Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
106
5.72
9.19
50.61/2.25
106.00
9.39
0.09
8607.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 106
172 ■ 0.99/0.01 ■ 11 ■ 197.3
Best clustering variants
172 0.99/0.01 11 197.3
Danas

Predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) Miroslav Aleksić izjavio je danas da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić doneo odluku o pomilovanju četvorice aktivista Srpske napredne stranke (SNS) koji su optuženi da su u januaru pretukli nekoliko studenata, od kojih su jednoj studentkinji polomili vilicu bejzbol palicom.„Kukavica je doneo odluku o pomilovanju četvorice nasilnika koji su u Novom Sadu devojci polomili vilicu.

Juče je doneo o pomilovanju od krivičnog gonjenja četiri optužena lica za krivična dela iz Člana 344 st.1, 121 st.1 i 344 st.2 Krivičnog zakonika“, napisao je Aleksić na društvenoj mreži Iks (X).Po rečima Aleksića, postupajući sudija Mara Vukomirović vraćena je danas sa godišnjeg odmora kako bi donela rešenje o obustavljanju krivičnog postupka protiv „SNS junaka“.Četvorica aktivista SNS u noći između 27. i 28. januara prvo su napala dvoje studenata koji su u blizini novosadskih prostorija te stranke lepili nalepnice, a potom u drugom delu grada napali drugu grupu studenata i jednoj studentkinji polomili vilicu bejzbol palicom.Jutro nakon tog događaja, predsednik SNS Miloš Vučević podneo je ostavku na mesto premijera, čime je pala Vlada Srbije.Aktivisti vladajuće partije S.K. (30), N.D. (22), N.B. (22) i D.R. (22) bili su okrivljeni za nanošenje teških telesnih povreda i nasilničko ponašanje u saizvršilaštvu.Tužilaštvo je za dvojicu okrivljenih zatražilo jedinstvenu kaznu od po tri godine zatvora, dok je za trećeg i četvrtog okrivljenog zatražena jedinstvena kazna od dve i po godine. Danas

18:30 h 03-Jul-2025
  • Uprkos video-snimku na kome se jasno vidi kako aktivni učesnik blokada Nikola Marčetić fizički napada mladića koji leži na zemlji, Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu odlučilo je da ne odredi zadržavanje.
  • ◉ Marinikina tužiteljka oslobodila nasilnika
11:38 h 01-Jul-2025
  • Iako smo se zaustavili na ovom broju, jasno je da to nije konačan spisak onih koji oblikuju našu stvarnost i utiču na živote svih nas.
  • Srpskainfo i "EuroBlic" objavili listu 50 najmoćnijih ličnosti u Srpskoj
10:57 h
  • Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske nisu prihvaltili predloženi dnevni red posebne sednice o stanju u javnim preduzećima RS, prenose Vijesti.ba.Nakon glasanja o dnevnom redu predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić zaključio je posebnu sednicu.Nakon posebne, zakazana je redovna sednica, na kojoj bi poslanici trebalo da razmatraju predlog deklaracije predsednika entiteta RS Milorada Dodika o migrantima, u čijem tekstu je navedeno da parlament kategorički odbacuje svaki plan koji podrazumeva otvaranje centara za smeštaj migranata na teritoriji BiH, a naročito RS.„Oni ne žele da se raspravlja o ovome.
  • SNSD srušio sednicu o javnim preduzećima: "Prpa, ovako više ne može" (VIDEO)
07:30 h
  • Radi kao profesor engleskog jezika, vodi ture za obilaske pabova, svira kantri i bluz muziku, a na Jutjub kanalu Attic life ispričao je zašto je ostao u Srbiji i koje su sličnosti između Srba i Amerikanaca.
  • Amerikanac dao možda i najčudniji opis Srba svih vremena
Blic

