sam je, mnogo puta, iako ga je to koštalo, javno iznosio svoje stavove i rukovodio se onom da nije umetnički, a ni filozofski ćutati.
  • ◉ Od Pikca do Sokrata: "Zlatno zrno" za ulogu života glumcu bez kompromisa Bojanu Dimitrijeviću
20:50 h 23-Jun-2025
  • Zlatno zrno za najbolju mušku ulogu na 10. jubilarnom pozorišnom festivalu Bucini dani pripalo je glumcu Bojanu Dimitrijeviću za naslovnu rolu u predstavi „Ućutkivanje Sokrata“ u produkciji Bitef teatra.Čuvenog mislioca Bojan je oživeo studiozno se pripremajući, iščitavajući literaturu o njemu, ponirući u samu suštinu Sokratove ličnosti – njegovu stalnu zapitanost, potragu za istinom, beskopromisnu odbranu slobodne volje i to u trenutku u kojem ga u ovoj predstavi zatičemo – tokom poslednjih nekoliko meseci života.Bojan nije želeo da ga zbog ove uloge postaruju i prave bilo kakve fizičke transformacije koje bi mu eventualno pomogle u kreiranju lika, već se, kao što uvek čini, usredsredio na vlastite kapacitete i instikt.Taj instikt je, kako ga je jednom dočarao „okolo naokolo“ i podrazmeva lutanja ali je očito dobro podešen imajući u vidu je iza Bojana veliki broj izrazito autentično odigranih rola kojima je dokazao da može da se iščupa i iz senke one antologijski odigrane u seriji „Vratiće se rode“, čuvenog Pikca, čijim ga nadimkom i danas ponekad oslovljavaju na ulici, a njegov lik uz repliku „De dobro matori“ se štampa, verovali ili ne, i na majicama.Bilo bi možda dobro da se tako nešto desi i sa „Sokratom“ jer paralelu sa današnjim vremenom, u kojoj se kao i onda drugačije mišljenje tretiralo kao pretnja, Bojanu nije bilo teško da uoči. I sam je, mnogo puta, iako ga je to koštalo, javno iznosio svoje stavove i rukovodio se onom da nije umetnički, a ni filozofski ćutati.
  • ◉ Od Pikca do Sokrata: "Zlatno zrno" za ulogu života glumcu bez kompromisa Bojanu Dimitrijeviću
13:30 h 21-Jun-2025
  • Glumica Vanesa Ojdanić, poznata po epizodnoj ulozi u kultnoj komediji "Žikina dinastija", paralelno se proslavila i kao porno zvezda na grčkoj sceni, gde je nastupala pod više pseudonima.
  • Porno glumica u filmu "Žikina dinastija" glumila devojku iz tramvaja
09:30 h
  • Petar Lupa je poznat kao pop iz kultnog filma "Ko to tamo peva", ali malo ko zna da je tokom života odigrao preko 80 uloga u raznim filmovima i serijama.
  • Ko je pop iz filma "Ko to tamo peva"
07:00 h
  • Sima iz serije „Srećni ljudi“ bio je u stvarnosti ljubimac glumca Desimira Stanojevića. Kada je ostario, zamenio ga je njegov sin Simče. Glumac je otkrio i šta je Radmila Savićević radila za ovog psa.
  • Čiji je bio Sima iz "Srećnih ljudi" u stvarnom životu
06:30 h
  • Maestralni Dragana Dabović i Andrej Šepetkovski oživeli pozornicu Fondacije Mozzart uz dinamične obrte Ko je najbolja Koštana?
