Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
49
1.96
7.47
22.65/0.45
49.00
4.20
0.09
4133.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 49
52 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 184.7
Best clustering variants
52 0.99/0.01 5 184.7
15:18 h
  • Kriza u Narodnom pozorištu u Beogradu zbog odluke Ministarstva kulture da na mesto predsednika Upravnog odbora ove kuće postavi Dragoslava Bokana se nastavlja i kako Danas sazanaje duboko uznemirava sve više zaposlenih u ovoj kući.Razlog više za brigu zaposlenih, kao i kulturne javnosti je to što je akutelni upravnnik NP i glumac Svetislav Bule Goncić odlučio da se iz ličnih i porodičnih razloga povuče sa te fuknkcije, a to bi po statutu nacionalnog teatra omogćilo novoimenovanom predsedniku UO da postane v.d. upravnik ove pozorišne kuće.Govoreći o razlozima svog odlaska iz Narodnog pozorišta u Beogradu za Danas Svetislav Bule Goncić spomenuo je i da je svoj odlazak najavio još u februaru, ali da su ga njegove kolege molile da ostane makar do juna.Pre dva dana, kako saznajemo iz izvora bliskih nacionalnom teatru, sada su i predstavnici sektora Tehnike i sektora Stručnih službi razgovarali sa Buletom Goncićem i zamolili ga da još jednom razmotri svoju odluku da ode sa mesta upravnika, apostrofirajuci da su jako zadovoljni njegovim radom i zabrinuti zbog postavljanja Bokana na čelo UO, čemu se protive.Foto: A.ĆukPola hodnika ispred kancelarije u kojoj je bio Bule Goncić , na drugom spratu, je bilo puno, a ovi ljudi predstavljaju oko 300 zaposlenih u Narodnom pozorištu u Beogradu.Takođe, poručili su kolegama iz umetničkih sindikata da žele da se zajedno sa njima bore protiv odluke Ministarstva da Bokan bude na čelu UO.To znači da je skoro 2/3 zaposlenih u NP protiv Dragoslava Bokana.Inače, sinoć na sceni „Raša Plaović“ Narodnog pozorišta u Beogradu odigrana je predstava „Naš razred“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat koju je publika nagradila snažnim aplauzima i povicima „Bravo!“.Oduševljenje u gledalištu nastavilo se i pošto su glumci nakon poklona publici podigli indekse, kao i kada je na scenu izašla rediteljka Tatjana Mandić Rigonat kojoj je uručena Nagrada „Bojan Stupica“ za najbolju režiju pozorišne predstave u Srbiji za 2024.
  • U Narodnom pozorištu u Beogradu mole Svetislava Buleta Goncića da ponovo razmotri svoju odluku o odlasku iz ove kuće
18:00 h 29-Jun-2025
  • Kolege s kojima je radio i javno su mu uputile molbu da još jednom preispita svoju odluku o prevremenom povlačenju sa funkcije upravnika, donetu iz ličnih i porodičnih razloga, koju je najavio za 5. jul ove godine.
  • ◉ Zaposleni apeluju na Buleta Goncića da ostane na čelu Narodnog pozorišta
16:00 h 27-Jun-2025
  • Fitnes instruktor, bodibilder i nekadašnji učesnik "Zadruge", Viktor Đorđević, doživeo je saobraćajnu nezgodu.
