Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
70
13.08
13.57
31.48/3.84
70.00
10.31
0.15
5098.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 70
121 ■ 0.99/0.01 ■ 8 ■ 193.4
Best clustering variants
121 0.99/0.01 8 193.4
11:53 h
  • Zbog uzavrele društveno – političke situacije promiču bitni dgoađaji iz kulture među kojima je i uručenje nagrade za režiju „Bojan Stupica“ Tatjani Mandić Rigonat, koje je upriličeno 26. juna na sceni Raša Plaović Narodnog pozorišta u Beogradu nakon izvođenja nagrađene predstave „Naš razred“ koju je laureatkinja posvetila mladosti Srbije.Prestižno priznanje Udruženja dramskih umetnika Srbije Tatjani Mandić Rigonat je uručio predsednik ovog udruženja i glumac Pavle Pekić posle izvođenja predstave „Naš razred“, koja je pozdravljena gromkim aplauzom i povicima „Bravo!“ i za izvedbu i za indekse koje su podigli glumci i rediteljka nakon poklona.Tatjana Mandić Rigonat govorila je o značaju nagrade, koja nosi ime Bojana Stupice, podsetivši na njegova impresivna postignuća u različitim stvaralačkim disciplinama .„Značaj jedne nagrade potvrđuje se i kroz značaj života onoga čije ime ova nagrada nosi, a to je veliki Bojan Stupica, kao i kroz kolege koje su mi ovu nagradu dodelile a čiju umetnost veoma cenim“, istakla je Rigonat dodajući da je na nama da se sećamo velikh graditelja pozorišta.„Bojan Stupica je bio arhitekta, bio je reditelj, bio je scenograf, bio je pedagog, bio je glumac i graditelj tri pozorišta – Jugoslovenskog dramskog JDP, Ateljea 212 i teatra male scene koja po njemu nosi ime Bojan Stupica.
  • Tatjana Mandić Rigonat na uručenju nagrade "Bojan "Stupica": "Predstavu „Naš razred“ posvećujem mladosti Srbije koja se bori"
15:11 h 01-Jul-2025
  • Austrijski filmski stvaralac Peter Čerkaski (Peter Tscherkassky) dobitnik je ovogodišnje nagrade „Underground spirit“ koju Festival evropskog filma Palić dodeljuje za izuzetan rad na polju nezavisnog filma, kao i za jedinstven pristup filmskom jeziku i autentičnu autorsku poetiku izgrađenu van glavnih tokova industrije.Snima filmove od 1979.
  • ◉ Austrijski reditelj Peter Čerkaski dobitnik nagrade „Underground Spirit“ 32.
17:58 h 29-Jun-2025
  • Nova Gorica u Sloveniji, kao i Gorica u Italiji, ovogodišnje su Evropske prestonice kulture.
  • Kad Slovenci švercuju kulturu: Dnevnik Ljubinke Stojanović
13:00 h
  • Mlada glumica Una Lučić za Informer kaže da glumci uče jedni od drugih tako što zanat kradu očima.
  • Una Lučić za Informer otkriva tajne o seriji "Zvaćeš se Varvara"
12:30 h
  • Ovogodišnja sezona Narodnog pozorišta u Beogradu biće svečano zatvorena Operskim gala koncertom koji će biti održan u nedelju 29. juna na Velikoj sceni s početkom u 19 časova.
  • Gala koncert za svečano zatvaranje sezone u Narodnom pozorištu u Beogradu
11:53 h
  • Zbog uzavrele društveno – političke situacije promiču bitni dgoađaji iz kulture među kojima je i uručenje nagrade za režiju „Bojan Stupica“ Tatjani Mandić Rigonat, koje je upriličeno 26. juna na sceni Raša Plaović Narodnog pozorišta u Beogradu nakon izvođenja nagrađene predstave „Naš razred“ koju je laureatkinja posvetila mladosti Srbije.Prestižno priznanje Udruženja dramskih umetnika Srbije Tatjani Mandić Rigonat je uručio predsednik ovog udruženja i glumac Pavle Pekić posle izvođenja predstave „Naš razred“, koja je pozdravljena gromkim aplauzom i povicima „Bravo!“ i za izvedbu i za indekse koje su podigli glumci i rediteljka nakon poklona.Tatjana Mandić Rigonat govorila je o značaju nagrade, koja nosi ime Bojana Stupice, podsetivši na njegova impresivna postignuća u različitim stvaralačkim disciplinama .„Značaj jedne nagrade potvrđuje se i kroz značaj života onoga čije ime ova nagrada nosi, a to je veliki Bojan Stupica, kao i kroz kolege koje su mi ovu nagradu dodelile a čiju umetnost veoma cenim“, istakla je Rigonat dodajući da je na nama da se sećamo velikh graditelja pozorišta.„Bojan Stupica je bio arhitekta, bio je reditelj, bio je scenograf, bio je pedagog, bio je glumac i graditelj tri pozorišta – Jugoslovenskog dramskog JDP, Ateljea 212 i teatra male scene koja po njemu nosi ime Bojan Stupica.
  • Tatjana Mandić Rigonat na uručenju nagrade "Bojan "Stupica": "Predstavu „Naš razred“ posvećujem mladosti Srbije koja se bori"
08:14 h
  • Crnogorsko narodno pozorište iz Podgorice uspešno je gostovalo 27. juna u Narodnom pozorištu u Beogradu, uz ovacije publike u prepunoj sali za izvođenje drame Miroslava Krleže “Gospoda Glembajevi”, u režiji mladog Danila Marunovića, koji je ranije u subotu proteran iz Srbije iz još nejasnih razlog.Veliki aplauz glumci su dobili i pre predstave.Ceo ansambl, u kostimima, izašao je na proscenijum.Publici se u na sceni NP, stojeći u sredini, obratio srpski glumac Svetozar Cvetković koji, kao gost u CNP-u, igra glavu porodice Ignjata Glembaja, piše SEEcult.org“Mi smo ovu predstavu radili krajem prošle godine.
  • Ovacije za predstavu proteranog reditelja Danila Marunovića u Narodnom pozorištu u Beogradu
07:00 h
  • TOKOM osmog izdanja "Oboa Festa", od 30. juna do 2. jula u sali Beogradske filharmonije biće održana tri koncerta, kao i izložba instrumenata i majstorski kursevi.
  • TRI VEČERI UZ ZVUKE OBOE: U sali Beogradske filharmonije, od 30. juna do 2. jula
Danas

Filmski festival Sofest biće održan 53. put od 1. do 5. jula u Centru za kulturu Sopot, a biće prikazano 16 srpskih dugometražnih igranih filmova i manjinskih koprodukcija u takmičarskom programu, dok će nagradu za životno delo – Statuetu slobode za izuzetan doprinos filmu i kulturi primiti veteran domaće kinematografije, reditelj i scenarista Želimir Žilnik.Na otvaranju 53. Sofesta biće prikazan film u žanru epske fantastike „Volja sinovljeva“ mladog reditelja Nemanje Ćeranića, a na zatvaranju najnoviji Žilnikov film „Restitucija ili San i java stare garde“, kojim je otvoren nedavni 18. Beldocs, a poznatom stilu ovog autora kombinuje igranu strukturu i dokumentaristički izraz.U konkurenciji za nagrade su gotovo svi filmovi koji su imali bioskopske premijere ili festivalska prikazivanja u proteklih 12 meseci.Umetnički direktor Aleksandar Avramović objašnjava da to nije cela produkcija iz tog perioda, jer ima još filmova koji su završeni, ali su se njihovi producenti ranije „obavezali“ Festu, koji je trebalo da bude održan u februaru, pa sad čekaju jesenju premijeru i ne mogu biti prikazani u julu u Sopotu.Osim toga, na 53. Sofest nije pozvano nekoliko filmova koji su rađeni direktno za platforme, poput onih iz „Apolon“ produkcije.Publika u Sopotu videće autorske filmove kao što su „Bauk“ iskusnog reditelja Gorana Radovanovića ili „Sunce nikad više“ debitanta Davida Jovanovića, višestruko nagrađivani film „78 dana“ debitantkinje Emilije Gašić i novo rediteljsko i glumačko ostvarenje Mirjane Karanović „Majka Mara“, ali i atraktivne bioskopske naslove kao što su „Izolacija“ Marka Backovića, s Milošem Bikovićem u glavnoj ulozi, „Pored nas“ Stevana Filipovića, film o auto-trkama „Prva klasa: Pun gas!“ Vladimira Miće Popovića…Od manjinskih koprodukcija u selekciji su dva hrvatska filma – „Svemu dođe kraj“ Rajka Grlića i „Dražen“ Danila Šerbedžije, kao i crnogorski film za decu „Planeta 7693“ Gojka Berkuljana.Nagrade za najbolji film, režiju i glumu dodeliće žiri u čijem su sastavu scenarista i producent Jovan Marković, filmski i televizijski autor Dušan Bulić i reditelj Nenad Pavlović.Njegov film „Trag divljači“ (2022) dobio je na Sofestu nagradu publike, koja će i ove godine dodeliti to priznanje.U pratećem programu biće postavljena izložba plakata za filmove Želimira Žilnika, prikazana dva dokumentarca o njegovom radu – „Šta hoće ti luđaci?“ (2007) u režiji Milana Nikodijevića i Dinka Tucakovića i „Žurnal o Želimiru Žilniku“ (2021) Janka Baljka i biće održana panel rasprava „Sloboda, varvarizam i film“.Žilnik će Statuetu slobode primiti na kraju 53. Sofesta, a ne kao što je običaj na svečanom otvaranju, jer u to vreme učestvuje na Forumu o evropskoj kulturi u Amsterdamu, gde će biti prikazan i izbor iz njegovog opusa, uz razgovor sa umetnikom o filmu kao obliku otpora.Umetnički direktor Avramović, predsednik Odbora Sofesta, dugogodišnji predsednik opštine Sopot Živorad Milosavljević i direktorka Centra za kulturu Sopot Dragana Čolić istakli su na konferenciji za novinare da je sve spremno za 53. Sofest, te dodali da publika iz Sopota i okolnih mesta željno iščekuje projekcije, koje su po tradiciji besplatne.Uprkos nekim problemima, uglavnom finansijske prirode, kako su rekli organizatori, svečano otvaranje će i ove godine obeležiti dolazak filmskih umetnika i poslenika u fijakerima, vatromet i nastup KUD „Kosmaj“.Koncert će održati i oktet „Tajno Getsbi društvo“ pod vođstvom Mladena Lukića.Program Sofest plus – revija nagrađenih filmova u planu je za 8. i 9. jul u Kinoteci, a ulaz će biti besplatan.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

godine Caci je član Udruženja kniževnika Srbije.Monografija „Maraton“, kako priređivači navode, knjiga je „o književniku koji je stvorio u spomenare jedinstvene spomenike onima koji su pisali i koji pišu istoriju srpskog teatra“.„Ovo je knjiga o pesniku i ljubavi, o odanosti svom pozivu, vernosti glumačkoj porodici, Ovo je knjiga o dobrom duhu pozorišta, izuzetnom partneru, sakupljaču snova i uspomena, zaljubljeniku glumačke alhemije, ponosu svoje lepe i teške profesije, o velikom i retkom dragom kamenu u svetu glume i umetnostima, o gospodinu glumcu Milanu Caciju Mihailoviću.“Rečeno je i da monografija „Maraton“ ima nekoliko poglavlja.U poglavlju „O sebi“ Caci piše o važnim trenucima iz svog života, od rođenja do danas; u poglavlju „O njemu“ čitamo ono što su o Caciju zapisali glumci, reditelji, dramski pisci, kritičari, poneki profesor, lekar, pesnik, novinar.U poglavlju „O njima“ prikupljeni su tekstovi o ljudima o kojima je Caci pisao u LUDUS-u, Teatronu, Politici, Razvitku, u Povelji itd.U poglavlju „Za njih“ su pesme.Sledi poglavlje „Knjige“ gde su recenzije pesnika, kritičara, dramskih pisaca, novinara o Cacijevim knjigama.Poglavlje „Uloge“ obuvata podatke o preko hiljadu uloga.Teatrolog i pozorišni kritičar Aleksandar Saša Milosavljević rekao je da je Caci poznat, razume se, kao glumac, ali i kao glumac koji piše o drugima, ali tako da ništa o sebi ne kaže.Portret na koricama je Foto:Bratimir Panić„Svi mi kad pišemo o drugima, uglavnom, pišemo o sebi“, rekao je Milosavljević, ističući da on ne zna nikoga ko je pisao o drugima, kao što je to Caci često i ustrajno činio u spomenarima, a ko je uspeo da o sebi ništa ne kaže ili barem da se drži skroz u pozadini i u senci, i da scenu, u ovom slučaju literarnu, prepusti onima koji su tema njegovih tekstova.Kada je, kako je rekao, došlo vreme da Caci piše o sebi, napisao je knjigu u kojoj nas kao u svakoj starovremenskoj literaturi uvodi o priču o sebi pišući o svojoj porodici iz koje je potekao i koja je uticala na njega.„A onda piše i o svojoj porodici, o svojoj supruzi, sinovima, unučićima i tek onda nas uvodi u ono što je tema njegovog života a to je pozorište. Piše o tome kako se zarazio glumom, kako je recitovao, kako je ulazio kroz ta tek malo odškrinuta vrata u svet glume.

Piše o svojim profesorima i onda dolazimo do Ateljea 212“, naglasio je Milosavljević dodajući da u ovom delu Caci piše o Miri Trailović, Zoranu Radmiloviću i svim onim glumcima koji su ispunjavali scenu Ateljea 212 i koji su presudno definisali ono što se odnosi na duh Bifea Ateljea 212, a tu nisu bili samo glumci, podsetio je. Milosavljević.Prema njegovim rečima, čitajući upravo taj deo knjige shvatio je da Caci otvara vizuru na treću porodicu, kojoj ravnopravno pripada kao i onim prethodno navedenim, a to je porodica pozorišta.„A ko je Caci? Danas

Danas

Verujem da većina vas zna kako je stresno tekao ceo ovaj dan za ovu ekipu.

Ne ulazeći u to šta mogu biti razlozi da jednom čoveku, umetniku, reditelju ove predstave bude osujećen dalji boravak u ovoj našoj zemlji i da bude na neki način proteran iz nje, mi smo odlučili da njegovo delo, da naša predstava ne može biti proterana i da ćemo je večeras odigrati za vas”, rekao je Cvetković.Odmah su se začuli mnogi povici: “Bravo!”, a snažan aplauz dugo je potrajao.Prema navodima podgoričkih Vijesti, Marunović je priveden u jutarnjim satima na informativni razgovor u prostorije Bezbednosno-informativne agencije (BIA) u Beogradu, a nakon saslušanja pušten je, ali je odmah morao da napusti Srbiju.Marunović je u Srbiju ušao sa svojim ocem, glumcem Slobodanom Marunovićem, bez ikakvog zadržavanja na granici.Priveli su ga iz hotelske sobe pripadnici BIA.Ostatak pozorišne ekipe pokušavao je u ambasadi Crne Gore u Beogradu da dobije informacije o razlozima Marunovićevog privođenja.Oko 13 sati se javio ocu telefonom i kazao da je dobro.U Marunovićevim “Glembajevima”, osim Svetozara Cvetkovića, igraju i Kristina Obradović, Mišo Obradović, Una Lučić, Danilo Čelebić, Pavle Prelević, Jovan Dabović, Stevan Vuković, Kristina Mrkić i Predrag Pavićević.“Glembajevi do krajnjih granica izazivaju ono što može jedan reditelj, jedan ansambl, jedno pozorište i zaista zahteva sve pozorišne kapacitete koje jedna pozorišna sredina može da ponudi.Glembajevi su jako izazovan komad, koji je prepun svega onoga što jedan dramski komad može da poseduje, zato je toliko i dragocen.On na bezbroj načina funkcioniše i komunicira sa publikom i bilo je zadovoljstvo raditi na njemu sa ovako sjajnim autorskim timom i glumačkim ansamblom”, naveo je reditelj Marunović.Dramaturg komada CNP-a je Božo Koprivica, adaptaciju potpisuju Bojana Mijović i Marunović, koji je zadužen i za izbor muzike, dok je kostimografkinja Vanja Ciraj Džudža, scenograf Valentin Svetozarev, scenski pokret uradila je Tamara Vujošević Mandić, a za scenski govor bila je zadužena Dubravka Drakić.Krležina drama nastala je kao omaž “Dubrovačkoj triologiji“ Iva Vojnovića i dramama Ibzena i Strindberga. Danas