Osnovni sud u Novom Sadu: Ministarstvo pravde juče dostavilo odluku predsednika Milena Radosavljević, portparol Osnovnog suda u Novom Sadu, kaže za "Blica" da je juče Ministarstvo pravde dostavilo Osnovnom sudu u Novom Sadu odluku predsednika Republike Srbije o pomilovanju kojim je: okrivljeni K.S. (30) iz Sremskih Karlovaca oslobođen krivičnog gonjenja za krivična dela teška telesna povreda iz člana 121 stav 1 Krivičnog zakonika, nasilničko ponašanje iz člana 344 stav 1 Krivičnog zakonika i nasilničko ponašanje iz člana 344 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa stavom 1 KZ u vezi sa članom 33 Krivičnog zakonika, okrivljeni R.D. (22) iz Novog Sada oslobođen krivičnog gonjenja za krivična dela teška telesna povreda iz člana 121 stav 1 Krivičnog zakonika i nasilničko ponašanje iz člana 344 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa stavom 1 KZ u vezi sa članom 33 Krivičnog zakonika, okrivljeni B.N. (22) iz Novog Sada oslobođen krivičnog gonjenja za krivična dela teška telesna povreda iz člana 121 stav 1 Krivičnog zakonika i nasilničko ponašanje iz člana 344 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa stavom 1 KZ i u vezi sa članom 33 Krivičnog zakonika i okrivljeni D.N.(22) iz Novog Sada oslobođen krivičnog gonjenja za krivična dela teška telesna povreda iz člana 121 stav 1 Krivičnog zakonika i nasilničko ponašanje iz člana 344 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa stavom 1 KZ i u vezi sa članom 33 Krivičnog zakonika.

Kako dodaje, imajući u vidu navedeno, krivično vanpretresno veće Osnovnog suda u Novom Sadu je danas "donelo rešenje kojim se prema okrivljenom D.N (22) iz Novog Sada ukida mera zabrane napuštanja stana uz primenu elektronskog nadzora". Blic

Danas

Đorđe Vučinić iz stranke Za pravdu i redOvaj sud je krajem maja proglasio neustavnim i poništio niz entitetskih zakona koje je skupština Republike Srpske usvojila nakon prvostepene presude Dodiku.„Pretpostavljam da su strah od intervencije i Ustavnog suda BiH, neusklađeni rebalans budžeta, ali i međunarodni faktor inicijalna kapisla za povlačenje ovakvog zakona”, smatra Vučinić.„Mnogo govori i činjenica da Vlada nije bila ta koja predlaže ovako nešto.”Šta je sporno u zakonu?Zakon je sporan, jer se na prvu stiče utisak da se radi o političkom aktu koji pokušava pravnom formom legitimisati nešto što suštinski predstavlja opasnost po temeljne slobode, vladavinu prava, ali i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ocenjuje advokatica Jovana Kisin Zagajac, u izjavi za BBC.Smatra da široko definisane pretnje „ustavnom uređenju RS“, propisana krivična dela i postupak gonjenja ostavljaju prostor za proizvoljna tumačenja.„U praksi to znači – krivična odgovornost po političkom nahođenju.” Jovana Kisin ZagajacZa Tanju Topić, političku analitičarku iz Banjaluke, zakon je sporan na više osnova, a posebno što se on stavlja iznad državnih zakona i krivičnog zakona.„Mislim da je bio utemeljen na širenju straha među građanima i kritičarima sistema, a zamišljen kao zaštita režima.Osim što zakon navodi niz već postojećih krivičnih dela, kritičari zakona uočavaju da je on u suprotnosti sa postojećim zakonima na nivou države.Tako zakon predviđa da se sudije i tužioci biraju u parlamentu, dok je izbor sudija redovnih sudova u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH.Pokušaj da zakonodavna vlast entiteta direktno imenuje sudije i tužioce specijalnog suda za Kisin Zagajac izazva sumnju u politizaciju pravosuđa.„Postavlja se pitanje i šta je sa entitetskim VSTS koje je takođe formirano u sklopu ovog zakonodavnog paketa i naravno suštinsko pitanje bilo kakve pravne logike, smisla i mogućnosti primjene ovakvih propisa.”Pomenuti zakon, Ustavni sud BiH stavio je van snage pre više od mesec.Planirano je i uvođenje obaveštajne službe, što je za Vučinića problematično budući da BiH već ima obaveštajno-bezbednosnu agenciju.Opozicija: Cilj zakona „progon neistomišljenika“„To ne stoji”, uverava Mazalica u kratkoj telefonskoj izjavi za BBC, u pauzi skupštinskog zasedanja.Analitičarka Tanja Topić, koju je predsednik RS-a Milorad Dodik javno označio kao stranu plaćenicu i nemačku tajnu agenticu, ocenjuje da je svrha zakona progon pojedinaca.„Jer bi služba prikupljala podatke od značaja za bezbjednost RS. Direktora službe, što je itekako problematično, imenovao bi predsjednik Republike Srpske.“ Tanja TopićI Kisin Zagajac se slaže da je zakon represivan.„Ovaj zakon nije alat zaštite ustava, već instrument kontrole.”„U rukama vlasti, sa ovakvim formulacijama i ovakvim mehanizmima, on može postati sredstvo za gušenje slobode mišljenja, zastrašivanje opozicije i neutralizaciju civilnog društva.”Vučinića posebno brine to što smatra da bi zakon omogućio vlastima da se obračunava sa opozicijom, posebno zbog široko postavljenih definicija krivičnih dela.„Tako bi svako ko ne odgovara vlasti mogao biti podvrgnut praćenju i prisluškivanju”, uveren je Vučinić.Podsetimo, predsednik Republike Srpske javno je priznao kako vlasti prisluškuju članove opozicije, poručivši da on zna sadržaje njihovih razgovora.„Nema vlasti koja to ne radi”, poručio je Dodik 2020.Protiv njega je podnesena krivična prijava, a četiri godine kasnije Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu jer nije bilo dovoljno dokaza da je Dodik počinio krivično delo „nezakonito prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje.”Kontroverzni zakon koji su vlasti povukle iz procedure nije u potpunosti odbačen budući da vladajuće stranke najavljuju novi predlog.„Pozivamo opoziciju da zajedno sjednemo i napišemo zakon koji će zaštiti ustavno uređenje Republike Srpske, a neće oni imati utisak da taj zakon služi obračunu sa opozicijom, građanima“, kaže Mazalica.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]. Danas

Beta

Javno tužilaštvo mora služiti građanima i pravdi, a ne interesima jednog čoveka i njegove partije.

Pravna država se mora odbraniti i to jasnim i odlučnim delovanjem", piše u saopštenju."Odbranimo struku" su pozvali sve iz javno-tužilačke organizacije, sve nezavisne aktere, stručnu javnost i građane da "podignu glas protiv ovakvih zloupotreba i stanu u zaštitu ustavnog poretka i vladavine prava".Sindikat sudske vlasti osudio pokušaj upada policije na Pravni fakultet i napade na pravnikeGlavni odbor Sindikata sudske vlasti saopštio je danas da osuđuje brutalni pokušaj nasilnog upada policije na Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu i fizičke i psihološke napade na kolege pravnike i akademsko osoblje."Posebno izražavamo zabrinutost zbog grubog narušavanja autonomije Univerziteta, kao jedne od fundamentalnih vrednosti demokratskog društva i pravne države", navodi se u saopštenju.Studenti prava su, prema njihovim rečima, ne samo srce pravosudne zajednice već i budućnost pravosuđa - sutrašnje sudije, tužioci, advokati i pravnici."Upad u prostor u kome se obrazuju mladi ljudi, u trenucima kada mirno i dostojanstveno izražavaju svoj stav, predstavlja direktan udar na temeljne ustavne vrednosti", dodaje se u saopštenju.Sindikat sudske vlasti tvrdi da je Ustav Srbije u članu 54 jasan - mirno okupljanje građana je slobodno."U istom duhu, član 13 Zakona o javnom okupljanju izričito predviđa da spontana i mirna okupljanja kao neposredna reakcija na određeni događaj ne podležu obavezi prijavljivanja. Beta

021

Formirati paralelne pravosudne organe znači uvesti pravni dualizam koji ruši jedinstvo pravnog poretka”, ocenjuje Jovana Kisin Zagajac, advokatica iz Banjaluke.Zakon je predložio predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, dve sedmice nakon što ga je Sud BiH u februaru ove godine nepravosnažno osudio na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja službene dužnosti.Predlog zakona po hitnoj proceduri trebalo je da se nađe pred narodnim poslanicima na sednici skupštine u utorak, ali je zakon, za koga opozicija kaže da mu je cilj represija, povučen iz procedure.„Upravo iz toga razloga, jer je opozicija dala takve insinuacije, mi smo rekli – evo nećemo ići sa tim zakonom", kaže Srđan Mazalica, šef poslaničke grupe SNSD-Milorad Dodik, u izjavi za BBC.Povlačenje zakona je ispravan potez, jer je on neustavan i zadire u privatnost svakog pojedinca, smatra Đorđe Vučinić, opozicioni poslanik.„I to do mjere gdje je bila vrlo laka, a ozakonjena, zloupotreba tih ovlaštenja za praćenjem i prikupljanjem podataka o potencijalno opasnim građanima, jer je sve jako široko bilo postavljeno”, kaže Vučinić za BBC.Veruje da su vlasti odustale od zakona jer su pretpostavile da bi on mogao biti oboren pred najvišom sudskom instancom u državi – Ustavnim sudom BiH.

