Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
78
5.87
11.09
35.15/1.80
78.00
9.00
0.12
6138.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 78
132 ■ 0.99/0.01 ■ 8 ■ 136.4
Best clustering variants
132 0.99/0.01 8 136.4
09:41 h 06-Jun-2025
  • Osvrnuvši se na sramnu izjavu Marinike Tepić da je na paketima droge na Tahitiju bio lik srpskog predsednika Aleksandra Vučića, ali se ispostavilo da je lik predsednika Kolumbije, Gustava Petra, Vučević je naglasio da je sama sebe isključila iz politike.
  • ◉ Vučević o Marinikim izmišljotinama
09:40 h 04-Jun-2025
  • Društvene mreže gore od komentara u kojima se osuđuje, ali i ismeva Marinika Tepić. "Šta je uradila ona glupa Marinika?", "Marinika od Morovića ponovo raskrinkana", "Blamaža iz dana u dan, eto to je Marinika", "Marinika Tupić", "Marinika je dokaz da nije bolest sve što boli", "Glup kao Marinika" - samo su neki od komentara.
  • "MARINIKA ZAKUCALA POSLEDNJI EKSER U POVERENJE OPOZICIJI": Nakon laži Tepićeve o Vučiću građani Srbije ostali u šoku (VIDEO)
08:30 h
  • Naime, ona je tvrdila da je u septembru 2022.
  • Monstruozne laži Marinike Tepić; Iznela tvrdnje koje su apsolutna neistina: Na paketima predsednik Kolumbije
08:26 h
  • Model budućeg zatvora u Francuskoj Gvajani Od 1852.
  • Zašto Pariz gradi zatvor visoke bezbednosti u Francuskoj Gvajani
06:30 h
  • Tvrdi da nikad nije video drogu i da sve najgore misli o narko-dilerima.
  • "TRAŽIĆEMO VAKCINE PROTIV NJEGA" Evo šta je pisalo u Skaj komunikaciji koju je juče pročitao Vučić, između Zvicera i Lazarevića
02:28 h
  • Đurić odgovara opoziciji: Manipulacije o Vučiću i drogi su čista fabrikovana laž Ministar Đurić ODGOVORIO Stefanoviću: "Fabrikovane laži be mogu vas dovesti na vlast"!
  • Đurić odgovara opoziciji: Manipulacije o Vučiću i drogi su čista fabrikovana laž
Danas