Danas

godine.Od 2009.

godine Caci je član Udruženja kniževnika Srbije.Monografija „Maraton“, kako priređivači navode, knjiga je „o književniku koji je stvorio u spomenare jedinstvene spomenike onima koji su pisali i koji pišu istoriju srpskog teatra“.„Ovo je knjiga o pesniku i ljubavi, o odanosti svom pozivu, vernosti glumačkoj porodici, Ovo je knjiga o dobrom duhu pozorišta, izuzetnom partneru, sakupljaču snova i uspomena, zaljubljeniku glumačke alhemije, ponosu svoje lepe i teške profesije, o velikom i retkom dragom kamenu u svetu glume i umetnostima, o gospodinu glumcu Milanu Caciju Mihailoviću.“Rečeno je i da monografija „Maraton“ ima nekoliko poglavlja.U poglavlju „O sebi“ Caci piše o važnim trenucima iz svog života, od rođenja do danas; u poglavlju „O njemu“ čitamo ono što su o Caciju zapisali glumci, reditelji, dramski pisci, kritičari, poneki profesor, lekar, pesnik, novinar.U poglavlju „O njima“ prikupljeni su tekstovi o ljudima o kojima je Caci pisao u LUDUS-u, Teatronu, Politici, Razvitku, u Povelji itd.U poglavlju „Za njih“ su pesme.Sledi poglavlje „Knjige“ gde su recenzije pesnika, kritičara, dramskih pisaca, novinara o Cacijevim knjigama.Poglavlje „Uloge“ obuvata podatke o preko hiljadu uloga.Teatrolog i pozorišni kritičar Aleksandar Saša Milosavljević rekao je da je Caci poznat, razume se, kao glumac, ali i kao glumac koji piše o drugima, ali tako da ništa o sebi ne kaže.Portret na koricama je Foto:Bratimir Panić„Svi mi kad pišemo o drugima, uglavnom, pišemo o sebi“, rekao je Milosavljević, ističući da on ne zna nikoga ko je pisao o drugima, kao što je to Caci često i ustrajno činio u spomenarima, a ko je uspeo da o sebi ništa ne kaže ili barem da se drži skroz u pozadini i u senci, i da scenu, u ovom slučaju literarnu, prepusti onima koji su tema njegovih tekstova.Kada je, kako je rekao, došlo vreme da Caci piše o sebi, napisao je knjigu u kojoj nas kao u svakoj starovremenskoj literaturi uvodi o priču o sebi pišući o svojoj porodici iz koje je potekao i koja je uticala na njega.„A onda piše i o svojoj porodici, o svojoj supruzi, sinovima, unučićima i tek onda nas uvodi u ono što je tema njegovog života a to je pozorište. Piše o tome kako se zarazio glumom, kako je recitovao, kako je ulazio kroz ta tek malo odškrinuta vrata u svet glume. Danas