Sudija Đorđević ne osporava da su to javno dostupni podaci, ali osporava pravo da se oni koriste“, naveo je Matić, prenosi ANEM.Sudija je u svom iskazu navela da je pre objavljivanja podataka i teksta o njoj dobila pitanja iz redakcije koja je ocenila malicioznim i da je iz njih „proizilazio kontekst“ da je „nezakonitim radom stekla priličnu imovinu“.Kada se pogleda baza sudija, kako je ukazao Matić, videće se da su pojedine sudije označene crvenim i žutim zastavicama kojima se čitaocima „ukazuje na određene nepravilnosti, kontroverze i probleme koje su otkrili u vezi sa radom pojedinih sudija“, a pored imena sudije Dušanke Đorđević nema ni jedne zastavice, što jasno govori o samoviktimizaciji, jer KRIK o njoj ne govori na način kako ona želi da prikaže.Na direktno pitanje postupajućeg sudije čega se konkretno uplašila, jer u tužbi pominje strah i naknadu štete, sudija je Đorđević je rekla da pretragom saznala ko je Stevan Dojčinović i to povezala sa činjenicom da je ona sudija Apelacionog suda i Posebnog odeljenja za organizovani kriminal, što samo po sebi nosi pojačani bezbednosni rizik.Upitana kako definiše kontekst u kojem se oseća ugroženo, sudija je navela da je samo ime sajta, odnosno medija „Borba protiv korupcije i kriminala“ dovoljno, dodavši da ako se njeno ime nađe ispod imena sajta to može staviti u negativan kontekst.Na svakom ročištu, kako navodi Matić, advokati tužilaca nude sudiji da im demonstriraju kako sa „dva klika mišem“ može da se otkrije prebivalište sudije i supruga na osnovu podataka koje je objavio KRIK, ali se izostavlja da su oni verno preneti sa portala katastra, dakle, ako postoji ta mogućnost svemoguća „dva klika mišem“ onda je to vezano za podatke objavljene u okviru relevantne državne institucije.Matić je ukazao i da je za snimanje i fotografisanje ispred sudnice potrebno akreditovati se kod PR službe suda, što su njegova koleginica Isidora Martać i on i uradili, ali ih je neposredno pre ulaska u sudnicu pripadnik sudske straže upozorio da obave snimanja pre nego što se pojave tužitelji, jer oni ne žele da budu fotografisani. Danas