godine, snimljenim po istoimenoj knjizi.Francuske kaznene kolonije širom sveta uglavnom su bile smeštane u siromašnim, nedavno kolonizovanim teritorijama, gde je evropska sila slala „nepoželjne” zatvorenike i prisiljavale ih na rad.Tokom tog perioda, u Francuskoj Gvajani bilo je više od 70.000 osuđenika iz kontinentalne Francuske i drugih delova francuskog kolonijalnog carstva.Međutim, više od sedam decenija po okončanju tog mračnog poglavlja istorije, najnovija najava francuske vlade probudila je bolna sećanja kod građana Francuske Gvajane.Sredinom maja, francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je planove o izgradnji novog zatvora visoke bezbednosti u amazonskoj prašumi.Prema njegovim rečima, u zatvoru će se sprovoditi „izuzetno strog” režim.Tokom posete Kajeni, glavnom gradu Francuske Gvajane, Darmanen je izjavio da će novi zatvor imati 500 mesta, od kojih će 60 biti rezervisano za „najopasnije trgovce drogom”, kao i posebno odeljenje za radikalne islamiste.U izjavi za francuski nedeljnik Journal du Dimanche (JDD), Darmanen je rekao da zatvor treba da „neutralizuje” najopasnije narko-bosove primenom strožijih pravila o posetama i komunikaciji sa spoljašnjim svetom.Darmanen je rekao da će ustanova služiti i za zatvaranje lokalnih kriminalaca, uz napomenu da u Francuskoj Gvajani, kao i na Gvadelupu i Martiniku, dve francuske prekomorske teritorije u Karipskom moru, deluje čak „49 narko-bandi koje se smatraju izuzetno opasnim”, prenose mediji.‘Povratak kolonijalizmu’Najava je izazvala žestoke reakcije u Francuskoj Gvajani.Davi Rimane, poslanik iz Francuske Gvajane iz levičarske stranke La France Insoumise, nazvao je odluku „potpuno proizvoljnom”.„Ministar se ni sa kim nije konsultovao, čak ni sa poslanicima iz Francuske Gvajane i zato je toliko snažan otpor političara, kao i građana u Gvajani”, rekao je za BBC Mundo.„Prebacivanje u Francusku Gvajanu zloglasnih zatvorenika, koje ljudi u Francuskoj ne žele, podseća nas na strašnu i bolnu prošlost”.Rimane dodaje da Francuska ne može jednostavno da šalje sve njene nepoželjne zatvorenike u Francusku Gvajanu.„Mi nismo kanta za smeće Francuske”, poručuje on. Ministar Darmanen odbacuje poređenje sa kaznenom kolonijom.„Porediti [planirani zatvor] sa kaznenom kolonijom predstavlja uvredu za Francusku Republiku i upravu zatvorskog sistema”, rekao je tokom zasedanja komisije Senata.„Lokalnih kriminalaca ima dovoljno da popune ovakvu ustanovu”, dodao je.Nedavno je francuski premijer Fransoa Bajru za francusku televizijsku mrežu BFMTV izjavio da će se saglasiti sa izgradnjom zatvora, pod uslovom da se obave konsultacije sa političkim predstavnicima Francuske Gvajane.

Francuski ministar pravde Žerald Darmanen (desno) gleda u tablu tokom prezentacije projekta budućeg zatvora u Sen Loran di Maroniju, Francuska Gvajana, 18. maja 2025. Danas

Danas

Čitaoci brojni Gorke suze liju Dokle će nas ovaj Smara s poeziju.Neki su na ivici Da iseku vene Al’ šta ja da radim Jače je od mene.Vrati se, Dragoljube, Malo i na prozu Ove tvoje pesme Proizvode grozu.Svaka tvoja pesma Može da se baci Al’ nemojte ovu O najvećoj faci.Tako glupe pesme Ne mož’ pisat svako Ova najnovija Počinje ovako:Mili, mili bože Velikoga čuda Ovde samo Tepićka Proizvodi čuda.Mili, mili bože Velikoga čuda Ovde samo Tepićka Nije pala s duda.Mili, mili bože Velikoga čuda Ovde samo Tepićka Pokazuje m…Pa je tako Tepićka Naša Marinika Pronašla kokain A na njemu slika.Gledajući pažljivo Na kokain fotku Ovaj lik na slici Zreo je za motku.Gledajući mudro U kokain sliku Faca mnogo sliči Aci predsedniku.Koji je naš heroj Još od pada Knina Ovlašćeni diler Šešelj heroina.Koji je naš junak Još od radikala Opijum za narod Kokain budala.Taj je celu zemlju Komplet nadrogiro Da bi im s tevea Glupe priče sviro.Pa ga cela zemlja Stondirana gleda Srbin njega voli I zguza i spreda.Kad je vido sliku Veselu a strogu Aca javno kriknuo: Ne podnosim drogu!Kad je vido sliku Kao goblen Viler Aca tužno kriknuo: Nisam narko-diler!Ovaj naslov možda Liči na klikbejt Viknuo je Aca: Ja sam naskroz strejt!Svojom visinom Liči na žirafu Nikada on nije Popio ni kafu.Svojom pojavom Nadomak je caru Nikada on nije Pušio cigaru.Jedino ponekad Malo vina cugne Kad „kobrama“ spretnim Neprimetno šmugne.Kokain ne šmrče Tek ponekad kine Najviše on voli Da jede sardine.Predsednik je on Ludih i zbunjenih Zavisan je jedino Od lignji punjenih.Nije on diler Nego somelijer Stvorio ga Toma Uzgajivač soma.S Andrićevog venca Začula se rika Nisam diler droge Laže Marinika!Odmah istog dana Stigo nalaz Bije Na slici jest Vučić Al’ iz Kolumbije.Tebe sada, faco, Marinika vara Iz profila jesi Dvojnik Eskobara.Al’ ovako nisi Ne podnosiš belo Najviše se pališ Na sopstveno delo.Nisi ti Kolumbija Bumbare naš, bumbo Nisi ti Kolumbija Ti si naš Kolumbo.Možda je Marinika Sve dobro pobrkala Ali makar nije Ko kum njegov šmrkala.Možda je Marinika Pomešala fotke Što ništa ne menja U pogledu motke.Motka njima sledi Govnjiva, a lepa Pravda će tad biti Ko što treba slepa.Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

021

Godfri Otunge je komandant multinacionalnih snaga na Haitiju predvođenih Kenijcima Komandir misije kaže da MSS uživaju „ogromnu podršku" na Haitiju.„Stanovništvo zahteva da se naš tim proširi i da odlazi i na druga mesta i donese im mir", kaže on.Mukotrpna borba sa kojom se suočavaju očigledna je u bivšoj haićanskoj policijskoj stanici, koju je prvo zauzela banda, ali su je u međuvremenu povratile kenijske snage.Ona je i dalje potpuno opkoljena drugim bandama i, dok se policajci penju na krov, najednom se nalaze na udaru snajperske vatre.Kenijski policajci uzvraćaju vatru dok pozivaju sve druge da nađu zaklon.

Veći deo prestonice deluje distopijski Kenijski policajci kažu da će deo njihovog toliko okasnelog pojačanja stići do kraja godine, na kraju čineći ukupno 1.000 ljudi.A podrška je zaista preko potrebna.Ima oblasti u Port o Prensu koja su pod toliko strogom kontrolom bandi da su bukvalno neprobojne za policiju.U jednoj takvoj oblasti, Varf Žeremi, jedna banda je ubila skoro 200 civila u periodu od jednog vikenda početkom decembra.Sveukupno se procenjuje da u oblasti Port o Prensa operiše čak 100 bandi, a njihovim redovima znaju da se pridruže dečaci od svega devet godina.A čini se da ovaj problem samo raste.Prema Unicefu, broj dece regrutovane u bande skočio je za 70 odsto za godinu dana.Jedan od lidera bandi kojem gravitiraju deca je Ti Lapli, čije je pravo ime Renel Destina.Kao šef bande Gran Ravin, on komanduje nad više od 1.000 ljudi iz utvrđenog sedišta visoko iznad Port o Prensa.Bande poput njegove samo su dodatno pogoršale već ionako tešku situaciju na Haitiju, i zna se da kolju, siluju i terorišu civile.Gran Ravin je ozloglašena po otmicama za otkupninu, što je praksa koja je Tiju Lapliju obezbedila mesto na FBI-jevoj listi najtraženijih kriminalaca. 021

021

Marion Vanije, stručnjakinja za kriminologiju na Univerzitetu u Mančesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra da novi projekat predstavlja oblik zatvorske brutalnosti.Ona ističe da će zatvorenici biti smešteni u „izuzetno zabačenom” području, hiljadama kilometara udaljenom od matične Francuske.„Prvobitni plan je bio da se izgradi zatvor kako bi se rešio problem prenatrpanosti u jedinom zatvoru u Francuskoj Gvajani, ali sada vlada želi da tamo šalje opasne zatvorenike i trgovce drogom iz kontinentalne Francuske”, rekla je za BBC Mundo.„To je loša zamisao”.Još 2017.

godine, u okviru takozvanog Sporazuma o Francuskoj Gvajani, Pariz je predstavio projekat za „unapređenje pravosudnog sistema u našim prekomorskim teritorijama”, kako bi se rasteretio stari zatvor Remir-Monžoli (Rémire-Montjoly) u predgrađu Kajene.Taj zatvor, jedini u Francuskoj Gvajani, može da primi 614 osuđenika, ali trenutno u njemu boravi čak 983.Mnogi stanovnici Francuske Gvajane tvrde da taj početni projekat nije podrazumevao izgradnju strogo čuvanog odeljenja niti premeštanje trgovaca drogom i islamista sa drugih francuskih teritorija.Mesto za 'nepoželjne' članove društva API/Gamma-Rapho/Getty Images Francuska je početkom 20. veka koristila udaljenu koloniju da tamo šalje kriminalce i tako ih se rešava Lokalne vlasti Francuske Gvajane, koje predstavlja regionalna skupština, takođe se oštro protive ovom projektu i nazivaju ga „neukusnom replikom” stare kaznene kolonije.Kaznena kolonija u Francuskoj Gvajani bila je deo šireg sistema društvene izolacije, čiji cilj je bio da se proteraju svi koje je francusko društvo smatralo „nepoželjnima”.U to vreme, Pariz je tvrdio da ovakve mere omogućavaju kontinentalnoj Francuskoj da se oslobodi osuđenika, a istovremeno obezbeđuju jeftinu radnu snagu za južnoameričku koloniju, čime se navodno podsticao njen ekonomski razvoj.Posle ukidanja ropstva, u francuskim kolonijama je nedostajala radna snaga.Međutim, istoričari danas ističu da dovođenje zatvorenika iz francuskih kolonija nije donelo značajne ekonomske koristi Francuskoj Gvajani.'Kršenje ljudskih prava'Projekat ne izaziva kontroverze samo zbog toga što budi uspomene na mračnu prošlost, već i zbog ozbiljnih pitanja koja se tiču ljudskih prava.Marion Vanije upozorava da premeštanje zatvorenika u tako udaljena područja izaziva zabrinutost.„Član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima štiti pravo na privatni i porodični život.„Evropski sud za ljudska prava je već presudio da premeštanje zatvorenika daleko od njihovih porodica, bez valjanog opravdanja, može da predstavlja kršenje zakona”, objašnjava ona.Takođe upozorava da bi moguća deportacija francuskih državljana iz matične Francuske u prekomorske teritorije značila da se tim ljudima uskraćuje mogućnost za reintegraciju u društvo.„A ovaj predlog je još strašniji zbog lošeg zdravstvenog sistema u Francuskoj Gvajani.„Gvajana je teritorija koju često pogađaju epidemije denga groznice i čikungunja virusnog oboljenja, a bolnice nemaju odgovarajuću opremu”, ističe Vanije.Naglašava i da Član 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zabranjuje nečovečno i ponižavajuće postupanje, kao i zatvorske uslove bez odgovarajuće medicinske nege.„Postoji zabrinutost u vezi sa zdravljem i medicinskim stanjima budućih zatvorenika”, kaže ona.Zatvor bi mogao da bude otvoren već 2028. 021

Danas

Veći deo prestonice deluje distopijskiKenijski policajci kažu da će deo njihovog toliko okasnelog pojačanja stići do kraja godine, na kraju čineći ukupno 1.000 ljudi.A podrška je zaista preko potrebna.Ima oblasti u Port o Prensu koja su pod toliko strogom kontrolom bandi da su bukvalno neprobojne za policiju.U jednoj takvoj oblasti, Varf Žeremi, jedna banda je ubila skoro 200 civila u periodu od jednog vikenda početkom decembra.Sveukupno se procenjuje da u oblasti Port o Prensa operiše čak 100 bandi, a njihovim redovima znaju da se pridruže dečaci od svega devet godina.A čini se da ovaj problem samo raste.Prema Unicefu, broj dece regrutovane u bande skočio je za 70 odsto za godinu dana.Jedan od lidera bandi kojem gravitiraju deca je Ti Lapli, čije je pravo ime Renel Destina.Kao šef bande Gran Ravin, on komanduje nad više od 1.000 ljudi iz utvrđenog sedišta visoko iznad Port o Prensa.Bande poput njegove samo su dodatno pogoršale već ionako tešku situaciju na Haitiju, i zna se da kolju, siluju i terorišu civile.Gran Ravin je ozloglašena po otmicama za otkupninu, što je praksa koja je Tiju Lapliju obezbedila mesto na FBI-jevoj listi najtraženijih kriminalaca.

Vođa bande Gran Ravin Ti Lapli govorio je za BBC-jevog novinara Navala Al-MagafijaTi Lapli nam kaže da on i njegovi članovi bande „jako vole vlastitu zemlju“ – ali kad su upitani za silovanja i ubistva koja bande poput njegove vrše među civilima, on je tvrdio da njegovi ljudi „rade stvari koje ne bi smeli da rade članovima rivalskih bandi zato što oni to isto rade nama“.Razlog zašto se deca pridružuju Gran Ravinu je prost, kaže on: „Vlada ne stvara radna mesta, to je zemlja bez ikakve privredne aktivnosti. Danas

021

godine, u okviru takozvanog Sporazuma o Francuskoj Gvajani, Pariz je predstavio projekat za „unapređenje pravosudnog sistema u našim prekomorskim teritorijama”, kako bi se rasteretio stari zatvor Remir-Monžoli (Rémire-Montjoly) u predgrađu Kajene.Taj zatvor, jedini u Francuskoj Gvajani, može da primi 614 osuđenika, ali trenutno u njemu boravi čak 983.Mnogi stanovnici Francuske Gvajane tvrde da taj početni projekat nije podrazumevao izgradnju strogo čuvanog odeljenja niti premeštanje trgovaca drogom i islamista sa drugih francuskih teritorija.Mesto za 'nepoželjne' članove društva API/Gamma-Rapho/Getty Images Francuska je početkom 20. veka koristila udaljenu koloniju da tamo šalje kriminalce i tako ih se rešava Lokalne vlasti Francuske Gvajane, koje predstavlja regionalna skupština, takođe se oštro protive ovom projektu i nazivaju ga „neukusnom replikom” stare kaznene kolonije.Kaznena kolonija u Francuskoj Gvajani bila je deo šireg sistema društvene izolacije, čiji cilj je bio da se proteraju svi koje je francusko društvo smatralo „nepoželjnima”.U to vreme, Pariz je tvrdio da ovakve mere omogućavaju kontinentalnoj Francuskoj da se oslobodi osuđenika, a istovremeno obezbeđuju jeftinu radnu snagu za južnoameričku koloniju, čime se navodno podsticao njen ekonomski razvoj.Posle ukidanja ropstva, u francuskim kolonijama je nedostajala radna snaga.Međutim, istoričari danas ističu da dovođenje zatvorenika iz francuskih kolonija nije donelo značajne ekonomske koristi Francuskoj Gvajani.'Kršenje ljudskih prava'Projekat ne izaziva kontroverze samo zbog toga što budi uspomene na mračnu prošlost, već i zbog ozbiljnih pitanja koja se tiču ljudskih prava.Marion Vanije upozorava da premeštanje zatvorenika u tako udaljena područja izaziva zabrinutost.„Član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima štiti pravo na privatni i porodični život.„Evropski sud za ljudska prava je već presudio da premeštanje zatvorenika daleko od njihovih porodica, bez valjanog opravdanja, može da predstavlja kršenje zakona”, objašnjava ona.Takođe upozorava da bi moguća deportacija francuskih državljana iz matične Francuske u prekomorske teritorije značila da se tim ljudima uskraćuje mogućnost za reintegraciju u društvo.„A ovaj predlog je još strašniji zbog lošeg zdravstvenog sistema u Francuskoj Gvajani.„Gvajana je teritorija koju često pogađaju epidemije denga groznice i čikungunja virusnog oboljenja, a bolnice nemaju odgovarajuću opremu”, ističe Vanije.Naglašava i da Član 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zabranjuje nečovečno i ponižavajuće postupanje, kao i zatvorske uslove bez odgovarajuće medicinske nege.„Postoji zabrinutost u vezi sa zdravljem i medicinskim stanjima budućih zatvorenika”, kaže ona.Zatvor bi mogao da bude otvoren već 2028.

godine.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. 021

021

do ranih 1950-ih godina, u Francuskoj Gvajani, prekomorskoj teritoriji Francuske u Južnoj Americi, bila je ozloglašena kaznena kolonija koja je postala poznata u svetu zahvaljujući filmu Leptir (Papillon) iz 1973.

godine, snimljenim po istoimenoj knjizi.Francuske kaznene kolonije širom sveta uglavnom su bile smeštane u siromašnim, nedavno kolonizovanim teritorijama, gde je evropska sila slala „nepoželjne” zatvorenike i prisiljavale ih na rad.Tokom tog perioda, u Francuskoj Gvajani bilo je više od 70.000 osuđenika iz kontinentalne Francuske i drugih delova francuskog kolonijalnog carstva.Međutim, više od sedam decenija po okončanju tog mračnog poglavlja istorije, najnovija najava francuske vlade probudila je bolna sećanja kod građana Francuske Gvajane.Sredinom maja, francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je planove o izgradnji novog zatvora visoke bezbednosti u amazonskoj prašumi.Prema njegovim rečima, u zatvoru će se sprovoditi „izuzetno strog” režim.Tokom posete Kajeni, glavnom gradu Francuske Gvajane, Darmanen je izjavio da će novi zatvor imati 500 mesta, od kojih će 60 biti rezervisano za „najopasnije trgovce drogom”, kao i posebno odeljenje za radikalne islamiste.U izjavi za francuski nedeljnik Journal du Dimanche (JDD), Darmanen je rekao da zatvor treba da „neutralizuje” najopasnije narko-bosove primenom strožijih pravila o posetama i komunikaciji sa spoljašnjim svetom.Darmanen je rekao da će ustanova služiti i za zatvaranje lokalnih kriminalaca, uz napomenu da u Francuskoj Gvajani, kao i na Gvadelupu i Martiniku, dve francuske prekomorske teritorije u Karipskom moru, deluje čak „49 narko-bandi koje se smatraju izuzetno opasnim”, prenose mediji.'Povratak kolonijalizmu'Najava je izazvala žestoke reakcije u Francuskoj Gvajani.Davi Rimane, poslanik iz Francuske Gvajane iz levičarske stranke La France Insoumise, nazvao je odluku „potpuno proizvoljnom”.„Ministar se ni sa kim nije konsultovao, čak ni sa poslanicima iz Francuske Gvajane i zato je toliko snažan otpor političara, kao i građana u Gvajani”, rekao je za BBC Mundo.„Prebacivanje u Francusku Gvajanu zloglasnih zatvorenika, koje ljudi u Francuskoj ne žele, podseća nas na strašnu i bolnu prošlost”.Rimane dodaje da Francuska ne može jednostavno da šalje sve njene nepoželjne zatvorenike u Francusku Gvajanu.„Mi nismo kanta za smeće Francuske”, poručuje on. Ministar Darmanen odbacuje poređenje sa kaznenom kolonijom.„Porediti [planirani zatvor] sa kaznenom kolonijom predstavlja uvredu za Francusku Republiku i upravu zatvorskog sistema”, rekao je tokom zasedanja komisije Senata.„Lokalnih kriminalaca ima dovoljno da popune ovakvu ustanovu”, dodao je.Nedavno je francuski premijer Fransoa Bajru za francusku televizijsku mrežu BFMTV izjavio da će se saglasiti sa izgradnjom zatvora, pod uslovom da se obave konsultacije sa političkim predstavnicima Francuske Gvajane. 021