Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
30
2.24
5.05
14.25/0.45
30.00
2.15
0.07
1793.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 30
55 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 228.4
Best clustering variants
55 0.99/0.01 4 228.4
Danas

U svetu u kojem aplikacije za upoznavanje nude beskonačne mogućnosti izbora, a definicije partnerskih odnosa se neprestano menjaju, pitanje da li su ljudi po prirodi monogamni s čini aktuelnijim nego ikada pre.Isto se pita Alina, Rumunka koja živi u Londonu, posle iskustva poliamorije, održavanja više intimnih veza u isto vreme, uz punu saglasnost i znanje svih uključenih strana.„Nedavno sam upoznala nekoga ko je poliamoran i oduvek je bio takav.„Samo sam želela da saznam zašto smo se kao društvo opredelili za monogamiju?”, objašnjava ona.Jedan od načina da razumemo našu evoluciju je proučavanje naših najbližih srodnika među primatima i njihovih reproduktivnih strategija.„Kod gorila, mužjak se pari sa više ženki.„Dakle, potomstvo u grupi gorila potiče od istog mužjaka, ali od različitih ženki”, kaže Kit Opi, evolucioni biolog na Univerzitetu u Bristolu, u Engleskoj.Međutim, takva strategija razmnožavanja nije naročito delotvorna, jer dovodi do visoke stope infanticida, kada odrasle životinje namerno usmrćuju mlade potomke iste vrste, objašnjava Opi.„Infanticid je prilično jeziv aspekt života gorila”, kaže on.„To je kada mužjak gorile ubije mladunčad gorile sa kojima nije u srodstvu, da bi njijhove majke brže bile spremne za oplodnju i da bi on mogao da se pari sa njima.„Ovo verovatno nije evolutivna strategija koju bismo želeli da oponašamo”, dodaje.Ali, kod drugih čovekolikih majmuna koji su bliži ljudima, kao što su šimpanze i bonobo majmuni, ženke su razvile drugačiju evolutivnu taktiku.One se pare sa više mužjaka, čime ih zbunjuju u pogledu očinstva i smanjuju verovatnoću da njihovo potomstvo bude povređeno ili ubijeno.Ljudi su verovatno u početku primenjivali sličnu taktiku, u grupama u kojima su i muškarci i žene imali odnose sa više partnera. Danas

021

Ženke bonobo majmuna se pare sa više mužjaka da bi zbunile očeve i sprečile napade na mladunce Ali pre oko dva miliona godina, stvari su se promenile.„Razlog su bile klimatske promene”, kaže Opi.„U podsaharskoj Africi, gde su živeli naši preci, klima se promenila.„Velike površine su se isušile i pretvorile u savane.„Rani ljudi su morali da žive u velikim grupama da bi se zaštitili od brojnih predatora.„Mozak im je postajao sve veći da bi mogli da se nose sa složenom društvenom strukturom, i zato je morao da produži i period dojenja”.Međutim, u tim velikim grupama u kojima je bilo mnogo muškaraca postajalo je teže pomešati očinstvo.„Takođe, ženama je bila potrebna pomoć jednog od tih muškaraca za odgajanje potomstva.„Zato su prešle na monogamiju”, objašnjava.Da li je monogamija najbolje rešenje?Ova promena se nije dogodila zato što je monogamija „bolja”, već zato što je bila jedino održivo rešenje, objašnjava Opi.

Odgajanje dece koja su imala veliki mozak i sporo su se razvijala je učinilo da monogamija postane najodrživije rešenje za ljude Odgajanje dece koja su imala veliki mozak i sporo su se razvijala zahtevalo je ogroman roditeljski angažman, mnogo veći od onog koji bi samo majka mogla da pruži.Iako istraživanja ukazuju da su rani ljudi evoluirali ka monogamiji, oni koji se opredele za monogamne veze često imaju problem da ostanu verni samo jednom partneru.„Postoje vrste koje provove čitav život sa jednim partnerom i ne varaju, ali one su prilično retke”, kaže Opi.„Naši najbliži srodnici koji su monogamni su giboni.„Ali, giboni žive odvojeno od drugih parova, i verovatno im je lakše, i mužjaku i ženki, da kontrolišu ko ulazi na njihovu teritoriju u prašumi.„Ali kada ste u velikoj grupi u kojoj ima više mužjaka i ženki, kao što žive ljudi, mnogo je teže nadgledati takve odnose, odnosno znati da li vas partner vara ili ne”, dodaje.Gledano iz ovog ugla, monogamija nije prirodna, već je više strategija preživljavanja koja ima određene nedostatke.Hemija vezivanjaDakle, šta se dešava u našem mozgu kada se zaljubimo ili kada se borimo da ostanemo verni?Sara Blumental, doktorantkinja neuronauka na Univerzitetu Emoriju u Americi, proučava prerijske voluharice, male, krznene glodare poznate po dugotrajnim partnerskim vezama, sličnim ljudskim. 021