| 20.06.2025 Američke carine koje je uveo predsednik Donald Tramp uticaće na dalji pad privatnih investicija u Srbiji, koje se smanjuju godinama zbog državne politike, a trenutno su potpuno zaustavljene u očekivanju razvoja krize, navedeno je u godišnjoj ediciji FINANSIJE TOP 2024/25, u izdanju časopisa "Biznis i finansije".Stoga su, kako je istaknuto, sve glasniji zahtevi da se privredna politika vrati domaćim izvorima kapitala i novom modelu rasta, koji će pratiti i podsticajna poreska reforma.Stručnjaci su, međutim, ocenili da su prilike za dublju poresku reformu propuštene tokom prethodnih godina, kada su i priliv stranog kapitala i stopa privrednog rasta bili veći.Zato je, kako je navedeno, veliko pitanje da li je Ministarstvo finansija u ovakvim okolnostima spremno da se upušta u bilo kakve promene poreske politike, naročito kada je reč o zahtevu privrednika da se vrati poreski kredit za ulaganja u opremu.Kako je navedeno, "igrači" na srpskom finansijskom tržištu očekuju da će se posledice američkih carina odraziti na njihovo poslovanje posredno, kroz usporavanje domaće privrede.Pad privrednog rasta, prema rečima bankara, smanjiće i kreditnu aktivnost, jer u vreme velike krize i neizvesnosti građani i privreda oklevaju da ulažu ili uzimaju kredite.Bankari su istakli da bi lošije poslovanje velikih izvoznika i uvoznika moglo negativno da se odrazi na tražnju za finansiranjem, kreditni rizik, a potencijalno i na kvalitet bankarske aktive.Predstavnici banaka, takođe, očekuju da će u narednim godinama kreditne marže u Srbiji početi da se smanjuju i da se približavaju onim u EU, ali da će ipak ostati više usled povećanih rizika kojima su izložene banke koje posluju van EU.Istovremeno, osiguravači procenjuju da zaoštravanje trgovinskih tenzija u svetu može dovesti do rasta cene osiguranja u Srbiji, na šta u znatnoj meri utiče cena kapitala na svetskom tržištu.Najveću pretnju za domaće osiguravače, kako je ukazano, predstavlja nestabilnost na svetskim finansijskim tržištima i fluktuacija vrednosti obveznica i akcija, u koje neposredno ili posredno preko investicionih fondova ulažu i finansijske institucije Srbije.Predstavnici osiguravajućih kuća vide rizik i u odlivu stranih direktnih investicija, koje su gotovo uvek osigurane, što može uticati na ukupnu visinu premije u osiguranju, pokazuju rezultati ankete objavljene u ediciji.Trenutno, većina finansijskog sektora u Srbiji i dalje dobro posluje, a se posebno odnosi na banke, koje su nakon prošlogodišnjeg rasta dobiti na 1,3 milijarde evra, nastavile da uvećavaju zaradu i ove godine.U 2024.