Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
60
1.61
6.67
28.40/0.45
60.00
4.50
0.08
4388.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 60
117 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 197.5
Best clustering variants
117 0.99/0.01 7 197.5
Danas

Odustajanje od njega bio bi šokantan razvoj događaja koji u ovom trenutku ne predviđam“, rekao je Al Džaziri.SAD i Iran su već održali pet rundi pregovora pre nego što je Izrael pokrenuo sukob.Dve strane su došle do ćorsokaka kada je Tramp zahtevao da Iran potpuno odustane od svog nuklearnog programa, koji svaka zemlja ima „neotuđivo pravo“ da koristi u mirnodopske svrhe prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, čiji je Iran potpisnik.Tramp je potom upozorio Iran da brzo pristane na sporazum ili će se suočiti sa još ozbiljnijim posledicama, nagoveštavajući promenu režima.Iran nema mnogo dobrih opcija, rekao je Negar Mortazavi, stručnjak za Iran u Centru za međunarodnu politiku (CIP).On veruje da odmazda protiv Izraela ne pruža Iranu izlaz iz sukoba.„Ali ako Iran ne uzvrati nakon svakog napada, (iranski zvaničnici) misle da će (izraelski napadi) postati žešći i mislim da su u pravu“, rekao je Mortazavi za Al Džaziru.

„Ali svaki put kada [Iran] uzvrati, daju Izraelu izgovor da ih ponovo napadne.“Da li postoji pritisak na SAD?Tokom prošle godine, regionalni uticaj Irana je pretrpeo velike poraze, ostavljajući ga geopolitički ranjivim.Iran se dugo oslanjao na svog saveznika, libansku oružanu grupu Hezbolah, da pruži odvraćanje od direktnih izraelskih napada, ali Hezbolah je značajno oslabljen nakon što je prošle godine poveo totalni rat protiv Izraela.Pored toga, Iran je izgubio još jednog saveznika kada je bivši sirijski predsednik Bašar el Asad svrgnut u decembru 2024. Danas

Danas

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne“.Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da „Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran“.U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da „Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima“.Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: „nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje“.Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se „ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona“.Na naslovnoj stranici francuskog lista „Mond“ danas stoji naslov „Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu“.I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Međutim, Tramp se susreće sa sve više problema u svom umetničkom poduhvatu.U tekućim međunarodnim sukobima, Tramp počinje da se pojavljuje kao mirotvorac UN, propovedajući pregovore i uzdržanost, i time sveden na ulogu nemoćnog posmatrača koga s poštovanjem ignorišu agresivni učesnici u sukobima (Rusija, Izrael).Njegova uloga neutralnog pregovarača je, naravno, lažna, jer je uvek jasno gde on zaista stoji (dok savetuje Izraelu da pokaže suzdržanost u Iranu, on istovremeno zahteva da se daju signali da SAD direktno podržavaju Izrael i da se pretvori Teheran u pepeo).Tenzija između republikanskih jastrebova i MAGA izolacionista ne samo da može biti „unutrašnji rat koji bi mogao da odluči o Trampovom odgovoru na Iran“, već je to tenzija koja definiše Trampovu globalnu politiku: Amerika kao lokalna supersila koja ignoriše veliki svet (MAGA izolacionizam), Amerika kao globalna supersila koja interveniše svuda, dok Tramp organizuje predstave u Beloj kući da bi javno ponižavao druge lidere (Zelenskog, Ramafosu…).Vrhunska ironija je u tome što je Trampov imidž pacifiste čudno dopunjen njegovom ratobornom percepcijom situacije unutar samih SAD.

Sada kada je sukob između Trampa i Ilona Maska, lica tehno-trampizma, eksplodirao i završio se Maskovim (verovatno privremenim) povlačenjem, vreme je da se fokusiramo na drugi pol suprotnosti koje strukturiraju Trampov univerzum, „levi“ populizam Stiva Benona.Povodom angažmana Nacionalne garde i američkih marinaca u Los Anđelesu protiv nereda, Benon je predložio jednostavan i šokantan odgovor na očigledno pitanje: kako Tramp može da koristi marince na tlu SAD kada se oružane snage mogu koristiti samo u ratu protiv spoljnog neprijatelja?Njegov odgovor je da SAD jesu u ratu, Treći svetski rat je upravo počeo u Kaliforniji masovnim pro-imigrantskim protestima:„Trampova administracija će iskoristiti svoja zakonska ovlašćenja da razbije monopolsku moć velikih tehnoloških kompanija. Danas

Danas

I mi smo žrtve ovog /iranskog/ režima.“U Gazi i na Zapadnoj obali, Izrael verovatno radi isto – pa kakva smo mi civilizacija ako nam je potrebno da se toliko prljavog posla, uključujući i genocid, obavi za nas?Merc ovde samo prati liniju zapadnih simpatizera Hitlera koji su takođe tvrdili da je, uništavanjem Jevreja i napadom na Sovjetski Savez, on samo radio prljavi posao za nas, te da bi trebalo javno da ga osudimo, ali da prećutno računamo na njega da će završiti svoj posao.Evropu nije ubio neki orijentalni despotizam već novi desničarski populizam čija je personifikacija Donald Tramp.Jedan slovenački slikar je u nedavnom intervjuu rekao: „Moć umetnika leži u pomalo ludoj opsesiji da radi ono u šta veruje.“ Da, zato je Gebels rekao da je Hitler umetnik čije je umetničko delo Nemačka – a zar ista opsesija ne karakteriše i Trampa?

Međutim, Tramp se susreće sa sve više problema u svom umetničkom poduhvatu.U tekućim međunarodnim sukobima, Tramp počinje da se pojavljuje kao mirotvorac UN, propovedajući pregovore i uzdržanost, i time sveden na ulogu nemoćnog posmatrača koga s poštovanjem ignorišu agresivni učesnici u sukobima (Rusija, Izrael).Njegova uloga neutralnog pregovarača je, naravno, lažna, jer je uvek jasno gde on zaista stoji (dok savetuje Izraelu da pokaže suzdržanost u Iranu, on istovremeno zahteva da se daju signali da SAD direktno podržavaju Izrael i da se pretvori Teheran u pepeo).Tenzija između republikanskih jastrebova i MAGA izolacionista ne samo da može biti „unutrašnji rat koji bi mogao da odluči o Trampovom odgovoru na Iran“, već je to tenzija koja definiše Trampovu globalnu politiku: Amerika kao lokalna supersila koja ignoriše veliki svet (MAGA izolacionizam), Amerika kao globalna supersila koja interveniše svuda, dok Tramp organizuje predstave u Beloj kući da bi javno ponižavao druge lidere (Zelenskog, Ramafosu…).Vrhunska ironija je u tome što je Trampov imidž pacifiste čudno dopunjen njegovom ratobornom percepcijom situacije unutar samih SAD. Danas