  • Tvist emocija i (ne)ostvarenih ambicija - Ovacije za otvorenu probu „Koštane“ na Dorćolu
Danas

Nagrada za režiju “Ljubomir Muci Draškić” uručena je Andreju Nosovu, za predstavu “Njih više nema” u produkciji Hartefakta, na svečanosti 20. juna u Ateljeu 212, čime je počela manifestacija Mucijevi dani, na kojoj će do 30. juna biti igrane predstave Ateljea 212, kao i iz Novog Sada, Sarajeva i Stokholma, u slavu nekadašnjeg upravnika i proslavljenog reditelja Mucija Draškića (1937-2004).Direktorka Ateljea 212 Gordana Goncić podsetila je da to priznanje nosi podnaslov “Glumci svom reditelju”, a ustanovljeno je pre 20 godina u znak sećanja na velikog reditelja i dugogodišnjeg upravnika Ateljea 212 Mucija Draškića.“Nagradu bijenalno dodeljuje glumački žiri za predstave sa beogradskih scena koje nastavljaju Draškićevu rediteljsku poetiku, a ona ukratko glasi – uspostavljanje ili, kako bi on rekao, vaspostavljanje igre“, izjavila je Gordana Goncić.Plaketu s likom Draškića, rad vajara Zvonka Novakovića, i unikatnu diplomu, rad slikara Ljubisava Milunovića, uručila je Nosovu predsednica glumačkog žirija Svetlana Ceca Bojković.Predstava prema tekstu kosovske autorke Doruntine Baše bavi se sudbinom žene kojoj su u ratu, u krvavom raspadu zemlje, pobili porodicu i koja negde u egzilu, sama u svom neprebolu, čeka sopstveni kraj.“Na izuzetno mudroj i sofisticiranoj dramaturgiji Doruntine Baše, nadgrađuje se u režiji Andrej Nosov u definitivnom umetničkom oblikovanju ove potresne priče, u koju se ugrađuje i sjajan glumački tim, na čelu s Mirjanom Karanović, uz Svetozara Cvetkovića i Albana Ukaja, kao i glasovi porodice koja dolazi na rođendan glavne junakinje (Sadike) drame – porodice, koja više ne postoji, ali živi u njenoj duši”, ističe se u obrazloženju žirija, koje je pročitala Svetlana Bojković.Žiri skreće pažnju i na audio doživljaj koji “doprinosi umetničkom dometu predstave, jer se tako, kao i kroz glumačku igru, dostiže domet dokumentarnosti, što smatramo vrhom glumačkog i pozorišnog umeća”.“Kroz ovu predstavu, gde je tehnika uspela da sjajno posluži umetničkom činu, kroz potresnu priču, bez trunke otužne patetike, kroz odjeke smeha, šale, humora i pesme iz punoće nekadašnjeg života, koji više na postoji, reditelj i glumci nas vode do čiste i duboke katarze, u kojoj se, kao gledaoci, suočavamo sa sobom.

Tako se u nama budi ono najbolje ljudsko i tako se pročišćavamo”, naveo je žiri.Prema oceni žirija, Sadika Mirjane Karanović u njenoj maestralnoj igri je žena iz Srebrenice, a priča je univerzalna, jer govori o svim nedužnim žrtvama u ratovima ovog sveta, žrtvama koje nisu poginule na bojnom polju, nego su, kao goloruki ljudi poubijani.Priča je o njima i o najstrašnijem ljudskom gubitku onih koji su, ostajući bez njih, preživeli…“Nažalost, danas, u ovome svetu, katarza u pozorištu je sve ređa, a potrebna je više nego ikada”, istakao je žiri čiji su članovi bili Isidora Minić i Milan Caci Mihailović.Andrej Nosov je zahvalio žiriju na nagradi, a celom Ateljeu 212 na tome što čuva baštinu i brine da se ona ne zaboravi, napominjući da je i drama “Njih više nema” na svoj način borba protiv zaborava.“Hvala i glumcima koji su zajedno sa mnom ušli u taj projekat, što su verovali da u tom malo drugačijem izrazu možemo da ispričamo ovu priču, a posebno hvala dizajneru zvuka Nikoli Eriću”, naveo je Nosov i dodao da je nagradu već dobio na premijeri, kada je “gledao svoju, našu predstavu”.“Tema predstave je užasno važna. Mislim da je mnogo važno da u Beogradu, u ovom našem velikom i lepom gradu, postoji prostor da se sećamo drugih i prostor da razumemo da patnje drugih jesu deo našeg sećanja. Danas