  • Viktor Đorđević u Urgentnom centru, doživeo saobraćajnu nezgodu
15:18 h
  • Kriza u Narodnom pozorištu u Beogradu zbog odluke Ministarstva kulture da na mesto predsednika Upravnog odbora ove kuće postavi Dragoslava Bokana se nastavlja i kako Danas sazanaje duboko uznemirava sve više zaposlenih u ovoj kući.Razlog više za brigu zaposlenih, kao i kulturne javnosti je to što je akutelni upravnnik NP i glumac Svetislav Bule Goncić odlučio da se iz ličnih i porodičnih razloga povuče sa te fuknkcije, a to bi po statutu nacionalnog teatra omogćilo novoimenovanom predsedniku UO da postane v.d. upravnik ove pozorišne kuće.Govoreći o razlozima svog odlaska iz Narodnog pozorišta u Beogradu za Danas Svetislav Bule Goncić spomenuo je i da je svoj odlazak najavio još u februaru, ali da su ga njegove kolege molile da ostane makar do juna.Pre dva dana, kako saznajemo iz izvora bliskih nacionalnom teatru, sada su i predstavnici sektora Tehnike i sektora Stručnih službi razgovarali sa Buletom Goncićem i zamolili ga da još jednom razmotri svoju odluku da ode sa mesta upravnika, apostrofirajuci da su jako zadovoljni njegovim radom i zabrinuti zbog postavljanja Bokana na čelo UO, čemu se protive.Foto: A.ĆukPola hodnika ispred kancelarije u kojoj je bio Bule Goncić , na drugom spratu, je bilo puno, a ovi ljudi predstavljaju oko 300 zaposlenih u Narodnom pozorištu u Beogradu.Takođe, poručili su kolegama iz umetničkih sindikata da žele da se zajedno sa njima bore protiv odluke Ministarstva da Bokan bude na čelu UO.To znači da je skoro 2/3 zaposlenih u NP protiv Dragoslava Bokana.Inače, sinoć na sceni „Raša Plaović“ Narodnog pozorišta u Beogradu odigrana je predstava „Naš razred“ u režiji Tatjane Mandić Rigonat koju je publika nagradila snažnim aplauzima i povicima „Bravo!“.Oduševljenje u gledalištu nastavilo se i pošto su glumci nakon poklona publici podigli indekse, kao i kada je na scenu izašla rediteljka Tatjana Mandić Rigonat kojoj je uručena Nagrada „Bojan Stupica“ za najbolju režiju pozorišne predstave u Srbiji za 2024.
  • U Narodnom pozorištu u Beogradu mole Svetislava Buleta Goncića da ponovo razmotri svoju odluku o odlasku iz ove kuće
14:00 h
  • Iako broj novih zavisnika od heroina opada, stručnjaci upozoravaju na sve prisutnu relativizaciju štetnosti droga, ideju da postoje lake i teške droge i društvenu prihvatljivost konzumacije stimulansa predstavljaju ozbiljan rizik Spolja sve izgleda u redu - posao, porodica, svakodnevica.
  • Zavisnost ne bira! Sve više ljudi na lečenje dolazi zbog kokaina i amfetamina, a društvo to često ne
11:18 h
  • Crnogorski reditelj Danilo Marunović priveden je jutros oko 9 sati na informativni razgovor u prostorije Bezbednosno-informativne agencije (BIA) u Beogradu, saznaju nezvanično Vijesti.
  • BIA privela crnogorskog reditelja Danila Marunovića na razgovor
10:09 h
  • Aca Sofronijević oktrio kako je smršao: "Ugojio sam se bio 40 kg" "UGOJIO SAM SE 40 KG, NISAM MOGAO DA SE SAGNEM DA ZAVEŽEM PERTLE" Sofronijević otkrio kako je drastično smršao: Zbog alkohola mu se promenio život On je dostigao težinu od 128 kilograma usled nezdravih navika i stresnog načina života.
  • Aca Sofronijević oktrio kako je smršao: "Ugojio sam se bio 40 kg"
08:03 h
  • Proizvođači droga dosetili su se da menjaju sastav supstanci kako bi izbegli krivično gonjenje.
  • Drogama promenjen sastav, stotinu puta su jače i mogu da ubiju: Strašno upozorenje iskusnog policajca u Srbiji
07:46 h
  • „Prodajem kamagru".Gotovo da nema bandere u centru Beograda, glavnog grada Srbije, koja bar jednom nije bila oblepljena ovim oglasom.Polovina papirića za cepkanje, sa brojem telefona, uglavnom brzo bude otrgnuta.Kamagra je samo jedan od mnogih lekova za potenciju koji u Srbiji ne mogu legalno da se kupe, već se nabavljaju ilegalno putem oglasa.„Lek pod tim imenom nema dozvolu za promet i samim tim ne bi ni smeo da se prodaje", kažu u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije (ALIMS) za BBC na srpskom.
