Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
42
4.46
10.02
18.36/0.90
42.00
5.09
0.12
3345.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 42
72 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 103.7
Best clustering variants
72 0.99/0.01 5 103.7
Danas

Formirati paralelne pravosudne organe znači uvesti pravni dualizam koji ruši jedinstvo pravnog poretka”, ocenjuje Jovana Kisin Zagajac, advokatica iz Banjaluke.Zakon je predložio predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, dve sedmice nakon što ga je Sud BiH u februaru ove godine nepravosnažno osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.Predlog zakona po hitnoj proceduri trebalo je da se nađe pred narodnim poslanicima na sednici skupštine u utorak, ali je zakon, za koga opozicija kaže da mu je cilj represija, povučen iz procedure.„Upravo iz toga razloga, jer je opozicija dala takve insinuacije, mi smo rekli – evo nećemo ići sa tim zakonom“, kaže Srđan Mazalica, šef poslaničke grupe SNSD-Milorad Dodik, u izjavi za BBC.Povlačenje zakona je ispravan potez, jer je on neustavan i zadire u privatnost svakog pojedinca, smatra Đorđe Vučinić, opozicioni poslanik.„I to do mjere gdje je bila vrlo laka, a ozakonjena, zloupotreba tih ovlaštenja za praćenjem i prikupljanjem podataka o potencijalno opasnim građanima, jer je sve jako široko bilo postavljeno”, kaže Vučinić za BBC.Veruje da su vlasti odustale od zakona jer su pretpostavile da bi on mogao biti oboren pred najvišom sudskom instancom u državi – Ustavnim sudom BiH.

Đorđe Vučinić iz stranke Za pravdu i redOvaj sud je krajem maja proglasio neustavnim i poništio niz entitetskih zakona koje je skupština Republike Srpske usvojila nakon prvostepene presude Dodiku.„Pretpostavljam da su strah od intervencije i Ustavnog suda BiH, neusklađeni rebalans budžeta, ali i međunarodni faktor inicijalna kapisla za povlačenje ovakvog zakona”, smatra Vučinić.„Mnogo govori i činjenica da Vlada nije bila ta koja predlaže ovako nešto.”Šta je sporno u zakonu?Zakon je sporan, jer se na prvu stiče utisak da se radi o političkom aktu koji pokušava pravnom formom legitimisati nešto što suštinski predstavlja opasnost po temeljne slobode, vladavinu prava, ali i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ocenjuje advokatica Jovana Kisin Zagajac, u izjavi za BBC.Smatra da široko definisane pretnje „ustavnom uređenju RS“, propisana krivična dela i postupak gonjenja ostavljaju prostor za proizvoljna tumačenja.„U praksi to znači – krivična odgovornost po političkom nahođenju.” Jovana Kisin ZagajacZa Tanju Topić, političku analitičarku iz Banjaluke, zakon je sporan na više osnova, a posebno što se on stavlja iznad državnih zakona i krivičnog zakona.„Mislim da je bio utemeljen na širenju straha među građanima i kritičarima sistema, a zamišljen kao zaštita režima.Osim što zakon navodi niz već postojećih krivičnih dela, kritičari zakona uočavaju da je on u suprotnosti sa postojećim zakonima na nivou države.Tako zakon predviđa da se sudije i tužioci biraju u parlamentu, dok je izbor sudija redovnih sudova u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH.Pokušaj da zakonodavna vlast entiteta direktno imenuje sudije i tužioce specijalnog suda za Kisin Zagajac izazva sumnju u politizaciju pravosuđa.„Postavlja se pitanje i šta je sa entitetskim VSTS koje je takođe formirano u sklopu ovog zakonodavnog paketa i naravno suštinsko pitanje bilo kakve pravne logike, smisla i mogućnosti primjene ovakvih propisa.”Pomenuti zakon, Ustavni sud BiH stavio je van snage pre više od mesec.Planirano je i uvođenje obaveštajne službe, što je za Vučinića problematično budući da BiH već ima obaveštajno-bezbednosnu agenciju.Opozicija: Cilj zakona „progon neistomišljenika“„To ne stoji”, uverava Mazalica u kratkoj telefonskoj izjavi za BBC, u pauzi skupštinskog zasedanja.Analitičarka Tanja Topić, koju je predsednik RS-a Milorad Dodik javno označio kao stranu plaćenicu i nemačku tajnu agenticu, ocenjuje da je svrha zakona progon pojedinaca.„Jer bi služba prikupljala podatke od značaja za bezbjednost RS. Direktora službe, što je itekako problematično, imenovao bi predsjednik Republike Srpske.“ Tanja TopićI Kisin Zagajac se slaže da je zakon represivan.„Ovaj zakon nije alat zaštite ustava, već instrument kontrole.”„U rukama vlasti, sa ovakvim formulacijama i ovakvim mehanizmima, on može postati sredstvo za gušenje slobode mišljenja, zastrašivanje opozicije i neutralizaciju civilnog društva.”Vučinića posebno brine to što smatra da bi zakon omogućio vlastima da se obračunava sa opozicijom, posebno zbog široko postavljenih definicija krivičnih dela.„Tako bi svako ko ne odgovara vlasti mogao biti podvrgnut praćenju i prisluškivanju”, uveren je Vučinić.Podsetimo, predsednik Republike Srpske javno je priznao kako vlasti prisluškuju članove opozicije, poručivši da on zna sadržaje njihovih razgovora.„Nema vlasti koja to ne radi”, poručio je Dodik 2020.Protiv njega je podnesena krivična prijava, a četiri godine kasnije Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu jer nije bilo dovoljno dokaza da je Dodik počinio krivično delo „nezakonito prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje.”Kontroverzni zakon koji su vlasti povukle iz procedure nije u potpunosti odbačen budući da vladajuće stranke najavljuju novi predlog.„Pozivamo opoziciju da zajedno sjednemo i napišemo zakon koji će zaštiti ustavno uređenje Republike Srpske, a neće oni imati utisak da taj zakon služi obračunu sa opozicijom, građanima“, kaže Mazalica.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Danas

22:49 h 03-Jul-2025
  • Republika Srpska (FOTO) Dodik kum na krštenju Bogdane Sredić “Ovo je veličanstven trenutak u životu svakog čoveka” (FOTO) Dodik kum na krštenju Bogdane Sredić “Ovo je veličanstven trenutak u životu svakog čoveka” Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci bio kum na krštenju devojčice Bogdane, koja je peto dete Teodora i Sanje Sredić iz Niševića kod Omarske.
  • ◉ (FOTO) Dodik kum na krštenju Bogdane Sredić “Ovo je veličanstven trenutak u životu svakog čoveka”
11:38 h 01-Jul-2025
  • Iako smo se zaustavili na ovom broju, jasno je da to nije konačan spisak onih koji oblikuju našu stvarnost i utiču na živote svih nas.
  • Srpskainfo i "EuroBlic" objavili listu 50 najmoćnijih ličnosti u Srpskoj
10:57 h
  • Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske nisu prihvaltili predloženi dnevni red posebne sednice o stanju u javnim preduzećima RS, prenose Vijesti.ba.Nakon glasanja o dnevnom redu predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić zaključio je posebnu sednicu.Nakon posebne, zakazana je redovna sednica, na kojoj bi poslanici trebalo da razmatraju predlog deklaracije predsednika entiteta RS Milorada Dodika o migrantima, u čijem tekstu je navedeno da parlament kategorički odbacuje svaki plan koji podrazumeva otvaranje centara za smeštaj migranata na teritoriji BiH, a naročito RS.„Oni ne žele da se raspravlja o ovome.
  • SNSD srušio sednicu o javnim preduzećima: "Prpa, ovako više ne može" (VIDEO)
021

Đorđe Vučinić iz stranke Za pravdu i red Ovaj sud je krajem maja proglasio neustavnim i poništio niz entitetskih zakona koje je skupština Republike Srpske usvojila nakon prvostepene presude Dodiku.„Pretpostavljam da su strah od intervencije i Ustavnog suda BiH, neusklađeni rebalans budžeta, ali i međunarodni faktor inicijalna kapisla za povlačenje ovakvog zakona”, smatra Vučinić.„Mnogo govori i činjenica da Vlada nije bila ta koja predlaže ovako nešto.”Šta je sporno u zakonu?Zakon je sporan, jer se na prvu stiče utisak da se radi o političkom aktu koji pokušava pravnom formom legitimisati nešto što suštinski predstavlja opasnost po temeljne slobode, vladavinu prava, ali i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ocenjuje advokatica Jovana Kisin Zagajac, u izjavi za BBC.Smatra da široko definisane pretnje „ustavnom uređenju RS", propisana krivična dela i postupak gonjenja ostavljaju prostor za proizvoljna tumačenja.„U praksi to znači – krivična odgovornost po političkom nahođenju.” Jovana Kisin Zagajac Za Tanju Topić, političku analitičarku iz Banjaluke, zakon je sporan na više osnova, a posebno što se on stavlja iznad državnih zakona i krivičnog zakona.„Mislim da je bio utemeljen na širenju straha među građanima i kritičarima sistema, a zamišljen kao zaštita režima.Osim što zakon navodi niz već postojećih krivičnih dela, kritičari zakona uočavaju da je on u suprotnosti sa postojećim zakonima na nivou države.Tako zakon predviđa da se sudije i tužioci biraju u parlamentu, dok je izbor sudija redovnih sudova u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH.Pokušaj da zakonodavna vlast entiteta direktno imenuje sudije i tužioce specijalnog suda za Kisin Zagajac izazva sumnju u politizaciju pravosuđa.„Postavlja se pitanje i šta je sa entitetskim VSTS koje je takođe formirano u sklopu ovog zakonodavnog paketa i naravno suštinsko pitanje bilo kakve pravne logike, smisla i mogućnosti primjene ovakvih propisa.”Pomenuti zakon, Ustavni sud BiH stavio je van snage pre više od mesec.Planirano je i uvođenje obaveštajne službe, što je za Vučinića problematično budući da BiH već ima obaveštajno-bezbednosnu agenciju.Opozicija: Cilj zakona „progon neistomišljenika"„To ne stoji”, uverava Mazalica u kratkoj telefonskoj izjavi za BBC, u pauzi skupštinskog zasedanja.Analitičarka Tanja Topić, koju je predsednik RS-a Milorad Dodik javno označio kao stranu plaćenicu i nemačku tajnu agenticu, ocenjuje da je svrha zakona progon pojedinaca.„Jer bi služba prikupljala podatke od značaja za bezbjednost RS. Direktora službe, što je itekako problematično, imenovao bi predsjednik Republike Srpske." Tanja Topić I Kisin Zagajac se slaže da je zakon represivan.„Ovaj zakon nije alat zaštite ustava, već instrument kontrole.”„U rukama vlasti, sa ovakvim formulacijama i ovakvim mehanizmima, on može postati sredstvo za gušenje slobode mišljenja, zastrašivanje opozicije i neutralizaciju civilnog društva.”Vučinića posebno brine to što smatra da bi zakon omogućio vlastima da se obračunava sa opozicijom, posebno zbog široko postavljenih definicija krivičnih dela.„Tako bi svako ko ne odgovara vlasti mogao biti podvrgnut praćenju i prisluškivanju”, uveren je Vučinić.Podsetimo, predsednik Republike Srpske javno je priznao kako vlasti prisluškuju članove opozicije, poručivši da on zna sadržaje njihovih razgovora.„Nema vlasti koja to ne radi”, poručio je Dodik 2020.Protiv njega je podnesena krivična prijava, a četiri godine kasnije Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu jer nije bilo dovoljno dokaza da je Dodik počinio krivično delo „nezakonito prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje.”Kontroverzni zakon koji su vlasti povukle iz procedure nije u potpunosti odbačen budući da vladajuće stranke najavljuju novi predlog.„Pozivamo opoziciju da zajedno sjednemo i napišemo zakon koji će zaštiti ustavno uređenje Republike Srpske, a neće oni imati utisak da taj zakon služi obračunu sa opozicijom, građanima", kaže Mazalica.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk. 021

