Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
52
0.00
3.33
25.98/0.00
52.00
2.07
0.04
3456.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 52
95 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 173.4
Best clustering variants
95 0.99/0.01 6 173.4
08:00 h 24-Jun-2025
  • Godinama je glumio batlere, konobare i sporedne uloge, a ovo je njegova priča Godinama je glumio BATLERE, KONOBARE I SPOREDNE ULOGE, a retko ko mu ZNA IME: Družio se sa svetskim facama, govorio 4 jezika - ovo je njegova priča Milinković je igrao u više od 50 stranih produkcija, govoreći četiri jezika.
  • ◉ Godinama je glumio batlere, konobare i sporedne uloge, a ovo je njegova priča
10:00 h 22-Jun-2025
  • Filmski ukus, a i znanja, potrebno je razvijati i formirati od malena čemu u prilog govore i dva nova izdanja Kreativnog centra – zvučna knjiga „Peca ide u bioskop“ iz ilustratorsko-muzičke radionice Megali le Iš, i enciklopedijsko izdanje „Film“ Davida Onore i Žeroma Mazija iz Edicije „40 najvećih“.Obe knjige prevodi su francuskih izdanja Galimara za mlade i pred srpske čitaoce stižu u godini u kojoj se obeležava 130.
  • Filmske zvučne i druge priče: Knjige za decu i sve ostale
08:30 h
  • Legendarni Bata Paskaljević govorio je da postoje tri stvari koje nikad neće odbiti: ulogu, čast u kafani i žene.
  • Bata Paskaljević biografija | Kurir
07:00 h
  • DOK je bio dečak, Radomir Raša Radosavljević maštao je da na kratko uroni u tuđi život i izađe pred reflektore kao neko drugi.
  • POSLE GLUME VODIO ŽIVOT KAO IZ FILMA: Radomir Raša Radosavljević uloge je birao sam, sudbina ga "nosila" po raznim meridijanima
06:00 h
  • Ovako izgleda ćerka čuvenog Ozrena Soldatovića iz "Srećnih ljudi" Čuvenog Ozrena Soldatovća iz "Srećnih ljudi" svi pamtite, a OVO JE NJEGOVA ĆERKA: Krenula je očevim stopama, a on se borio sa velikim porokom Dušan Golumbovski bio je poznati glumac sa bogatom karijerom u televizijskim serijama i filmovima.
  • Ovako izgleda ćerka čuvenog Ozrena Soldatovića iz "Srećnih ljudi"
04:00 h
  • Čak troje paraćinskih pesnika zastupljeno je u ovogodišnjem izdanju međunarodnog dvojezičnog zbornika haiku poezije „Ludbreg 2025“, u kom su objavljeni stihovi najboljih stvaralaca ove kratke pesničke forme sa prostora Balkana.
  • Tridesetak autora iz Srbije u izdanju haiku poezije, troje iz Paraćina
Danas

Pod sloganom „Ukrštaj stvarnosti i snova“ sedmi Somborski filmski festival biće održan od 4. do 6. jula u organizaciji Kulturnog centra „Laza Kostić“.Svečano otvaranje festivala biće održano u petak, 4. jula, a program započinje u 19.30 časova otvaranjem izložbe „Milena i magija filma“, posvećene Mileni Pavlović Barili, u Galeriji Kulturnog centra „Laza Kostić“.Svečano festivalsko veče nastavlja se u 20.30 časova u atrijumu Gradske kuće, uz dodelu nagrade „Specijalni Ernest“ i projekciju filma „Mali svet“ reditelja Miloša Radovića.Ovogodišnji dobitnik nagrade „Specijalni Ernest“, koja se dodeljuje za doprinos dobrim filmovima, je istaknuti glumac Bogdan Diklić. Nagradu dodeljuje Direkcija festivala u sastavu Ksenija Janković, Milivoje Mlađenović i Mihajlo Nestorović, a biće uručena na otvaranju festivala.Predfestivalski program počinje dan ranije, u četvrtak, 3. jula, kada će u 20.30 časova biti prikazan film „Planeta 7693“ reditelja Gojka Berkuljana, čime će festival, po tradiciji, simbolično otvoriti vrata najmlađima.U subotu, 5. jula, program „Espresso u 11“ u bašti Cafe Des Arts ugostiće laureata festivala Bogdana Diklića, sa kojim će razgovor voditi Dejan Dabić. Uveče, od 21 čas, publika će imati priliku da pogleda film „Paun“ austrijskog reditelja Bernharda Vengera, u atrijumu Gradske kuće.U nedelju, 6. jula, u okviru istog matine formata, biće predstavljena najnovija filmska izdanja iz 2024/25. godine, dok će festival biti svečano zatvoren u 20.30 časova projekcijom filma „Granica“ reditelja Zorana Maširevića, koji se prikazuje u okviru programa „Kad bi Sombor bio Holivud“.

