Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
186
6.27
12.73
84.88/3.45
186.00
20.32
0.11
15327.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 186
263 ■ 0.99/0.01 ■ 19 ■ 274.4
Best clustering variants
263 0.99/0.01 19 274.4
Danas

Marinika Tepić, narodna poslanica i potpredsednica Stranke slobode i pravde, objavila je deo dokaza koje je, kako tvrdi, francuska policija još ranije dostavila srpskom Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal, a koji ukazuju na veze samog vrha države sa švercom narkotika.Marinika Tepić je juče na konferenciji za novinare izjavila da državom Srbijom vlada narko kartel na čijem čelu se nalaze braća Vučić, Andrej i Aleksandar, i najavila da će svakog dana objavljivati dokumente na koje se poziva.U današnjem obraćanju koje je prenosila uživo na društvenim mrežama, Tepić je navela da je juče otvorena tema državnog narko kartela na čelu sa braćom Vučić, dok je jedna od važnijih karika bio Novak Nedić, kao veza između Vučića i Filipa Koraća, prenosi Nova.rs.Ona je istakla je vlast prvobitno sarađivala sa kavačkim klanom, dok Veljko Belivuk nije, kako je rekla, našamarao člana porodice Vučić ispred Beton hale, a nakon toga je usledilo „otopljavanje“ odnosa sa suparničkim škaljarskim klanom.Pokazala je datoteku sa Skaj aplikacijom i skoro 90 fajlova.Dok se obraćala preko svog Instagram naloga, primetan je bio veliki broj korisnika koji su je vređali i optuživali da laže, ističe Nova.rs.„Pola Vlade Srbije su kokainski zavisnici“Tepić je pokazala fotografiju Novaka Nedića sa Branimirom Vujovićem, za kog Tepić tvrdi da je jedan od glavnih saradnika Filipa Koraća.„Ovde je i slika njega u zgradi Vlade Srbije kako ljubi zastavu.

Ovde se vidi kako je Vujović direktno poslao broj Novaka Nedića Filipu Koraću. Tu si i fotografije kokaina i novca. Danas

Danas

odveli u zatvor u Francuskoj Filipa Koraća i njegove saradnike zbog optužbi za trgovinu drogom, oružjem, organizovanje kriminalne grupe i likvidacije, ali da srpsko tužilaštvo nije postupalo protiv onih koji su sa Koraćem sarađivali.Tepić je najavila da će svakog dana od 13 časova na svom Instagram profilu objavljivati nove informacije koje su sadržane u dokumentima francuske policije i tužilaštva.Tepić nije čekala dugo, i dobila je, uz uvrede, od Vućiča, ali i od predsednice parlamenta, Ane Brnabić, odgovor.

Vučić tvrdi da Koraća ne poznaje, i da je Korać jurio njegovo dete, a njega hteo da ubije.Vučić je, Tepić nazvao političkim probisvetom, i pozvao tužilaštvo da radi svoj posao.Ali, budući da će Tapić nastvaviti sa objavljivanjem dokumenata, postavlja se pitanje, kako će i da li će Vučić politički ili na neki drugi način odgovoriti na ove ozbiljne tvrdnje.Advokat Ivan Ninić za Danas kaže da su informacije koje je gospođa Tepić prezentovala javnosti poznate mesecima u pravosudnim i advokatskim, ali i policijskim krugovima, što znači da značajan broj ljudi zna da su tužiocima u Tužilaštvu za organizovani kriminal vezane ruke i da ne smeju ništa da urade po ovom predmetu, kao i drugim predmetima koji bi poljuljali kriminalne temelje na kojima ovaj režim počiva.– Vučić ima opciju da ignoriše celu priču i na taj način pokuša da umanji efekte, ali će sigurno da posegne u svom maniru sa optužbama da je Marinika Tepić, navodno, portparol nekih krminalnih grupa koje, navodno, rade o glavi njemu i negovom bratu, a kojih se on „ne plaši“ – kaže on.Njegovi mediji će, nastavlja on, svirati kako on diriguje, a za izveštavanje medije koje ne može da kontroliše, rećiće da su glasila mafije i deo „grupa za pritisak“, koji sprovode tzv. Danas

021

Marion Vanije, stručnjakinja za kriminologiju na Univerzitetu u Mančesteru u Ujedinjenom Kraljevstvu, smatra da novi projekat predstavlja oblik zatvorske brutalnosti.Ona ističe da će zatvorenici biti smešteni u „izuzetno zabačenom” području, hiljadama kilometara udaljenom od matične Francuske.„Prvobitni plan je bio da se izgradi zatvor kako bi se rešio problem prenatrpanosti u jedinom zatvoru u Francuskoj Gvajani, ali sada vlada želi da tamo šalje opasne zatvorenike i trgovce drogom iz kontinentalne Francuske”, rekla je za BBC Mundo.„To je loša zamisao”.Još 2017.

godine, u okviru takozvanog Sporazuma o Francuskoj Gvajani, Pariz je predstavio projekat za „unapređenje pravosudnog sistema u našim prekomorskim teritorijama”, kako bi se rasteretio stari zatvor Remir-Monžoli (Rémire-Montjoly) u predgrađu Kajene.Taj zatvor, jedini u Francuskoj Gvajani, može da primi 614 osuđenika, ali trenutno u njemu boravi čak 983.Mnogi stanovnici Francuske Gvajane tvrde da taj početni projekat nije podrazumevao izgradnju strogo čuvanog odeljenja niti premeštanje trgovaca drogom i islamista sa drugih francuskih teritorija.Mesto za 'nepoželjne' članove društva API/Gamma-Rapho/Getty Images Francuska je početkom 20. veka koristila udaljenu koloniju da tamo šalje kriminalce i tako ih se rešava Lokalne vlasti Francuske Gvajane, koje predstavlja regionalna skupština, takođe se oštro protive ovom projektu i nazivaju ga „neukusnom replikom” stare kaznene kolonije.Kaznena kolonija u Francuskoj Gvajani bila je deo šireg sistema društvene izolacije, čiji cilj je bio da se proteraju svi koje je francusko društvo smatralo „nepoželjnima”.U to vreme, Pariz je tvrdio da ovakve mere omogućavaju kontinentalnoj Francuskoj da se oslobodi osuđenika, a istovremeno obezbeđuju jeftinu radnu snagu za južnoameričku koloniju, čime se navodno podsticao njen ekonomski razvoj.Posle ukidanja ropstva, u francuskim kolonijama je nedostajala radna snaga.Međutim, istoričari danas ističu da dovođenje zatvorenika iz francuskih kolonija nije donelo značajne ekonomske koristi Francuskoj Gvajani.'Kršenje ljudskih prava'Projekat ne izaziva kontroverze samo zbog toga što budi uspomene na mračnu prošlost, već i zbog ozbiljnih pitanja koja se tiču ljudskih prava.Marion Vanije upozorava da premeštanje zatvorenika u tako udaljena područja izaziva zabrinutost.„Član 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima štiti pravo na privatni i porodični život.„Evropski sud za ljudska prava je već presudio da premeštanje zatvorenika daleko od njihovih porodica, bez valjanog opravdanja, može da predstavlja kršenje zakona”, objašnjava ona.Takođe upozorava da bi moguća deportacija francuskih državljana iz matične Francuske u prekomorske teritorije značila da se tim ljudima uskraćuje mogućnost za reintegraciju u društvo.„A ovaj predlog je još strašniji zbog lošeg zdravstvenog sistema u Francuskoj Gvajani.„Gvajana je teritorija koju često pogađaju epidemije denga groznice i čikungunja virusnog oboljenja, a bolnice nemaju odgovarajuću opremu”, ističe Vanije.Naglašava i da Član 3 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zabranjuje nečovečno i ponižavajuće postupanje, kao i zatvorske uslove bez odgovarajuće medicinske nege.„Postoji zabrinutost u vezi sa zdravljem i medicinskim stanjima budućih zatvorenika”, kaže ona.Zatvor bi mogao da bude otvoren već 2028. 021

021

do ranih 1950-ih godina, u Francuskoj Gvajani, prekomorskoj teritoriji Francuske u Južnoj Americi, bila je ozloglašena kaznena kolonija koja je postala poznata u svetu zahvaljujući filmu Leptir (Papillon) iz 1973.

godine, snimljenim po istoimenoj knjizi.Francuske kaznene kolonije širom sveta uglavnom su bile smeštane u siromašnim, nedavno kolonizovanim teritorijama, gde je evropska sila slala „nepoželjne” zatvorenike i prisiljavale ih na rad.Tokom tog perioda, u Francuskoj Gvajani bilo je više od 70.000 osuđenika iz kontinentalne Francuske i drugih delova francuskog kolonijalnog carstva.Međutim, više od sedam decenija po okončanju tog mračnog poglavlja istorije, najnovija najava francuske vlade probudila je bolna sećanja kod građana Francuske Gvajane.Sredinom maja, francuski ministar pravde Žerald Darmanen najavio je planove o izgradnji novog zatvora visoke bezbednosti u amazonskoj prašumi.Prema njegovim rečima, u zatvoru će se sprovoditi „izuzetno strog” režim.Tokom posete Kajeni, glavnom gradu Francuske Gvajane, Darmanen je izjavio da će novi zatvor imati 500 mesta, od kojih će 60 biti rezervisano za „najopasnije trgovce drogom”, kao i posebno odeljenje za radikalne islamiste.U izjavi za francuski nedeljnik Journal du Dimanche (JDD), Darmanen je rekao da zatvor treba da „neutralizuje” najopasnije narko-bosove primenom strožijih pravila o posetama i komunikaciji sa spoljašnjim svetom.Darmanen je rekao da će ustanova služiti i za zatvaranje lokalnih kriminalaca, uz napomenu da u Francuskoj Gvajani, kao i na Gvadelupu i Martiniku, dve francuske prekomorske teritorije u Karipskom moru, deluje čak „49 narko-bandi koje se smatraju izuzetno opasnim”, prenose mediji.'Povratak kolonijalizmu'Najava je izazvala žestoke reakcije u Francuskoj Gvajani.Davi Rimane, poslanik iz Francuske Gvajane iz levičarske stranke La France Insoumise, nazvao je odluku „potpuno proizvoljnom”.„Ministar se ni sa kim nije konsultovao, čak ni sa poslanicima iz Francuske Gvajane i zato je toliko snažan otpor političara, kao i građana u Gvajani”, rekao je za BBC Mundo.„Prebacivanje u Francusku Gvajanu zloglasnih zatvorenika, koje ljudi u Francuskoj ne žele, podseća nas na strašnu i bolnu prošlost”.Rimane dodaje da Francuska ne može jednostavno da šalje sve njene nepoželjne zatvorenike u Francusku Gvajanu.„Mi nismo kanta za smeće Francuske”, poručuje on. Ministar Darmanen odbacuje poređenje sa kaznenom kolonijom.„Porediti [planirani zatvor] sa kaznenom kolonijom predstavlja uvredu za Francusku Republiku i upravu zatvorskog sistema”, rekao je tokom zasedanja komisije Senata.„Lokalnih kriminalaca ima dovoljno da popune ovakvu ustanovu”, dodao je.Nedavno je francuski premijer Fransoa Bajru za francusku televizijsku mrežu BFMTV izjavio da će se saglasiti sa izgradnjom zatvora, pod uslovom da se obave konsultacije sa političkim predstavnicima Francuske Gvajane. 021