godini zarada na ilegalnom tržištu lekova bila je 431 milijarda evra, procenjuje ova organizacija.„U Srbiji se najčešće može naći falsifikovan lek za potenciju, u kojjem je, ponekad otrov za pacove, antifriz i prah od cigle“, ukazuje Zelić.Adnan je pre nekoliko godina počeo da kupuje proizvode za mušku potenciju.„U početku sam uspevao da nabavim kamagru u nekim seksi šopovima, a kasnije sam je naručivao onlajn“, kaže četrdesetogodišnjak iz Sarajeva, koji nije želeo da otkrije puno ime.Lakoća kupovine, dostava i bolja ponuda različitih proizvoda glavni su razlozi što se odlučivao za onlajn narudžbine.„Većina tih proizvoda ima sastojak kao i klasična vijagra, lek za potenciju, sve potrebne deklaracije i upozorenja su na pakovanju.„I u Beogradu sam kamagru kupovao u seksi šopu, međutim u poslednje vreme je ne prodaju jer je vijagra dostupna u apoteci bez recepta“, priča Adnan.Niko ga nije čudno gledao kada bi u apoteci tražio tablete za potenciju, priznaje.„Imam utisak da mnogo ljudi pije ove lekove, pa je možda zbog toga prodavcima isti odnos prema vijagri kao prema nekom drugom proizvodu“, kaže.Od placeba do otrova Lekovi na pijaciNa pijačnim tezgama se, pored očekianog voća i povrća, ponekad mogu naći i lekovi za smirenje, pa i antibiotici.„Ono što je dostupno na pijacama od lekova niko nije proverio i nikako ne bi trebalo da se kupuje.„Lek je dobar samo ako se čuva onako kako je proizvođač naveo i ako se poštuje rok trajanja“, kaže profesorka Đuriš.I u svetu su zabeleženi smrtni slučajevi jer se u nešto što treba da bude sterilan lek stavlja voda ili druga neodgovarajuća supstanca, ukazuje ona.„Ljudi, naročito oni kojima su potrebni antikancerogeni lekovi, ako nisu registrovani u Srbiji, posežu za bilo kojim načinom da ih nabave“, objašnjava Đuriš.Falsifikovani lekovi nisu česti u apotekama, ali je problem sa sivom zonom, naročito na internetu, kaže Zelić.Lekove u Srbiji kontroliše ALIMS pre nego što se šalju u prodaju, a potom su u nadležnosti inspekcije Ministarstva zdravlja.„Falsifikovani lekovi najčešće dolaze iz zemalja sa slabijom regulativom i kontrolom farmaceutske industrije.„Kina i Indija se najčešće povezuju sa proizvodnjom falsifikovanih lekova“, kaže Zelić.Onlajn naručuju i u Bosni i HercegoviniNa internet tržištu u Bosni i Hercegovini mogu se naći falsifikovani lekovi, kažu u Agenciji za lekove i medicinska sredstva BiH.„Građani tako kupuju lekove koji su neutvrđenog sastava i neproverenog kvaliteta“, navode u pisanom odgovoru za BBC na srpskom.Najčešće falsifikovani lekovi su za terapiju erektilne disfunkcije, za mršavljenje, anabolici, antibiotici, vakcine i citostatici.„Nekada takvi lekovi nemaju ono što treba i ono što je navedeno na pakovanju.„Kada ih ljudi piju neće se izlečiti i samim tim mogu da ugroze zdravlje“, kažu u Agenciji .U Crnoj Gori zabranjena onlajn prodaja lekovaProdaja lekova na internetu, društvenim mrežama i preko oglasa nije dozvoljena u Crnoj Gori, kaže David Kočović, rukovodilac laboratorije u Institutu za lekove i medicinska sredstva Crne Gore.„U Crnoj Gori do sada nije pronađen falsifikat kod velikih trgovaca.„Sivo tržište je u nadležnosti policije“, objašnjava Kočović za BBC.Singapur i Hongkong su dve najvažnije tranzitne tačke u lancu snabdevanja falsifikovanih lekova, kaže Kočović.„Cilj falsifikatora je da dođu do tržišta Evrope, Amerike i Afrike.“‘U siromašnijim zemljama falsifikovan jedan od 10 lekova’Evropska policija (Evropol) je 2023. Danas