Đorđe Vučinić iz stranke Za pravdu i red Ovaj sud je krajem maja proglasio neustavnim i poništio niz entitetskih zakona koje je skupština Republike Srpske usvojila nakon prvostepene presude Dodiku.„Pretpostavljam da su strah od intervencije i Ustavnog suda BiH, neusklađeni rebalans budžeta, ali i međunarodni faktor inicijalna kapisla za povlačenje ovakvog zakona”, smatra Vučinić.„Mnogo govori i činjenica da Vlada nije bila ta koja predlaže ovako nešto.”Šta je sporno u zakonu?Zakon je sporan, jer se na prvu stiče utisak da se radi o političkom aktu koji pokušava pravnom formom legitimisati nešto što suštinski predstavlja opasnost po temeljne slobode, vladavinu prava, ali i ustavni poredak Bosne i Hercegovine, ocenjuje advokatica Jovana Kisin Zagajac, u izjavi za BBC.Smatra da široko definisane pretnje „ustavnom uređenju RS", propisana krivična dela i postupak gonjenja ostavljaju prostor za proizvoljna tumačenja.„U praksi to znači – krivična odgovornost po političkom nahođenju.” Jovana Kisin Zagajac Za Tanju Topić, političku analitičarku iz Banjaluke, zakon je sporan na više osnova, a posebno što se on stavlja iznad državnih zakona i krivičnog zakona.„Mislim da je bio utemeljen na širenju straha među građanima i kritičarima sistema, a zamišljen kao zaštita režima.Osim što zakon navodi niz već postojećih krivičnih dela, kritičari zakona uočavaju da je on u suprotnosti sa postojećim zakonima na nivou države.Tako zakon predviđa da se sudije i tužioci biraju u parlamentu, dok je izbor sudija redovnih sudova u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog saveta BiH.Pokušaj da zakonodavna vlast entiteta direktno imenuje sudije i tužioce specijalnog suda za Kisin Zagajac izazva sumnju u politizaciju pravosuđa.„Postavlja se pitanje i šta je sa entitetskim VSTS koje je takođe formirano u sklopu ovog zakonodavnog paketa i naravno suštinsko pitanje bilo kakve pravne logike, smisla i mogućnosti primjene ovakvih propisa.”Pomenuti zakon, Ustavni sud BiH stavio je van snage pre više od mesec.Planirano je i uvođenje obaveštajne službe, što je za Vučinića problematično budući da BiH već ima obaveštajno-bezbednosnu agenciju.Opozicija: Cilj zakona „progon neistomišljenika"„To ne stoji”, uverava Mazalica u kratkoj telefonskoj izjavi za BBC, u pauzi skupštinskog zasedanja.Analitičarka Tanja Topić, koju je predsednik RS-a Milorad Dodik javno označio kao stranu plaćenicu i nemačku tajnu agenticu, ocenjuje da je svrha zakona progon pojedinaca.„Jer bi služba prikupljala podatke od značaja za bezbjednost RS. Direktora službe, što je itekako problematično, imenovao bi predsjednik Republike Srpske." Tanja Topić I Kisin Zagajac se slaže da je zakon represivan.„Ovaj zakon nije alat zaštite ustava, već instrument kontrole.”„U rukama vlasti, sa ovakvim formulacijama i ovakvim mehanizmima, on može postati sredstvo za gušenje slobode mišljenja, zastrašivanje opozicije i neutralizaciju civilnog društva.”Vučinića posebno brine to što smatra da bi zakon omogućio vlastima da se obračunava sa opozicijom, posebno zbog široko postavljenih definicija krivičnih dela.„Tako bi svako ko ne odgovara vlasti mogao biti podvrgnut praćenju i prisluškivanju”, uveren je Vučinić.Podsetimo, predsednik Republike Srpske javno je priznao kako vlasti prisluškuju članove opozicije, poručivši da on zna sadržaje njihovih razgovora.„Nema vlasti koja to ne radi”, poručio je Dodik 2020.Protiv njega je podnesena krivična prijava, a četiri godine kasnije Tužilaštvo BiH obustavilo je istragu jer nije bilo dovoljno dokaza da je Dodik počinio krivično delo „nezakonito prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje.”Kontroverzni zakon koji su vlasti povukle iz procedure nije u potpunosti odbačen budući da vladajuće stranke najavljuju novi predlog.„Pozivamo opoziciju da zajedno sjednemo i napišemo zakon koji će zaštiti ustavno uređenje Republike Srpske, a neće oni imati utisak da taj zakon služi obračunu sa opozicijom, građanima", kaže Mazalica.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. 021