Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
40
3.84
7.55
18.46/0.84
40.00
3.82
0.10
2771.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 40
29 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 261.5
Best clustering variants
29 0.99/0.01 5 261.5
Beta

Ostatak avansnog plaćanja, u iznosu od 59 miliona evra, namenjen je za projekte u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan (Western Balkans Investment Fund - WBIF)", dodaje se u saopštenju.Mali je podsetio i da je Srbija u maju i zvanično postala deo geografskog područja Jedinstvenog plaćanja u evrima (SEPA), što je "važan korak u finansijskoj i evropskoj integraciji naše zemlje"."Zahvaljujući tome što smo postali deo SEPA, građani će moći mnogo brže i povoljnije da izvršavaju platne transakcije u evrima, sa zemljama članicama SEPA, a to su, između ostalih, sve članice EU. I upravo to je jedan od prvih rezultata Plana rasta za Zapadni Balkan, koji donosi direktnu korist građanima", naveo je Mali u pisanoj izjavi.Evropska komisija je krajem 2023.

godine usvojila Plan rasta za Zapadni Balkan, s ciljem jačanja procesa približavanja ovog regiona Evropskoj uniji, kroz postepeno uključivanje u određene politike, programe i prednosti članstva u EU, već u pripremnoj fazi pre zvaničnog pristupanja.Plan ima za cilj da ubrza ekonomski rast i doprinese bržoj društveno-ekonomskoj konvergenciji regiona sa državama članicama EU.Republika Srbija je prethodno ispunila formalne uslove za odobrenje prve isplate, uključujući ratifikaciju dva finansijska sporazuma sa EU: Sporazuma o Instrumentu i Sporazuma o zajmu, u okviru Instrumenta za reformu i rast za Zapadni Balkan.Ovi sporazumi predstavljaju finansijski instrument kojim će Srbiji biti raspoloživa sredstva u ukupnom iznosu od oko 1,59 milijardi evra za period 2024-2027. Beta

11:00 h 21-Jun-2025
  • | 21.06.2025 Ministar finansija Siniša Mali Foto: BETA/Milos Miskov Ministar finansija Siniša Mali saopštio je danas da su Srbiji uplaćena prva sredstva Evropske unije, u iznosu od 51,66 miliona evra, u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta za Zapadni Balkan.Ovaj deo avansa predstavlja direktnu budžetsku podršku, a služi i kao "potvrda opredeljenja Srbije za dalji nastavak reformi i evropskog putu države", dodao je Mali."Planom rasta za Zapadni Balkan predviđeno je pretfinansiranje u iznosu od sedam odsto ukupnih sredstava za svakog korisnika.
  • ◉ Mali: Srbiji danas uplaćena prva sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan
10:00 h
  • "Republici Srbiji je isplaćen deo avansa od 51,66 miliona evra, što predstavlja direktnu budžetsku podršku. Ovo je potvrda našeg opredeljenja za dalji nastavak reformi i još jedan korak ka približavanju standardima Evropske unije, ali i još jedna potvrda da smo na evropskom putu", rekao je ministar Mali, i zahvalio Evropskoj uniji na podršci i saradnji.
  • Mali: Srbiji uplaćena prva sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan
20:10 h 20-Jun-2025
  • Iako štednja u Srbiji često deluje kao misaona imenica, naročito uz sve veće troškove života, pitanje lične penzije i finansijske sigurnosti u starosti postaje sve aktuelnije – posebno među mlađim generacijama koje sve manje veruju da će moći da se oslone na državni penzioni fond.
  • Koliko treba da imate ušteđevine do 30. godine ako želite raniju penziju? Računica pokazuje bolnu istinu o Srbiji
12:18 h
  • Evropska komisija je danas uplatila 51,7 miliona evra povoljnih zajmova u državni budžet Srbije, što odgovara delu pretfinansiranja predviđenog Planom rasta EU za Zapadni Balkan, saopštila je Delegacija EU u Srbiji.Dodatnih 59 miliona evra pretfinansiranja, u obliku bespovratne pomoći i kredita, biće usmereno kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (WBIF) za unapređenje infrastrukture širom zemlje, a ovo pretfinansiranje predstavlja sedam odsto ukupne finansijske podrške namenjene Srbiji u okviru Plana rasta EU, navodi se u saopštenju.Delegacija EU je saopštila da isplata pretfinansiranja sledi nakon što Narodna skupština Republike Srbije ratifikuje sporazum o instrumentu i sporazum o zajmu u okviru Instrumenta za reforme i rast.Dodaje se da će se buduće isplate iz Instrumenta za reforme i rast za Zapadni Balkan vršiti nakon ispunjenja reformskih koraka dogovorenih između Evropske komisije i Vlade Srbije kroz Reformsku agendu i pod uslovom da su ispunjeni važeći preduslovi i opšti uslovi.U saopštenju se napominje da Evropska komisija trenutno procenjuje sprovođenje prvog seta reformskih koraka koji se odnose na osnovne slobode i vladavinu prava, poslovno okruženje i razvoj privatnog sektora, kao i zelenu i digitalnu tranziciju.Evropska komisija je takođe isplatila prefinansiranje Severnoj Makedoniji (24,4 miliona evra, u martu 2025.
  • EU ODOBRILA Na račun Srbije leže 51,7 miliona evra
12:16 h
  • Evropska komisija uplatila je danas 51,7 miliona evra u budžet Republike Srbije u okviru pretfinansiranja iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan.
  • Srbija dobila prvih 51,7 miliona evra iz Plana rasta EU
06:27 h
  • Norveška centralna banka danas je donela odluku da snizi referentnu kamatnu stopu na 4,25 odsto, što predstavlja prvo smanjenje u poslednjih pet godina.Ova odluka iznenadila je većinu ekonomskih analitičara, koji su očekivali da će stopa ostati nepromenjena, pa čak i da bi moglo doći do njenog povećanja.Kako prenosi agencija Rojters, promenjeni ekonomski uslovi – slabiji pokazatelji rasta i pad inflacije – bili su presudan faktor za ovu odluku.
  • NORVEŠKA IZNENADILA Uradili su ono što niko nije očekivao
04:01 h
  • Većina članova UPS smatra da postoji prostor za uvećanje minimalca Većina članova Unije poslodavaca Srbije smatra da postoji prostor za uvećanje minimalca Ministarstvo finansija predložilo je povećanje minimalne zarade u dve faze, dostigavši 550 evra od 1. januara 2024.
  • Većina članova UPS smatra da postoji prostor za uvećanje minimalca
Beta

| 20.06.2025 Američke carine koje je uveo predsednik Donald Tramp uticaće na dalji pad privatnih investicija u Srbiji, koje se smanjuju godinama zbog državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene u očekivanju razvoja krize, navedeno je u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju časopisa "Biznis i finansije".Stoga su, kako je istaknuto, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci su, međutim, ocenili da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.Zato je, kako je navedeno, veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu.Kako je navedeno, "igrači" na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.Bankari su istakli da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.Istovremeno, osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.Najveću pretnju za domaće osiguravače, kako je ukazano, predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.U 2024. Beta