U ovom periodu Ćelić je razvio prepoznatljiv slikarski jezik koji odlikuju redukcija, apstrahovanje i geometrizacija, što su postali ključni elementi njegovog pristupa građenju slike”, kažu u SANU.Na izložbi, koja će trajati do 14. septembra, biće prikazano više od 40 slika različitih formata, sedam grafika i jedna tapiserija, kao i dokumentarna građa koja svedoči o Ćelićevom višestranom angažmanu.Stojan Ćelić u ateljeu 1973 foto dokumentacija Ivane SĆVećina radova, kako je najavljeno, pozajmljena je od porodice Zarić, koja je darodavac Legata „Stojan Ćelić”, kao i iz zbirki Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Poklon-zbirke „Rajko Mamuzić“ u Novom Sadu, Narodnog muzeja Šumadije u Kragujevcu, Muzeja grada Beograda i nekoliko privatnih kolekcija.Postavka će imati više problemskih celina: „Tektonika urbanog”, „Vrtlog”, „Rešetka” i „Igra oblika”, koje treba da ukažu na “različite načine Ćelićevog kontinuiranog bavljenja problemom prostora, počevši od ideja da sliku posmatra kao ploču, a dubinu prostora definiše bojom i formom, sve do kasnijih složenijih kompozicionih šema, upotrebe perspektive, skraćene perspektive i poliperspektiva”.Izložbu će pratiti publikacija sa monografskom studijom Zorana Erića.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas