Na primer, cena kajsija je išla i do 1.000 dinara za kilogram, a za toliko su se na početku prodavali i mladi krompirići. "Proizvođači testiraju tržište kad pričamo o pijacama.
Prodaje se ono što može da se proda i dok god neko kupuje trešnje po hiljadu i više dinara, one će se po toj ceni prodavati", rekao je Jovanović za Tanjug. Blic
Kako je rekao, izgovor za visoke cene ove godine su problemi koje smo imali i prethodnih godina, a to je da su one prouzrokovane klimatskim promenama i jakim vremenskim udarima.
"Kada to više godina utiče na voće i na druge kulture, onda možemo da govorimo o ozbiljnijoj šteti u kontinuitetu, pa se onda računa na to da će i cena biti automatski viša", rekao je Jovanović. Kaže da se i u narednim godinama mogu očekivati slični problemi kada je reč o uticaju klimatskih promena na prinose, jer to nisu samo lokalne stvari, već je reč o jednom prilično globalnom udaru. 021
"Kada to više godina utiče na voće i na druge kulture, onda možemo da govorimo o ozbiljnijoj šteti u kontinuitetu, pa se onda računa na to da će i cena biti automatski viša", rekao je Jovanović. Kaže da se i u narednim godinama mogu očekivati slični problemi, kada je reč o uticaju klimatskih promena na prinose, jer to nisu samo lokalne stvari već je reč o jednom priličnom globalnom udaru.
"Sada, da li će cena pojedinih kultura biti veća ili manja, to je jako teško predvideti iz sezone u sezonu. Biznis
Zlatiborski Ekoagrar nastao je pre više od deceniju i po. Iz jedne kancelarije, koja je zamišljena tada kao savetodavna, prerastao je u ozbiljnu ustanovu.
Ceo koncept je zamišljen da bude sa svake strane podrška poljoprivrednicima u Čajetini od savetodavne do mašinske. Blic
Juče je Ministarstvo saopštilo da „cena ‘nove’ pšenice nikad ne premaše cenu ‘stare'“ i da je i u okruženju, u „Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Mađarskoj cena pšenice u sličnom rasponu“.
; Ministarstvo je, kako je navedeno u tom saopštenju, ipak „pokrenulo inicijativu da Direkcija robnih rezervi u skladu sa mogućnostima budžeta otkupi deo ovogodišnjeg roda po stimulativnoj ceni“, ali nije navedeno po kojoj, niti planirana količina za otkup. Nova
U Srbiji je široko rasprostranjena praksa paljenja strnjike posle žetve, što je inače strogo zabranjeno zakonom, jer je to najjeftiniji način da očiste njive.Svake godine po završetku letnjih i jesenjih poljoprivrednih radova, poput žetve pšenice i kukuruza, na njivama u Srbiji ostaju ogromne količine biljnih ostataka.
Umesto da se ti ostaci pravilno obrade, mnogi poljoprivrednici ih spaljuju. Bizportal
godine do dana podnošenja zahteva, mogu da ostvare pravo na podsticaj u iznosu do 17.000 dinara po hektaru.
Podsticaj se odobrava za zasejane površine poljoprivrednog zemljišta za koje je moglo da se ostvari pravo na osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji, upisane u Registar poljoprivrednih gazdinstava, a najviše do 100 hektara. Rtv
Detaljnije informacije, uputstva i uslovi dostupni su na zvaničnim internet stranicama Ministarstva poljoprivrede, Uprave za agrarna plaćanja i na stranici e-agrar, a proizvođači se za sva dodatna pitanja mogu obratiti Info-centru Ministarstva, navodi se u saopštenju.
OBRATI PAŽNJU! 021
Kako objašnjava Branislav Gulan, analitičar koji se ovom temom bavi već decenijama, problem paljenja strnjike nije ništa novo – o njemu se govorilo još pre pola veka, ali do danas nije nađeno rešenje.
Iako su se na stručnim i naučnim skupovima često isticale negativne posledice, praksa je ostala ista. Alo
Kada se pali strnjika vatra uništava korisne mikroorganizme i životinje u zemljištu – uključujući kišne gliste, koje su ključne za stvaranje humusa.
U plamenu može da nestane i do tri tone humusa po hektaru. Blic
Ali u Srbiji oko 120.000 gazdinstava pšenicu seje na površini manjoj od pet hektara.Njima ostaje da se nadaju da će početi da funkcioniše sistem javnih skladišta u kome neće biti zloupotreba sa robnim zapisima, da će država i ove godine interventno otkupiti deo roda za 10 do 15 odsto višu cenu od tržišne, da će Srbija konačno prestati da bude retka zemlja u kojoj otkupljivači nisu dužni da pšenicu razvrstavaju po kvalitetnim grupama.Čedomir Keco iz udruženja Agroprofit kaže da je mali broj onih koji razvrstavaju pšenicu po kvalitetnim grupama, a oni koji to i rade nekada ne obračunaju taj kvalitet i dobavljaču robe.– Dobro je što je u otkup pšenice uključeno sve više zemljoradničkih zadruga međutim one nemaju sve mogućnosti za razvrstavanje pšenice po kvalitetnim grupama i to bi valjalo da se učini, jer njih skoro 1.000 učestvuje u tom sezonskom otkupu pšenice – zaključio je Keco, prenosi RTS.Godišnja potrošnja pšenice u Srbiji, uz potrebne rezerve iznosi oko 1,2 miliona tona.
Od toga, za hlebno brašno preradi se oko 850.000 tona zrna. Bizportal
Oni će blokirati saobraćaj u znak protesta što je najavljena cena pšenice iz novog roda 17 dinara po kilogramu, rekao je predsednik udruženja Nedeljko Savić. Nezadovoljstvo poljoprivrednika povećala je, kako je rekao za agenciju Beta, i odluka ministra poljoprivrede Dragana Glamočića da protekle nedelje odloži razgovor sa tim poljoprivrednicima, a bez najave novog roka za sastanak. 021
Ministarstvo poljoprivrede Srbije saopštilo je da je danas pokrenuta inicijativa da Direkcija za robne rezerve, u skladu sa mogućnostima budžeta, otkupi deo ovogodišnjeg roda pšenice po stimulativnijoj ceni.Ova mera ima za cilj da ublaži eventualni pritisak na tržište i obezbedi podršku poljoprivrednicima, navedeno je u saopštenju.Očekuje se da Direkcija za robne rezerve izađe sa konkretnim predlogom cene i količina koje će biti predmet otkupa pre početka žetve.Iz ministarstva su naveli da treba imati u vidu da je najbolja i najisplativija cena žitarica ona koja se ostvaruje kroz njihovu upotrebu u proizvodnji i preradi i ukazali da to treba da bude strateški cilj domaće poljoprivrede – da se sirovina pretvara u proizvode sa dodatom vrednošću, čime se ostvaruje veća dobit za poljoprivrednike i razvoj celokupnog agrara.Istaknuto je i da ministarstvo, uoči ovogodišnje žetve pšenice, pomno prati tržišnu situaciju i preduzima mere kako bi zaštitilo interese domaćih poljoprivrednika.Iz ministarstva su naveli da, bez obzira na pojedinačne istupe udruženja koja imaju svoje predloge oko cene nove pšenice, na tržištu – kako u Srbiji, tako i u svetu – cena nove pšenice nikada ne premašuje cenu stare.Naglašeno je i da se aktuelne cene u zemljama u okruženju, poput Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Mađarske kreću u sličnom rasponu kao i u Srbiji, bez značajnih odstupanja.Ukazano je da na cenu pšenice utiču globalni faktori kao što su ponuda, potražnja i klimatski uslovi, a država ne može direktno da određuje cenu na tržištu.Ministarstvo će, kako je navedeno, ostati u stalnom dijalogu sa proizvođačima, pratiti situaciju i reagovati u cilju očuvanja stabilnosti proizvodnje i tržišta.Danas je raspisan i Javni poziv za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na regres za sertifikovano seme za 2025. Danas
Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana.
