Ljudi su danima odavali poštu stradalima u nesreći na Železničkoj stanici u Novom SaduU ovom trenutku je nemoguće da se otvore samo peroni, kaže Dašić.„Definitivno ne možete da puštate ljude ni blizu objekta koji bi mogao da se sruši“.„Bočni deo“, čije se korišćenje najavljuje, „građen je nezavisno od hale železničke stanice i ne bi trebalo da je imao bilo kakve potrese i oštećenja“, ističe arhitektkinja Ana Ferik Ivanovič.Provere su, međutim, neophodne pre bilo kakve upotrebe perona, dodaje.Ali pitanje je kome će biti poverene te analize, radovi i nadzor, upozorava Dušan Dobromirov.„Ne uliva mi poverenje da taj posao rade iste ljudi koji su doveli do nesreće.„Mnogo bih više poverenja imao kada bi došao neko drugi ko bi napravio dobru procenu kako to uraditi“, kaže.Pogledajte video: Novi Sad posle tragedije – šok, tuga i besŠta će biti sa zgradom?Posle obrušavanja nadstrešnice, stanična zgrada je zatvorena, jer u njoj nije bilo bezbedno.„Nadstrešnica je imala važnu funkciju u statici celog objekta pošto služi kao kontrateg za unutrašnjost“, kaže inženjer Dašić.Početkom godine, Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, zajedno sa Institutom za proveru materijala, dobio je posao da ispita stabilnost zgrade.U odluci o dodeli ugovora, objavljenoj na Portalu javnih nabavki, piše da bi te provere trebalo da budu završene za pet meseci.One, međutim, još nisu ni počele, potvrđeno je na FTN-u za BBC na srpskom.Sa FTN-a nisu mogli da odgovore na dodatna pitanja o razlozima kašnjenja.Moguće je da će u zgradi biti urađena dodatna veštačenja u toku istrage, objašnjava advokat Vladimir Beljanski, jedan od branilaca okrivljenih u slučaju pada nadstrešnice.To veštačenje takođe rade profesori Fakulteta tehničkih nauka.„Tužilaštvo je pitalo branioce da li su saglasni da se stručnjacima dozvoli da uđu u staničnu zgradu i da rade procenu stabilnosti.„Međutim, isti stručnjaci koji su radili veštačenje bili bi angažovani na proceni stabilnosti zgrade, i pitanje je da li to stvara određeni sukob interesa, odnosno da li ih plaća neko ko je mogući subjekt krivičnog postupka“, kaže Beljanski.Među okrivljenima u postupku za obrušavanje nadstrešnice je i više bivših državnih funkcionera.Većina branilaca, koja se izjasnila, nije bila saglasna da FTN radi radi veštačenje stabilnosti zgrade sada dok istraga o padu nadstrešnice i dalje traje, kaže Beljanski.On se nije izjašnjavao o tome da li treba dopustiti analize stabilnosti zgrade u ovom trenutku.U međuvremenu, Infrastrukturа železnicа Srbije objavila je novi poziv za ispitivanje stabilnosti zgrade što sugeriše da na kraju ovaj posao neće raditi FTN, već neka druga ustanova.„Pošto ispitivanja stabilnosti zgrade budu gotova, trebalo bi da bude jasnije šta će biti sa samom zgradom“, kaže ministarka građevinarstva.Neizvesno je kada će početi provera stabilnosti zgrade, jer Više javno tužilaštvo, po nalogu Višeg suda u Novom Sadu, i dalje dopunjuje istragu.„Zgrada će biti srušena, rekonstruisana ili delimično korišćena gde je potpuno bezbedna“, rekla je Sofronijević. Svetlana Paramentić imala je svakodnevne rituale kada ode na Železničku stanicu, i među njima – hranjenje mace koja je tu živela„Železnička stanica je izuzetno značajan objekat i simbol grada“, kaže Ana Ferik Ivanovič.„Novosađani ne mogu da zamisle Novi Sad bez železničke stanice“, govori.Dodaje i da treba način da se obeleži tragedija koja se dogodila na ovom mestu.„Svi treba da se uključe u odabir mesta sećanja, a stanici vratiti njenu funkciju kako bi služila još nekoliko desetina godina“, kaže Ferik Ivanovič.Svetlani Paramentić je važno da se „jasno obeleži deo gde su nastradali ljudi“.„Tako da svako može da priđe i izrazi osećanje“, kaže.Ako stanica ponovo bude otvorena, Svetlana sumnja da će „moći da prođe kroz nju“.„Uvek ću koristiti sporedne ulaze koje nemaju neku vrstu krova“, dodaje BBC novinarka.„Trebalo mi je mesec dana da priđem skroz blizu stanice, da pogledam polomljena stakla, šipke na podu.„’Ž’ je postala mesto podsećanja, preispitivanja i pregršt osećanja.“BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas