Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
51
1.82
7.90
23.18/0.45
51.00
4.77
0.09
3570.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 51
134 ■ 0.99/0.01 ■ 6 ■ 173.4
Best clustering variants
134 0.99/0.01 6 173.4
021

godine.Ali još uvek znamo vrlo malo o tome kako – ili kada – tinejdžeri i mladići traže pomoć.„To je zabrinjavajuće”, navodi pregled iz 2024.

godine objavljen u časopisu Evropska dečja i mladalačka psihijatrija, „budući da je stopa samoubistava kod dečaka i mladića vrlo visoka, ali je zato niska stopa korišćenja ovih usluga."Šta podstiče ovaj nesklad – i kako mogu škole, roditelji i političari da se uključe i pomognu?Patnja u tišiniGlobalno gledano, svaki sedmi adolescent starosti između 10 i 19 godina doživljava neki mentalni poremećaj, prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije (SZO) iz prošle godine.Ono je pokazalo da su najčešći poremećaji depresija, anksioznost i bihejvioralna stanja, a samoubistvo ostaje treći vodeći uzrok smrti među osobama starosti između 15 i 29 godina.Prema Lensetovoj psihijatriskoj komisiji, i do 75 odsto svih stanja mentalnog zdravlja započinje pre 25. godine, sa vrhuncem pojavljivanja simptoma sa samo 15 godina.Iako su mladi ljudi fizički zdraviji nego ikad, u mentalnom pogledu imaju problema, a taj broj samo raste, čineći ovo „opasnom fazom" u mentalnom zdravlju mladih.A opet, uprkos potrebi za njom, mnogi dečaci i mladići ne koriste usluge mentalnog zdravlja koje su im na raspolaganju.„U proteklih 15 do 20 godina, videli smo alarmantan rast rasprostranjenosti stanja mentalnog zdravlja i kod mladića i kod devojaka, ali traženje pomoći je mnogo ređe kod mladića", kaže profesor Patrik Mekgregori, psihijatar i izvršni direktor Oridžena – australijskog Nacionalnog centra za izvrsnost mentalnog zdravlja mladih.Ta nevoljnost često znači da mladi muškarci traže pomoć tek kad nastupi kriza.Društvene norme oko emocionalne čvrstine i samodovoljnosti često odvraćaju dečake od traženja pomoći, rekli su eksperti za BBC, dodavši da studije dosledno pokazuju da dečaci internalizuju poruku da je pokazivanje ranjivosti znak slabosti.Doktor Džon Ogrodničuk, profesor psihijatrije na Britanskoj Kolumbiji u Kanadi i direktor HeadsUpGuys, centra za pomoć mentalnog zdravlja muškaraca, objašnjava da mnogi dečaci i dalje izjednačavaju traženje pomoći sa neuspehom.„Ako govorimo o muškoj socijalizaciji, ima mnogo uputstava šta muškarci smeju a šta ne smeju da budu: stoici, snažni, da drže kontrolu, da ne pokazuju slabost ili ranjivost, da rešavaju probleme sami", kaže on.„Možete da vidite kako mnoge od ovih stvari služe kao prepreke formiranju veze sa vašim emocionalnim životom i traženju pomoći ako vam je potrebna."Doktor Ogrodničuk ističe da kad je pomoć osmišljena prema potrebama muškaraca – po tonu, rečniku i pristupu – angažovanje se pojačava. 021

Danas

Nedavni podaci pokazuju da su usamljenost i nedostatak svrhe dva najčešća stresora među mladićimaDoktor Ogrodničuk kaže da njihovi podaci iz HeadsUpGuys pokazuju da su usamljenost i odsustvo svrhe dva najčešća izazivača stresa među mladim muškarcima.Eksperti ističu potrebu za obezbeđivanjem sigurnih prostora u kojima mladići mogu da stiču prijateljstva i govore otvoreno – ne samo na specijalizovanim terapijskim sesijama, već i u svakodnevnim interakcijama.To bi moglo da znači programe mentorstva, grupe za podrške vršnjacima ili prosto preispitivanje kako govorimo o mentalnom zdravlju u učionicama.Uloga škola„Postoji prilično pozitivan trend da kad mladi muškarci zaista potraže pomoć, ona se obično ispostavi korisnom za njih“, kaže profesorka Mina Fejzel.„Moglo bi zapravo da ne bude važno gde je ta pomoć pružena: mogla bi da bude u školi, mogla bi da bude u socijalnim službama, mogla bi da bude u zajednici.“Takođe je sve više dokaza da školska kultura igra veliku ulogu u blagostanju mladića.Akademski pritisak, posebno u kontekstu kada dečaci zaostaju za devojčicama, može da pojača anksioznost, nezadovoljstvo i gubitak interesovanja.Profesorka Fejzel veruje da škola mora da bude redefinisana tako da funkcioniše bolje za dečake.„Većina svetske dece ima pristup školama“, kaže ona, „tako da je možda to pravo mesto gde zaista moramo da razmislimo ne samo o akademskom obrazovanju dece, već i o široj ponudi onoga šta znači razvijati se kao adolescent – posebno kad su u pitanju dečaci.“BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]. Danas