Program zatvaranja upotpuniće nastup benda Šlagvort.Ksenija Janković, direktorica Somborskog filmskog festivala i KC „Laza Kostić“ povodom sedmog izdanja festivala je izjavila: „U ovoj eri neizvesnosti, umetnost je zvezda vodilja, koja nas obasjava, oplemenjuje i treperi žižom radosti, ujedinjujući nas i vodeći sve zajedno napred u optmističnu realnost. Danas

Danas

Nagrada za režiju “Ljubomir Muci Draškić” uručena je Andreju Nosovu, za predstavu “Njih više nema” u produkciji Hartefakta, na svečanosti 20. juna u Ateljeu 212, čime je počela manifestacija Mucijevi dani, na kojoj će do 30. juna biti igrane predstave Ateljea 212, kao i iz Novog Sada, Sarajeva i Stokholma, u slavu nekadašnjeg upravnika i proslavljenog reditelja Mucija Draškića (1937-2004).Direktorka Ateljea 212 Gordana Goncić podsetila je da to priznanje nosi podnaslov “Glumci svom reditelju”, a ustanovljeno je pre 20 godina u znak sećanja na velikog reditelja i dugogodišnjeg upravnika Ateljea 212 Mucija Draškića.“Nagradu bijenalno dodeljuje glumački žiri za predstave sa beogradskih scena koje nastavljaju Draškićevu rediteljsku poetiku, a ona ukratko glasi – uspostavljanje ili, kako bi on rekao, vaspostavljanje igre“, izjavila je Gordana Goncić.Plaketu s likom Draškića, rad vajara Zvonka Novakovića, i unikatnu diplomu, rad slikara Ljubisava Milunovića, uručila je Nosovu predsednica glumačkog žirija Svetlana Ceca Bojković.Predstava prema tekstu kosovske autorke Doruntine Baše bavi se sudbinom žene kojoj su u ratu, u krvavom raspadu zemlje, pobili porodicu i koja negde u egzilu, sama u svom neprebolu, čeka sopstveni kraj.“Na izuzetno mudroj i sofisticiranoj dramaturgiji Doruntine Baše, nadgrađuje se u režiji Andrej Nosov u definitivnom umetničkom oblikovanju ove potresne priče, u koju se ugrađuje i sjajan glumački tim, na čelu s Mirjanom Karanović, uz Svetozara Cvetkovića i Albana Ukaja, kao i glasovi porodice koja dolazi na rođendan glavne junakinje (Sadike) drame – porodice, koja više ne postoji, ali živi u njenoj duši”, ističe se u obrazloženju žirija, koje je pročitala Svetlana Bojković.Žiri skreće pažnju i na audio doživljaj koji “doprinosi umetničkom dometu predstave, jer se tako, kao i kroz glumačku igru, dostiže domet dokumentarnosti, što smatramo vrhom glumačkog i pozorišnog umeća”.“Kroz ovu predstavu, gde je tehnika uspela da sjajno posluži umetničkom činu, kroz potresnu priču, bez trunke otužne patetike, kroz odjeke smeha, šale, humora i pesme iz punoće nekadašnjeg života, koji više na postoji, reditelj i glumci nas vode do čiste i duboke katarze, u kojoj se, kao gledaoci, suočavamo sa sobom. Danas