Iako se najviše govori o posledicama američkih carina na izvoz, strah potrošača od rasta inflacije, pad investicija i dalje geopolitičke tenzije koje bi ugrozile alternativne izvore finansiranja za Srbiju i ceo region, mogu imati skriveni, ali trajniji uticaj na privredu i finansijsku stabilnost u našoj zemlji, ocenjuje se u nedavno objavljenoj godišnjoj ediciji Finansije TOP 2024/25, u izdanju ekonomskog mesečnika Biznis i finansije.Privrednici i ekonomski analitičari u Srbiji predviđaju da će američke carine uticati na dalji pad privatnih domaćih investicija, koje se smanjuju godinama unazad zbog loše državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene, jer svi čekaju da vide „šta će biti“.Stoga su sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci, međutim, ocenjuju da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći. Zato je veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu, ističe se u ovoj ediciji.Igrači na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite. Danas