Danas

Luka Petrović ne sme da ode u Grad Sunca koji je pored njegove kuće. Prpa!

Ovako više ne može“, rekao je Vukanović. Jedno od najvažnijih javnih preduzeća u Republici Srpskoj, sa više od 4.500 zaposlenih, nalazi se u velikim problemima.Iako upravlja sa ukupno više od 1,3 miliona hektara šume, ovo javno preduzeće je na kraju prošle godine imalo gubitak od oko 14 miliona KM, kratkoročne obaveze od 100 miliona i dugove prema dobavljačima od oko 27 miliona KM.Gubitak iz ranijih godina iznosi oko 45 miliona, a ukupni „minus“ dostiže oko 200 miliona KM.Najveća opasnost za ovo preduzeće jeste izuzetno visok nivo kratkoročnih obaveza, koje su više nego dvostruko veće od kapitala preduzeća.Kredit od 15 miliona KM, koji je Šumama RS odobren u martu za neizmirene dospele obaveze, predstavlja samo „kap u moru“ i neće rešiti nijedan od postojećih problema.Kada se ovim jasnim finansijskim pokazateljima doda i niz loših i sumnjivih poslova rukovodstva, čije se negativne posledice ne mogu jasno kvantifikovati, situacija postaje još teža.Primer je, na primer, softver kupljen od „Prointera“ u iznosu od 17 miliona KM, koji uopšte ne ispunjava svoju funkciju i ne doprinosi boljoj efikasnosti preduzeća.Želežnice RSOvo preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 25 miliona KM, čime se akumulirani gubitak Železnica RS popeo na oko 312 miliona KM.U Železnicama RS zaposleno je više od 1.800 radnika, a plate uglavnom kasne.Nedavno je zabeleženo veliko nezadovoljstvo radnika kada plate nisu bile isplaćene za Vaskrs, 20. aprila, dok su istovremeno nabavljene skupe i luksuzne limuzine za rukovodioce.U poslednjih osam godina ovo preduzeće je u procesu restrukturiranja, uz kredit Svetske banke od 100 miliona KM, ali su efekti nejasni, kao i način na koji je taj novac potrošen.Elektroprivreda Republike SrpskeOvo javno preduzeće ostvarilo je gubitak od 30 miliona KM u prošloj godini, što je posebno negativan podatak ako se zna da je za taj period bila očekivana dobit Elektroprivrede RS u iznosu od 46 miliona KM.Došlo je do ogromnog pada i u proizvodnji električne energije i u investicijama.Ovo preduzeće prate brojne afere u vezi sa sumnjivim javnim nabavkama, raznim manipulacijama u gotovo svim preduzećima koja su deo Holdinga, kao i neke nezamislive aktivnosti – poput plaćanja multimilionskih marketinških ugovora, iako je reč o monopolskom preduzeću koje na tržištu nema konkurenciju.Sve ove i mnoge druge pogubne poteze rukovodstva Elektroprivrede RS na kraju plaćaju građani, što se potvrdilo i kroz najnovije poskupljenje struje koje je stupilo na snagu u januaru. Danas