  • Zašto i pored toliko apoteka kupujemo lekove na internetu i pijaci
Danas

Svetozar Cvetković, sinoć je stao pred publiku i objasnio zašto je predstava „Gospoda Glembajevi“, gostujućeg Crnogorskon narodnog pozorišta (CNP), ipak odigrana u Narodnom pozorištu u Beogradu.Svetozar Cvetković sinoć je stao na binu ispred čitavog ansambla predstave i objasnio zašto će predstava biti odigrana i pored činjenice da je njen reditelj Danilo Marunović deportovan iz Srbije nakon što su ga priveli i saslušali pripadnici Bezbednosno-informativne agencije.Uoči sinoćneg izvođenje predstave “Gospoda Glembajevi” u Narodnom pozorištu u Beogradu, pred publiku je izašao kompletan glumački ansambl, prepustivši reč Svetozaru Cvetkoviću, koji se obratio u znak solidarnosti sa kolegama iz CNP-a, čijeg je reditelja Danila Marunovića juče više sati saslušala i potom proterala iz države BIA.U emotivnom obraćanju Cvetković je istakao da se, kao jedini član ansambla iz Beograda, osećao pozvanim da uzvrati lepo gostoprimstvo koje je dobio u Podgorici, ali da ga je današni razvoj događaja u tome sprečio.– Čini mi se da danas u tome nisam uspeo, s obzirom na to kako je stresno tekao dan za celu ekipu.

Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čoveku, umetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj zemlji, da na neki način bude proteran, mi smo odlučili da njegovo delo, naša predstava, ne može biti proterana i da ćemo je večeras igrati za vas – poručio je Cvetković.„Večeras igramo za slobodu misli, slobodu govora, slobodu igre. Danas

Danas

Nekad i smrt.„Ne zna ni sastav, a ni kvalitet leka“, kaže Zelić za BBC na srpskom.Svaki drugi lek koji se kupuje na internetu je falsifikat, podaci su Svetske zdravstvene organizacije (SZO).U 2023.

godini zarada na ilegalnom tržištu lekova bila je 431 milijarda evra, procenjuje ova organizacija.„U Srbiji se najčešće može naći falsifikovan lek za potenciju, u kojjem je, ponekad otrov za pacove, antifriz i prah od cigle“, ukazuje Zelić.Adnan je pre nekoliko godina počeo da kupuje proizvode za mušku potenciju.„U početku sam uspevao da nabavim kamagru u nekim seksi šopovima, a kasnije sam je naručivao onlajn“, kaže četrdesetogodišnjak iz Sarajeva, koji nije želeo da otkrije puno ime.Lakoća kupovine, dostava i bolja ponuda različitih proizvoda glavni su razlozi što se odlučivao za onlajn narudžbine.„Većina tih proizvoda ima sastojak kao i klasična vijagra, lek za potenciju, sve potrebne deklaracije i upozorenja su na pakovanju.„I u Beogradu sam kamagru kupovao u seksi šopu, međutim u poslednje vreme je ne prodaju jer je vijagra dostupna u apoteci bez recepta“, priča Adnan.Niko ga nije čudno gledao kada bi u apoteci tražio tablete za potenciju, priznaje.„Imam utisak da mnogo ljudi pije ove lekove, pa je možda zbog toga prodavcima isti odnos prema vijagri kao prema nekom drugom proizvodu“, kaže.Od placeba do otrova Lekovi na pijaciNa pijačnim tezgama se, pored očekianog voća i povrća, ponekad mogu naći i lekovi za smirenje, pa i antibiotici.„Ono što je dostupno na pijacama od lekova niko nije proverio i nikako ne bi trebalo da se kupuje.„Lek je dobar samo ako se čuva onako kako je proizvođač naveo i ako se poštuje rok trajanja“, kaže profesorka Đuriš.I u svetu su zabeleženi smrtni slučajevi jer se u nešto što treba da bude sterilan lek stavlja voda ili druga neodgovarajuća supstanca, ukazuje ona.