Vaš 021! 021
Na zlatiborskim padinama, gde je poljoprivreda nekada bila dopunska delatnost, danas se razvija ozbiljan posao.
U selu Kriva Reka već funkcioniše jedini mašinski prsten u Srbiji – Agrotehnički centar koji je otvorila opština Čajetina. Blic
Razlog za ovu praksu je jednostavan – poljoprivrednici misle da je to najlakši i najjeftiniji način da očiste njive.
Mnogi su i u zabludi da pepeo doprinosi plodnosti zemljišta. Međutim, brojni naučni dokazi i iskustvo pokazuju upravo suprotno – od paljenja žetvenih ostataka koristi nema, a šteta je ogromna i višestruka. Blic
Ovo predstavlja uvećanje u odnosu na prošlu godinu kada je bilo odvojeno 37,4 miliona dinara.
Kako ističu iz Uprave za imovinu, privredu i zaštitu životne sredine, ove godine biće subvencionisane mere kao što su: veštačko osemenjavanje, seoski turizam, jačanje udruženja u oblasti poljoprivrede, pomoć učeničkim zadrugama i ulaganje u preradu i sertifikaciju. Alo
Prefektura Jamagata je najveći proizvođač trešanja u Japanu, ali je prošle godine zabeležena rekordno loša berba zbog ekstremnih vrućina.
Ovo voće se uglavnom daje na poklon i često se služi u vrhunskim restoranima. B92
Na primer, nagli rast cene kukuruza može biti signal da je vreme da se proda deo zaliha.
Ova vrsta podataka omogućava planiranje, bolje pregovore sa otkupljivačima i, što je najvažnije, maksimizaciju prihoda. Biznis
Za pretpostaviti je da oni koji kupuju ne kupuju zato da bi zemlja stajala zapuštena", napominje Grgić. Rast cena bi stoga mogao biti u interesu poljoprivrednika i poljoprivredne proizvodnje, koja praktično stagnira, jer je od ulaska Hrvatske u EU porasla skromnih 16 odsto, na nešto više od tri milijarde evra.
Uvoz hrane se u međuvremenu gotovo utrostručio. Prostora za rast cena zemljišta svakako ima, jer Hrvatska je zemlja sa najnižim cenama poljoprivredne zemlje u EU. Poslednji podaci Eurostata, za 2023. Biznis
Aktivnosti nakon žetve podrazumevaju i smanjenje nivoa vlage u zrnu ili plodu kako bi se sprečilo kvarenje (plesni, fermentacija). Može biti prirodno (sušenje na suncu) ili industrijsko (sušare, toplovazdušni sistemi). Neke firme bave se i sortiranjem plodova, kao i kalibracijom, odnosno preciznim razvrstavanjem proizvoda po veličini, što je veoma važno za semensku robu ili izvoz.
Takođe, proces nakon žetve obuhvata i ljuštenje i čišćenje spoljne opne na primer kod pšenice, heljde, ovsa. Alo
Predatori su lomili grane sa stabala višanja spremnih za branje, a plodove najverovatnije pojeli Drugi put za nekoliko godina Zoranovi voćnjaci su na meti divljih svinja, a ovoga puta mnogo gore je prošao višnjik star tek nekoliko godina: “ Poharale su sve.
Od 270 stabala, netaknuto ili sa manjim oštećenjima ostalo je tek nekoliko desetina. Kurir
Bilo je puno posla oko voćnog stola, ali ja zaista uživam u tome i nije mi ništa teško. Deci se zaista dopalo sve što sam napravila, naravno i koleginicama i kolegama iz škole.
Oni znaju da se ja time bavim, ali uvek ih iznenadim nekom novom dekoracijom, kazala je Nakica za naš portal i dodala da voćni sto ne pripema svake godine za takozvanu "bambi" maturu, već kada ispraća u peti razred svoju generaciju učenika. Ona
U 2021.
ukupan prihod svih firmi iznosio je 940.607.000 dinara, da bi u 2023. Bizportal
Ako je sjajna, velike su šanse da je manje slatka.
Trenutna cena lubenica u marketima se kreće od 80 do 130 dinara po kilogramu u zavisnosti od mesta, dok je iznos na pijacama veći i kreće se do 200 dinara po kilogramu. Kurir
Godinama unazad se raspredaju legende, naučne teorije i životne lekcije o tome kako i na koji način treba izabrati pravu lubenicu.
Naravno, jedini i pravi način je da otvorimo, uverimo se koliko je sveža, crvena i slatka, ali to naravno nije uvek moguće. Zato su se ljudi trudili da godinama nađu prave načine kako proveriti slatkoću i zrelost lubenice. Espreso
A pre godinu dana neko je orao njivu, sejao, strahovao da mlade biljke ne izmrznu od mraza i čekao da padne sneg, koji će pokriti i zaštiti pšenicu.
U proleće žito je raslo pod blagim sunčevim zracima. Alo
Uporedite težinu te lubenice sa drugom sličnom po veličini.
Odaberite onu koja je teža, jer je ona verovatno zrelija. Najzena
godini je 14 firmi aktivno poslovalo u okviru delatnosti – „aktivnosti posle žetve“.
Poslovanje celokupnog sektora, ako se posmatraju prihodi, je veoma dobro jer brojke rastu iz godine u godinu. Blic
Umesto plodnog sloja, ostaje pepeo koji vetar i kiša brzo odnose.
Plodnost zemljišta opada, neophodno je dodatno đubrenje – što opet povećava troškove i unos hemikalija. Blic
Problem su i tržišna dešavanja jer proizvođači nisu stimulisani da ulažu u proizvodnju.
I prošle godine je bila jako velika suša, pa su sve ove okolnosti uticale na to da ove godine nećemo imati ni 30 odsto nekih naših normalnih prinosa, koji se na jednogodišnjem nivou kreću od 60.000 do 80.000 tona”, ukazuje Leposavić. Iako kaže da je vrlo nezahvalno pričati o cenama i da su i hladnjačari, pored proizvođača malina, takođe u nepovoljnoj situaciji, on navodi da su hladnjačari izašli sa predlogom cena od 300 do 320-330 dinara za kilogram, ali je ovakva situacija vrlo kratko trajala. Objektiv
Poljoprivredni proizvođači iz udruženja "Stig" krenuli su jutros sa 180 traktora prema Požarevcu gde ih čeka njih još oko 70 da bi započeli blokadu saobraćaja u znak protesta što je najavljena cena pšenice iz novog roda 17 dinara po kilogramu, rekao je predsednik udruženja Nedeljko Savić. Nezadovoljstvo poljoprivrednika povećala je, kako je rekao za agenciju Beta, i odluka ministra poljoprivrede Dragana Glamočića da protekle nedelje odloži razgovor sa tim poljoprivrednicima, a bez najave novog roka za sastanak.
Te poljoprivrednike, nakon odlaganja sastanka, niko do danas nije kontaktirao iz Ministarstva poljoprivrede i prema rečima Savića, „jedino rešenje je protest jer su u teškoj situaciji sa cenom pšenice od 17 dinara“. Nova
Menjaju se samo usevi.
Razlog za ovu praksu je jednostavan – poljoprivrednici misle da je to najlakši i najjeftiniji način da očiste njive. Blic
Prilikom kupovine lubenice, obavezno obratite pažnju na sledeće: Da ima žutu fleku Svaka lubenica sa donje strane ima žutu fleku na kori, koja je nastala od njenog ležanja na zemlji.
Ako je ovaj trag svetlije boje ili beo to znači da lubenica nije još dovoljno zrela. Najzena
bili jeftiniji od livada, a danas ih značajno nadmašuju po ceni.
U pet godina prosečna cena po hektaru pašnjaka porasla je 94 odsto, sa 2.078 evra na 4.040 evra prošle godine, dok su livade u istom periodu poskupele 26 odsto, na 2.913 evra. Biznis