„Ljudi, naročito oni kojima su potrebni antikancerogeni lekovi, ako nisu registrovani u Srbiji, posežu za bilo kojim načinom da ih nabave“, objašnjava Đuriš.Falsifikovani lekovi nisu česti u apotekama, ali je problem sa sivom zonom, naročito na internetu, kaže Zelić.Lekove u Srbiji kontroliše ALIMS pre nego što se šalju u prodaju, a potom su u nadležnosti inspekcije Ministarstva zdravlja.„Falsifikovani lekovi najčešće dolaze iz zemalja sa slabijom regulativom i kontrolom farmaceutske industrije.„Kina i Indija se najčešće povezuju sa proizvodnjom falsifikovanih lekova“, kaže Zelić.Onlajn naručuju i u Bosni i HercegoviniNa internet tržištu u Bosni i Hercegovini mogu se naći falsifikovani lekovi, kažu u Agenciji za lekove i medicinska sredstva BiH.„Građani tako kupuju lekove koji su neutvrđenog sastava i neproverenog kvaliteta“, navode u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.Najčešće falsifikovani lekovi su za terapiju erektilne disfunkcije, za mršavljenje, anabolici, antibiotici, vakcine i citostatici.„Nekada takvi lekovi nemaju ono što treba i ono što je navedeno na pakovanju.„Kada ih ljudi piju neće se izlečiti i samim tim mogu da ugroze zdravlje“, kažu u Agenciji .U Crnoj Gori zabranjena onlajn prodaja lekovaProdaja lekova na internetu, društvenim mrežama i preko oglasa nije dozvoljena u Crnoj Gori, kaže David Kočović, rukovodilac laboratorije u Institutu za lekove i medicinska sredstva Crne Gore.„U Crnoj Gori do sada nije pronađen falsifikat kod velikih trgovaca.„Sivo tržište je u nadležnosti policije“, objašnjava Kočović za BBC.Singapur i Hongkong su dve najvažnije tranzitne tačke u lancu snabdevanja falsifikovanih lekova, kaže Kočović.„Cilj falsifikatora je da dođu do tržišta Evrope, Amerike i Afrike.“‘U siromašnijim zemljama falsifikovan jedan od 10 lekova’Evropska policija (Evropol) je 2023. Danas

Danas

godini zarada na ilegalnom tržištu lekova bila je 431 milijarda evra, procenjuje ova organizacija.„U Srbiji se najčešće može naći falsifikovan lek za potenciju, u kojjem je, ponekad otrov za pacove, antifriz i prah od cigle“, ukazuje Zelić.Adnan je pre nekoliko godina počeo da kupuje proizvode za mušku potenciju.„U početku sam uspevao da nabavim kamagru u nekim seksi šopovima, a kasnije sam je naručivao onlajn“, kaže četrdesetogodišnjak iz Sarajeva, koji nije želeo da otkrije puno ime.Lakoća kupovine, dostava i bolja ponuda različitih proizvoda glavni su razlozi što se odlučivao za onlajn narudžbine.„Većina tih proizvoda ima sastojak kao i klasična vijagra, lek za potenciju, sve potrebne deklaracije i upozorenja su na pakovanju.„I u Beogradu sam kamagru kupovao u seksi šopu, međutim u poslednje vreme je ne prodaju jer je vijagra dostupna u apoteci bez recepta“, priča Adnan.Niko ga nije čudno gledao kada bi u apoteci tražio tablete za potenciju, priznaje.„Imam utisak da mnogo ljudi pije ove lekove, pa je možda zbog toga prodavcima isti odnos prema vijagri kao prema nekom drugom proizvodu“, kaže.Od placeba do otrova Lekovi na pijaciNa pijačnim tezgama se, pored očekianog voća i povrća, ponekad mogu naći i lekovi za smirenje, pa i antibiotici.„Ono što je dostupno na pijacama od lekova niko nije proverio i nikako ne bi trebalo da se kupuje.„Lek je dobar samo ako se čuva onako kako je proizvođač naveo i ako se poštuje rok trajanja“, kaže profesorka Đuriš.I u svetu su zabeleženi smrtni slučajevi jer se u nešto što treba da bude sterilan lek stavlja voda ili druga neodgovarajuća supstanca, ukazuje ona.„Ljudi, naročito oni kojima su potrebni antikancerogeni lekovi, ako nisu registrovani u Srbiji, posežu za bilo kojim načinom da ih nabave“, objašnjava Đuriš.Falsifikovani lekovi nisu česti u apotekama, ali je problem sa sivom zonom, naročito na internetu, kaže Zelić.Lekove u Srbiji kontroliše ALIMS pre nego što se šalju u prodaju, a potom su u nadležnosti inspekcije Ministarstva zdravlja.„Falsifikovani lekovi najčešće dolaze iz zemalja sa slabijom regulativom i kontrolom farmaceutske industrije.„Kina i Indija se najčešće povezuju sa proizvodnjom falsifikovanih lekova“, kaže Zelić.Onlajn naručuju i u Bosni i HercegoviniNa internet tržištu u Bosni i Hercegovini mogu se naći falsifikovani lekovi, kažu u Agenciji za lekove i medicinska sredstva BiH.„Građani tako kupuju lekove koji su neutvrđenog sastava i neproverenog kvaliteta“, navode u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.Najčešće falsifikovani lekovi su za terapiju erektilne disfunkcije, za mršavljenje, anabolici, antibiotici, vakcine i citostatici.„Nekada takvi lekovi nemaju ono što treba i ono što je navedeno na pakovanju.„Kada ih ljudi piju neće se izlečiti i samim tim mogu da ugroze zdravlje“, kažu u Agenciji .U Crnoj Gori zabranjena onlajn prodaja lekovaProdaja lekova na internetu, društvenim mrežama i preko oglasa nije dozvoljena u Crnoj Gori, kaže David Kočović, rukovodilac laboratorije u Institutu za lekove i medicinska sredstva Crne Gore.„U Crnoj Gori do sada nije pronađen falsifikat kod velikih trgovaca.„Sivo tržište je u nadležnosti policije“, objašnjava Kočović za BBC.Singapur i Hongkong su dve najvažnije tranzitne tačke u lancu snabdevanja falsifikovanih lekova, kaže Kočović.„Cilj falsifikatora je da dođu do tržišta Evrope, Amerike i Afrike.“‘U siromašnijim zemljama falsifikovan jedan od 10 lekova’Evropska policija (Evropol) je 2023.

godine zaplenila lekove i opremu za pravljenje lažnih medikamenata u vrednosti od 64 miliona evra.Zatvorene su četiri ilegalne laboratorije, a ugašena su i 92 internet sajta za prodaju.Čak 700.000 ljudi godišnje umre zbog lekova najčešće nabavljenih na ilegalnom tržištu, kaže Zelić, pozivajući se na podatke SZO.„Antimalarici i antibiotici su među najčešće falsifikovanim lekovima u svetu.„Tu su i generički i inovativni lekovi koji mogu biti veoma skupi, ali i jeftini koji se koriste protiv bolova“, ukazuje SZO.U pojedinim državama se mogu naći na pijacama, internet stranicama, ali i u klinikama i bolnicama.„Procenjuje se da je u zemljama sa niskim ili ispod standarda prihodima falsifikovan jedan od 10 medicinskih proizvoda.„Utvrđeno je da uglavnom sadrže kukurzni ili krompirov skrob i krečnjak, ali ima i onih sa otrovnim i opasnim hemikalijama“, upozorava SZO.Takvi lekovi često se proizvode u lošim i nehigijenskim uslovima, prave ih nekvalifikovani ljudi i mogu da budu zaraženi bakterijama.„Falsifikovani lekovi se teško prepoznaju, često izgledaju identično kao originali i možda ljudi neće imati odmah reakciju, ali kako neće lečiti bolest, mogu dovesti do ozbiljnih problema i smrti.“BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas