Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
673
2.28
10.10
324.32/3.60
673.00
48.88
0.07
46037.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 673
906 ■ 0.99/0.01 ■ 68 ■ 1103.8
Best clustering variants
906 0.99/0.01 68 1103.8
Danas

Ciljali smo glavno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u ​​Natanzu.„Udarili smo i u srce iranskog programa balističkih raketa“, rekao je Netanjahu u video poruci, dodajući da je vojska ciljala i iranske nuklearne naučnike.Dodao je da će operacija biti nastavljena „onoliko dana koliko je potrebno da se eliminiše pretnja iz Irana“.Bila je ovo „ciljana vojna operacija za eliminisanje iranske pretnje po sam opstanak Izraela.„Ako ne bude zaustavljen Iran bi mogao da proizvede nuklearno oružje za veoma kratko vreme, za nekoliko meseci ili za manje od godinu dana.„To je jasna opasnost po opstanak Izraela“, rekao je Netanjahu.Jedan izraelski vojni zvaničnik rekao je za BBC da Iran ima dovoljno nuklearnog materijala da stvori nuklearne bombe „u roku od nekoliko dana“.Portparol izraelske vojske rekao je da je izveden „preventivni, precizni i kombinovani napad“ na iranski nuklearni program.Udari su bili odgovor na „kontinuiranu agresiju iranskog režima protiv Izraela“, rekao je.Prema saopštenju, desetine izraelskih borbenih aviona učestvovalo je u prvoj fazi operacije izvođenja udara u različitim oblastima Irana.„Danas je Iran bliži nego ikad pravljenju nuklearnog oružja.„Oružje za masovno uništenje u rukama iranskog režima predstavlja egzistencijalnu pretnju državi Izrael i ozbiljnu pretnju celom svetu“, saopštila je vojska.U saopštenju se navodi da je vojska „spremna da nastavi da deluje po potrebi“.Ko je ubijen u izraelskim napadima?Izraelska vojska saopštila je da su u napadima ubijeni načelnik štaba Iranskih oružanih snaga, komandant Iranskog korpusa garde islamske revolucije (IRGC) i komandant Iranske komande za vanredne situacije.Objavili su da je najmanje 20 vojnih komandanata ubijeno od početka akcije.Iranski državni mediji su izvestili da su među poginulima Husein Salami, vrhovni komandant IRGC-a, Golamali Rašid, komandant Centralnog štaba Hatam-el Anbije, i načelnik štaba iranskih oružanih snaga, Muhamed Bageri.Iran je do sada potvrdio da je najmanje šest njegovih nuklearnih naučnika ubijeno u izraelskim napadima.Najistaknutiji među njima je Ferejdun Abasi, bivši šef Organizacije za atomsku energiju Irana.Mohamed Mehdi Teheranči, drugi identifikovani, bio je predsednik Islamskog univerziteta Azad u Teheranu.Abdolhamid Minučer, Ahmad Reza Zolfagari i Amirhosein Feki bili su akademici na teheranskom univerzitetu Šahid Behešti.Šesta žrtva je identifikovana samo po prezimenu, Motalebizade.Ali Šamkani, viši savetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, teško je ranjen, prema iranskim izveštajima.POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE IZ IRANA POSLE NAPADA IZREALA Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERSJedna od oštećenih zgrada usled izraelskog napada na Teheran Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERS ABEDIN TAHERKENAREH/EPA-EFE/ShutterstockOvako izgleda jedno od naselja u Teheranu posle napada Izraela ABEDIN TAHERKENAREH/EPA-EFE/Shutterstock Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency) via REUTERSŠta kaže Vašington?Dan uoči izraelskog napada, svi zaposleni u američkoj ambasadi u Iraku koji nisu neophodni za funkcionisanje diplomatskog predsedništva dobili su naređenje o evakuaciji, zajedno sa članovima njihovih porodica.Osim zaposlenih u ambasadi, i drugim Amerikancima je savetovano da napuste region, rekli su zvaničnici, dodajući da očekuju da bi Iran mogao da uzvrati na određene američke lokacije u Iraku.Oko 2.500 američkih vojnika je stacionirano u Iraku, prema podacima Ministarstva odbrane.Nekoliko sati pre napada Izraela, američki predsednik Donald Tramp rekao je da se Vašington nada diplomatskom rešenju i pozvao je Izrael da ne preduzima akcije protiv Iran.„Ne želim da kažem da je to neizbežno, ali izgleda da bi se moglo dogoditi“, rekao je američki predsednik novinarima u Beloj kući.„Prilično dobar“ dogovor o iranskom nuklearnom programu je blizu, rekao je, ali izraelski napad na Iran mogao bi da uništi šanse za postizanje sporazuma.„Ne želim da dođu u sukob jer mislim da bi to sve uništilo“, dodao je Tramp.Nakon što je Izrael napao Iran, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da Vašington nije bio uključen u operaciju.Prema njegovim rečima, Izrael je obavestio Sjedinjene Države o udarima na Iran „u svrhu samoodbrane“.Napadi su izvedeni u jeku pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana, a specijalni izaslanik za bliskostočni region trebalo je u nedelju da nastavi razgovore sa iranskom delegacijom, međutim pregovori su otkazani u subotu popodne.Tramp je ponovio da Amerika ne želi da Iran razvije nuklearno oružje.„Nećemo to dozvoliti“, rekao je i dodao da se nada da će postići dogovor kako bi se Teheran sprečio da razvije nuklearno oružje.Ranije ove nedelje, održao je 40-minutni telefonski razgovor, za koji se kaže da je bio „napet“, sa Netanjahuom, koji je zagovornik vojnog, a ne diplomatskog pristupa.Pentagon je rekao da veruje da postoji „mnogo indikacija“ da se Iran „kreće ka nečemu što mnogo liči na nuklearno oružje“.Iran tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namenjen za civilnu proizvodnju energije i da ne pokušava da napravi atomsku bombu.Britanska organizacija za pomorske trgovinske operacije – deo Kraljevske mornarice – upozorila je 11. juna da bi povećane vojne napetosti na Bliskom istoku mogle da utiču na pomorsku trgovinu.Cena nafte je prvobitno porasla za više od četiri odsto kada se pročula vest o evakuaciji Amerikanaca, što je posledica očekivane regionalne nestabilnosti koja bi potencijalno mogla da dovede do problema sa snabdevanjem.Šta je iranski nuklearni program?

Maxar Technologies/ReutersSatelitski snimak iranskih nuklearnih postrojenjaIran godinama tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u civilne svrhe.Ima nekoliko postrojenja širom Irana, od kojih su bar neki bili meta izraelskih udara.Ali mnoge zemlje, kao i svetsko nuklearno nadzorno telo, Međunarodna agencija za atomsku energiju (MAAE), nisu uverene da je iranski program isključivo u civilne svrhe.Ove nedelje, odbor guvernera nadzornog tela saopštio je da je Iran prvi put za 20 godina prekršio svoje obaveze o neširenju nuklearnog oružja.Naveo je „brojne propuste“ Irana da pruži potpune odgovore o neprijavljenom nuklearnom materijalu i zalihama obogaćenog uranijuma.U ranijem izveštaju MAAE navodi se da je Iran obogatio uranijum do čistoće od 60 odsto, što je dovoljno uranijuma za izradu devet nuklearnih bombi. Danas

021

ABEDIN TAHERKENAREH/EPA-EFE/Shutterstock Ono što je možda najviše šokiralo ljude u Iranu je razaranje stambenih zgrada, još i više nego napadi na nuklearna postrojenja i vazduhoplovne baze, kaže novinar BBC njuza na persijskom Poujan Kalani.To ni javnost ni vladini zvaničnici nisu očekivali.Slike deteta koje je poginulo pod ruševinama, prašinom prekriveni plišani meda koji leži na ulici i dečji crteži raspršen na zemlji bile su scene kojima mnogi Iranci nisu prisustvovali od okončanja iransko-iračkog rata ,naročito ne na ulicama glavnog grada.Takav napad na Teheran naveo je mnoge koji su se našli na „prvoj liniji fronta" da se zapitaju: šta se to tačno dešava, koliko je rasprostranjeno i kako mogu da zaštite sebe i porodice?Iranski zvaničnici takođe nisu objasnili zašto je protivvazdušni sistem zemlje toliko neefikasan da Izrael može da bombarduje kritične mete u roku od nekoliko sati.

Vrhovni verski iranski vođa ajatolah Ali Hamnei U video poruci, ajatolah Ali Hamnei objavio je da će „oružane snage delovati snažno i da će baciti zli cionistički režim na kolena".Rano uveče, iranske balističke rakete bile su ispaljene ka Tel Avivu u Izraelu, a iranski državni medij je počeo da objavljuje snimke uživo prizora iz grada, prikazujući ono što je izgledalo kao projektili koji udaraju centar Tel Aviva.Ovi snimci služili su kao pozadina za intervjue sa analitičarima koji su objašnjavali kako su iranski projektili probili izraelsku odbranu, očitavajući im „lekciju" i dajući niz „razornih odgovora".Na ovaj način, oblikovana je verzija o pobedi, a čak su i zvuci sirena za vazdušnu opasnost u Tel Avivu predstavljeni kao znaci straha.Sve se ovo dešavalo dok su izraelski napadi na iranske vazduhoplovne baze i nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordovu i Isfahanu i dalje bili u toku, i do rane subote ujutro, neprijateljski dronovi su i dalje nadletali Teheran.Neki ljudi su hitali do benzinskih pumpi, formirajući duge redove, verovatno u želji da pobegnu.Drugi su govorili o kupovini hleba ili pravljenju zaliha pirinča i ulja u slučaju da dođe do nestašica.Nekoliko sati kasnije, iranski ministar spoljnih poslova obratio se javnosti preko državnih medija, dajući preporuke: „Ostanite pribrani; izbegavajte širenje panike; verujte samo zvaničnim izvorima; uzdržite se od nepotrebnih putovanja; i sarađujte sa hitnim službama."Ali ova saopštenja su više delovala kao zahtevi za kontrolisanje nemira.Pored objave smrti nekoliko viših komandanata Islamske revolucionarne garde (IRGC) i nuklearnih naučnika, jedine zvanične informacije stigle su u obliku delimičnih medijskih izveštaja: svedeni detalji o napadima na vojna i nuklearna postrojenja, i nekoordinisane brojke o žrtvama koje su objavili guverneri pokrajina ili lokalni zvaničnici Crvenog polumeseca.Umesto toga, novinske agencije bile su pune saopštenja zvaničnika, verskih udruženja i raznih drugih institucija, od kojih su svi ponavljali verziju o „potlačenoj ali prkosnoj naciji" , potvrdivši nastavak „Osovine otpora" (regionalni saveznici Irana) i pozivanje vrhovnog vođe na „surovu odmazdu".A opet, čak i nakon pomnog pregledanja ovih izveštaja, bilo je nemoguće odrediti kako su napadi ovih razmera uopšte bili mogući, koliko je zvaničnika i naučnika poginulo, koliko je civila poginulo, koja konkretna postrojenja su pogođena, prave razmere razaranja i da li su Teheran i drugi gradovi i dalje bezbedni.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. 021

Danas

Od jutarnjih sati izraelske snage su izvršile nove napade na „lokacije infrastrukture za skladištenje i lansiranje raketa“ u zapadnom Iranu.Tenzije između Irana i Izraela eskaliraju jer su međusobni okršaji trajali i prethodne noći kada je Iran je pokrenuo novi val napada na Izrael, pogodivši centar i sever zemlje, prenosi Klix.Izraelska hitna služba saopštila je da sje ubijeno najmanje sedam osoba tokom noći, dok mediji prenose da je poginulo osam osoba, a da su na desetine povređene ili nestale, prenosi Index.Izraelski predsednik Isak Hercog rekao je da je zemlja doživela „veoma tužno i teško jutro“ nakon što su u iranskim raketnim napadima poginulo najmanje osam ljudi, a desetine su ranjene.Osuđujući ono što je opisao kao „zločinačke iranske napade“, Hercog je u objavi na platformi X rekao da će se moliti za oporavak ranjenika i za pronalaženje Izraelaca koji se još uvek vode kao nestali.List „Tajms of Izrael“ i „YNet News“ izveštavaju da je najmanje šest ljudi poginulo u iranskim raketnim napadima na grad Bat Jam, koji se nalazi južno od Tel Aviva, javlja Al Džazira.Izraelska vojska izvela je još napada na Teheran, rekavši da su ciljali zgrade povezane s nuklearnim programom zemlje, uključujući Ministarstvo odbrane.Teheransko Ministarstvo za naftu saopštilo je da je skladište nafte Šahran u glavnom gradu pogođeno u poslednjim napadima, ali je dodalo da je situacija pod kontrolom.Video čiju je autentičnost potvrdio BBC prikazuje požar u blizini rafinerije nafte u Haifi nakon serije raketa ispaljenih iz Irana.U subotu uveče, izraelska vojska je saopštila da su ciljali i podzemnu lokaciju u zapadnom Iranu „koja se koristi za skladištenje i lansiranje projektila zemlja-zemlja i krstarećih projektila“, te da su „visoke ličnosti koje su je posećivale u prošlosti takođe eliminisane“.Razgovori između Irana i SAD o njegovom nuklearnom programu, zakazani za danas, otkazani su, a predsednik SAD Donald Tramp je zapretio odgovorom „bez presedana“ ako američke baze budu napadnute.Iran još nije objavio ukupan broj žrtava od petka, kada je njegov ambasador pri UN prijavio 78 mrtvih – dodatnih 60 žrtava je navodno ubijeno juče u jednom teheranskom naselju.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

Izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja probudili su strahove od regionalne eskalacije, rasta cene nafte i neizvesne odmazde Teherana i njegovih saveznika, postavljajući goruća pitanja o tome šta sledi nakon ovoga.Izrael kaže da je presreo više od 100 dronova koje je lansirao Iran, nakon njegovih noćnih vazdušnih napada na nuklearna postrojenja i vojne baze Teherana.Udari su pogodili glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, a u njima je poginulo i nekoliko osoba povezanih sa nuklearnim programom.Iranski mediji izvestili su da su pogođene stambene četvrti u Teheranu i još najmanje šest drugih gradova, sa civilnim žrtvama.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je operaciju „odlučujućim trenutkom“ u zaustavljanju Irana da dođe do nuklearnog oružja.Ovo su pet ključnih pitanja o najnovijoj eskalacijiKako će odgovoriti Iran i njegovi saveznici?Iran je lansirao talase raketa kao odgovor na izraelske napade koji su u petak ciljali iranska nuklearna postrojenja i vojne baze, usmrtivši visoke komandante i šest naučnika.Balističke rakete su preko noći pogodile delove Izraela, a izdato je više upozorenja javnosti da se skloni – najmanje dve osobe su poginule, a desetine su povređene, prema izraelskim službama za vanredne situacije.Eksplozije su se čule u Jerusalimu dok se crni dim video iznad Tel Aviva.Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je u saopštenju da je „zla i krvava ruka Izraela počinila“ zločin nad Iranom i da ga zbog toga čeka „gorka sudbina“.Iranske oružane snage zarekle su se na odgovor „bez suzdržavanja“.Šašank Džoši, urednik za odbranu Ekonomista, rekao je da je iranska odmazda neizbežna, predvidevši „teške i zapaljive nedelje pred nama“.„Nalazimo se u ranim stadijumima izraelske kampanje koja će se nastaviti narednih nekoliko dana kako bi nanela ozbiljnu štetu iranskim postrojenjima, ali istovremeno mora da se kaže da je iranski odgovor neizbežan“, rekao je on za BBC Radio 4. Iranian Presidency/HandoutHosein SalamiBBC njuz na persijskom istakao je da bi iranski odgovor mogao da se osloni na njegove napade iz prošlosti – kao što su lansiranje 300 dronova i raketa u aprilu 2024. Danas

Danas

Jutro u Izraelu posle napada Irana tokom noći Napad na Jerusalim Posledice izraelskih udara na TeheranIz Vašingtona kažu da su SAD bile obaveštene da će napad biti izveden, ali da u njemu nisu učestvovale.Američki predsednik Donald Tramp pozvao je Iran da postigne sporazum o nuklearnom programu, ukazujući da je Teheranu dao „šansu za šansom“.„Već je bilo mnogo smrti i velikih razaranja, ali još ima vremena da se okonča ovaj sukob, koji bi sa sledećim planiranim napadima mogao da bude još brutalniji“, napisao je na društvenoj mreži Istina.„Iran mora da sklopi dogovor, pre nego što ne ostane ništa (od njegove zemlje), i da spasi ono što je nekada bilo poznato kao Persijsko carstvo.„Nema više smrti, nema više razaranja, SAMO URADITE TO, PRE NEGO ŠTO BUDE PREKASNO“, poručio je američki predsednik.Međutim, u subotu je ministar spoljnih poslova Omana Badr Albusaidi objavio da se razgovori planirani za 15. jun otkazuju.„Pregovori planirani za nedelju u Muskatu između SAD i Irana, neće se održati.„Diplomatija i dijalog ostaju jedini put ka trajnom miru“, napisao je na društvenoj mreži Iks.U intervjuu za ABC Njuz, Tramp je izraelske napade nazvao „odličnim“.Kada i gde su se dogodili napadi?Teheran je pogođen nekoliko puta od 13. juna, a iznad grada je aktivirana vazdušna odbrana.Na snimku koji je BBC- jev tim za proveru činjenica analizirao vidi se oblak dima zapadno od grada.Prve eksplozije u Teheranu, prethodno su prijavljene oko 03:30 po lokalnom vremenu.Iranski državni mediji su javili da su tada pogođena stambena područja, a eksplozije su se čule i severoistočno od Teherana.U otprilike isto vreme, stanovnike u Izraelu probudile su sirene za vazdušnu opasnost i dobili su hitna telefonska upozorenja.Iran je gađao balističkim raketama Tel Aviv, Jerusalim i još nekoliko gradova u centralnom delu zemlje.Izraelska vojska je saopštila da je pogodila „desetine vojnih ciljeva, među kojima i nuklearne ciljeve u različitim delovima Irana“.Satima posle početnih udara, prijavljena je eksplozija u nuklearnom postrojenju Natanz, oko 225 kilometara južno od Teheranu, prema iranskim državnim medijima.Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) je kasnije potvrdila da je postrojenje u Natanzu pogođeno i rekla da sarađuje sa iranskim vlastima na proceni nivoa radijacije.Agencija je potom saopštila da su je iranske vlasti obavestile da nuklearna elektrana Bušer nije bila meta i da nije primećen porast nivoa radijacije na lokaciji Natanz.

Pogledajte snimak posle izraelskog napada na TeheranThe British Broadcasting CorporationŠta kaže Izrael?„Udarili smo u srce iranskog nuklearnog programa. Danas

021

Protest protiv napada Izraela na Iran u Njujorku Izrael ne uspe da uništi nuklearnu sposobnost IranaŠta ako izraelski napad ne uspe?Šta ako su iranska nuklearna postrojenja preduboko, suviše dobro zaštićena?Šta ako 400 kilograma 60 odsto obogaćenog uranijuma – nuklearnog goriva koje je na samo mali korak od pretvaranja u potpuno oružje, dovoljno za desetak bombi – ne bude bilo uništeno?Veruje se da bi taj uranijum mogao biti sakriven duboko u tajnim rudnicima.Izrael je možda ubio neke od nuklearnih naučnika, ali nijedna bomba ne može da uništi iransko znanje i ekspertizu.Šta ako izraelski napad ubedi iransko vođstvo da je jedini način da odvrati druge zemlje od budućih napada da što brže uđe u trku za nuklearnu sposobnost?Šta ako su te nove vojne vođe oko glavnog stola tvrdoglavije i manje oprezne od njihovih pokojnih prethodnika?U najmanju ruku, to bi moglo da natera Izrael na dalje napade, potencijalno vezavši region za neprekidne runde udara i protivudara.Izraelci imaju brutalni izraz za ovu strategiju; oni to zovu „košenjem trave".Svetska ekonomska krizaCena nafte je već počela da skače u nebesa.Šta ako Iran pokuša da zatvori Ormuski moreuz, dodatno ograničivši kretanje nafte?Šta ako – na drugoj strani Arapskog poluostrva – Huti u Jemenu pojačaju napore u napadima na brodove u Crvenom moru?Oni su poslednji iranski „posrednički saveznici" sa istorijatom nepredvidljivosti i apetitom za visoke rizike.Mnoge zemlje širom sveta već trpe krizu troškova života.Povećanje cene nafte pojačalo bi inflaciju u svetskom ekonomskom sistemu koji već pati pod težinom Trampovog carinskog rata.I ne zaboravimo, jedan čovek koji ima koristi od rasta cene nafte je ruski predsednik Vladimir Putin, koji bi najednom doživeo priliv milijardi novih dolara u kasu Kremlja da bi mogao da plaća svoj rat protiv Ukrajine.Pada iranski režim, ostavlja vakuum U petak uveče Izrael i Iran su nastavili sa napadima Šta ako Izrael uspe u dugoročnom cilju dovođenja do pada islamskog revolucionarnog režima u Iranu?Netanjahu tvrdi da je njegov primarni cilj da uništi nuklearnu sposobnost Irana.Ali je on u jučerašnjem saopštenju jasno stavio do znanja da njegov širi cilj obuhvata smenu režima.Poručio je „ponosnom narodu Irana" da im njegov napad „utire put za osvajanje slobode" od onoga što je nazvao njihovim „zlim i tlačiteljskim režimom".Rušenje iranske vlade bi moglo da bude privlačno nekima u regionu, naročito nekim Izraelcima.Ali kakav bi vakuum to moglo da ostavi?Koje bi bile nesagledive posledice?Kako bi izgledao građanski rat u Iranu?Mnogi se dobro sećaju šta se desilo i u Iraku, i u Libiji, kad je bila uklonjena jaka centralizovana vlada.Mnogo toga, dakle, zavisi od načina na koji će se ovaj rat dalje razvijati u narednim danima.Kako – i koliko žestoko – će Iran uzvratiti?I kakvu uzdržanost – ako uopšte – SAD mogu da nametnu Izraelu?Od odgovara na ta dva pitanja zavisiće jako mnogo toga.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk More on this story. 021

021

Izraelski napadi na iranska nuklearna postrojenja probudili su strahove od regionalne eskalacije, rasta cene nafte i neizvesne odmazde Teherana i njegovih saveznika, postavljajući goruća pitanja o tome šta sledi nakon ovoga.Izrael kaže da je presreo više od 100 dronova koje je lansirao Iran, nakon njegovih noćnih vazdušnih napada na nuklearna postrojenja i vojne baze Teherana.Udari su pogodili glavno iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, a u njima je poginulo i nekoliko osoba povezanih sa nuklearnim programom.Iranski mediji izvestili su da su pogođene stambene četvrti u Teheranu i još najmanje šest drugih gradova, sa civilnim žrtvama.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu nazvao je operaciju „odlučujućim trenutkom" u zaustavljanju Irana da dođe do nuklearnog oružja.Ovo su pet ključnih pitanja o najnovijoj eskalacijiKako će odgovoriti Iran i njegovi saveznici?Iran je lansirao talase raketa kao odgovor na izraelske napade koji su u petak ciljali iranska nuklearna postrojenja i vojne baze, usmrtivši visoke komandante i šest naučnika.Balističke rakete su preko noći pogodile delove Izraela, a izdato je više upozorenja javnosti da se skloni - najmanje dve osobe su poginule, a desetine su povređene, prema izraelskim službama za vanredne situacije.Eksplozije su se čule u Jerusalimu dok se crni dim video iznad Tel Aviva.Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei rekao je u saopštenju da je „zla i krvava ruka Izraela počinila" zločin nad Iranom i da ga zbog toga čeka „gorka sudbina".Iranske oružane snage zarekle su se na odgovor „bez suzdržavanja".Šašank Džoši, urednik za odbranu Ekonomista, rekao je da je iranska odmazda neizbežna, predvidevši „teške i zapaljive nedelje pred nama".„Nalazimo se u ranim stadijumima izraelske kampanje koja će se nastaviti narednih nekoliko dana kako bi nanela ozbiljnu štetu iranskim postrojenjima, ali istovremeno mora da se kaže da je iranski odgovor neizbežan", rekao je on za BBC Radio 4. Iranian Presidency/Handout Hosein Salami BBC njuz na persijskom istakao je da bi iranski odgovor mogao da se osloni na njegove napade iz prošlosti – kao što su lansiranje 300 dronova i raketa u aprilu 2024.

posle napada na ambasadu u Damasku, i baražna vatra od 180 projektila posle izraelskih napada na njegove saveznike u Gazi i Libanu u oktobru 2024. 021

021

Biće još mnogo potencijalnih meta na izraelskoj listi za odstrel, mada će neke možda biti van njegovog domašaja Zauzdavanje iranskog nuklearnog programaIzrael, i nekoliko zapadnih zemalja, sumnjaju da Iran u tajnosti radi na onome što se naziva „sposobnošću proboja", a znači tačku bez povratka u razvijanju održivog nuklearnog naoružanja.Iran to negira i odavno insistira na tome da je njegov civilni nuklearni program – koji je dobijao pomoć od Rusije – namenjen isključivo u mirnodopske svrhe.Izrael više od decenije pokušava, uz različite stepene uspeha, da uspori i zaustavi nuklearni napredak Irana.Iranske naučnike misteriozno su ubijali nepoznati napadači, a vojni šef nuklearnog programa, general-major Fahrizadeh, ubijen je mitraljezom na daljinsko upravljanje na zabitom putu nadomak Teherana 2020.

godine.Pre toga, američki i izraelski sajber-detektivi uspeli su da ubace razoran kompjuterski virus, pod šifrovanim imenom Staksnet, u iranske centrifuge, koji je doveo do toga da počnu nekontrolisano da se obrću. Među ubijenima je i Muhamed Bageri, šef generalštaba oružanih snaga zemlje (levo) Ove nedelje je nuklearni kontrolor Ujedinjenih nacija, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), ustanovila da Iran krši obavezu neširenja nuklearnog oružja i zapretio da će ga prijaviti Savetu bezbednosti UN-a.Mnoge od zabrinutosti povodom iranskog nuklearnog programa proističu iz gomilanja izuzetno obogaćenog uranijuma (HEU), koji je obogaćen za i do 60 odsto, što je daleko iznad nivoa neophodnog za generisanje civilne nuklearne energije i relativno blizu nivoa potrebnog da počne da se pravi bomba.Postojao je sporazum o ograničavanju iranskog nuklearnog programa.Postignut je 2015. 021

Danas

Tramp je upozorio da Izrael sprema još brutalnije udareRanije je američki državni sekretar Marko Rubio izjavio da SAD ne učestvuju u izraelskim napadima i da nisu pružile nikakvu pomoć.On je rekao da je glavni prioritet SAD da zaštiti američke snage u regionu.Oman, koji posreduje u nuklearnim pregovorima između Amerike i Irana, saopštio je kako smatra Izrael odgovornim za „ovu eskalaciju i njene posledice“.Kina je rekla da je „duboko zabrinuta zbog teških posledica“ koje bi ovi udari mogli da donesu.Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zatražio je od obe strane „krajnju suzdržanost“ kako bi se „po svaku cenu izbeglo poniranje u dublji sukob“, rekao je njegov portparol.„Izveštaji koji pristižu sa Bliskog istoka duboko su uznemirujući“, kazala je na društvenoj mreži Iks predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, pozvavši sve strane da iskažu krajnju uzdržanost, momentalno de-eskaliraju napetosti i suzdrže se od odmazde.Britanski premijer Kir Starmer rekao je da su izveštaji o napadima „zabrinjavajući“ i pozvao na „de-eskalaciju“, baš kao i Francuska.Australijska ministarka spoljnih poslova Peni Vong rekla je da napadi rizikuju „dalju destabilizaciju regiona koji je već ionako nestabilan“.Ove napade su takođe osudili Japan, Turska, Indonezija i Saudijska Arabija.Šta kažu ljudi na terenu?Iako su politički i vojni ulozi visoki, obični civili su ti koji izvlače najdeblji kraj.Na ulicama Teherana, posle najnovijih izraelskih napada, rastu nezadovoljstvo i prkos.

Za neke, napadi nisu samo vojna agresija već i napad na nacionalni ponosPedesetdvogodišnji Abas Ahmadi izrazio je bes zbog onoga što doživljava kao izraelsku nesputanu agresiju.„Ne smete postupati nežno prema neprijatelju koji zastrašuje žene i decu, mogli bismo da završimo kao Gaza“, rekao je on i pozvao Iran da deluje odlučno.Neki udare doživljavaju ne samo kao vojnu agresiju, već i kao atak na nacionalni ponos.„Oni žele da nam oduzmu našu nuklearnu sposobnost“, kaže Ahmad Razagi, 56-godišnji privatni preduzetnik.„Naši naučnici su radili vredno na ovome, izgradili smo se sami i sada oni žele to da nam oduzmu. Danas

021

Posledice iranskih udara na Tel Aviv Za sada izgleda da su borbe između Izraela i Irana ograničene na samo ove dve zemlje.Iz Ujedinjenih nacija i drugih zemalja stižu široko rasprostranjeni pozivi na uzdržanost.Ali šta ako oni budu ignorisani?Šta ako borbe eskaliraju i prošire se?Ovo su samo neki od mogućih najgorih scenarija.Uvlačenje Amerike u sukobUprkos svim poricanjima Amerike, Iran očigledno veruje da su snage SAD pozdravile i u najmanju ruku prećutno podržale izraelske napade.Iran bi mogao da napadne američke ciljeve širom Bliskog istoka – kao što su kampovi specijalnih snaga u Iraku, vojne baze u Zalivu i diplomatske misije u regionu.Posredničke snage Irana – Hamas i Hezbolah – možda su u velikoj meri oslabljene, ali iranske savezničke milicije u Iraku su i dalje naoružane i netaknute.SAD su strahovale da su takvi napadi mogući i zato su povukle deo osoblja.U javnim porukama, SAD oštro upozoravaju Iran na posledice bilo kakvog napada na američke ciljeve.Šta bi moglo da se desi kad bi američki državljanin bio ubijen u, na primer, Tel Avivu ili negde drugde?Donald Tramp bi možda shvatio da je prisiljen da nešto preduzme.Izraelski premijer Benjamin Netanjahu odavno je optuživan da želi da uvuče SAD u njegove pokušaje da porazi Iran.Vojni analitičari tvrde da samo Sjedinjene Američke Države poseduju bombardere i bombe protiv bunkera koje mogu da probiju najdublja iranska nuklearna postrojenje, naročito u Fordovu.Tramp je obećao MAGA glasačkom telu da neće započinjati takozvane „večne ratove" na Bliskom istoku.Ali jednako mnogo republikanaca podržava i izraelsku vladu i njen stav da je sada došlo pravo vreme za smenu režima u Teheranu.Međutim, ako Amerika postane aktivni učesnik u borbama, to bi predstavljalo ogromnu eskalaciju sa dugim repovima i potencijalno katastrofalnom posledicama.Uvlačenje zalivskih zemalja u sukobAko Iran ne uspe da nanese štetu dobro zaštićenoj izraelskoj vosci i drugim ciljevima, onda uvek može da preusmeri rakete na mekše mete u Zalivu, naročito zemlje za koje Iran veruje da su tokom godina pomagale i podržavale njegove neprijatelje.Ima mnogo energetskih i infrastrukturnih meta u regionu.Ne zaboravite da je Iran optužen da je 2019.

godine udario na naftna polja Saudijske Arabije, a da su njegovi posrednici Huti 2022. 021

021

Tramp i japanski premijer Šigeru Išiba na sastanku u Ovalnoj sobi u Beloj kući u februaru Pritisak na Rusiju zbog UkrajineU središtu te rasprave biće Ukrajina.Predsednik Vladimir Zelenski pridružiće se razgovorima 17. juna.Njegov, kao i cilj drugih lidera biće da procene trenutni stav predsednika Trampa prema Rusiji.Saveznici Ukrajine žele da pojačaju pritisak na predsednika Rusije Vladimira Putina kako bi ga primorali da sedne za pregovarački sto.Da bi to postigli, planiraju da izvrše dodatni udar na rusku privredu.Prvi korak je da snize cenu koju veliki deo sveta plaća za rusku naftu.Još u decembru 2022.

godine dogovoreno je da se cena ruske sirove nafte ograniči na 60 dolara po barelu kao uslov za pristup zapadnim lukama i osiguranju brodova.Međutim, ovaj mehanizam nije dao željene rezultate zbog pada svetskih cena energeneta.Evropska komisija sada želi da se cena ograniči na 45 dolara, a Ukrajina traži da to bude 30 dolara po barelu.Ono što je nepoznanica jeste stav Donalda Trampa po ovom pitanju.Neki zvaničnici već kažu da će saveznici možda morati da smanje ograničenja za cenu nafte bez podrške SAD-a.Drugi korak odnosi se na novi, oštriji paket ekonomskih sankcija koji saveznici Ukrajine žele da uvedu Rusiji.Evropska komisija već je predložila novi paket mera usmerenih na prihode koje Rusija ostvaruje od energenata, na njen finansijski sektor i vojnu industriju.Takođe, američki senatori predvođeni republikancem Lindzijem Grejemom traže uvođenje novih visokih carina zemljama koje kupuju jeftinu rusku naftu, pre svega Kini i Indiji.Nekada se govorilo da je G7 neka vrsta „upravnog odbora” slobodnog sveta.Ova nedelja bi mogla da otkrije da li su njeni dani za kormilom odbrojani.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. 021

Danas

Ljudi u Teheranu posle izraelskog napadaIzrael je udario na Iran najvećim talasom vazdušnih napada godinama unazad, gađajući nuklearni program zemlje.To je dovelo do odmazde Irana i dve zemlje od tada su nastavile da napadaju jedna drugu.Najmanje 10 ljudi poginulo je u Izraelu, dok su različite lokacije, među kojima i stambene zgrade, bile pogođene u iranskoj prestonici Teheranu.Iranski mediji izvestili su da je u izraelskim napadima poginulo 128 ljudi.BBC na persijskom razgovarao je sa Irancima o posledicama izraelskih napada i kakva je bila reakcija vlade.Ljudi u Teheranu su izgubljeni i ne znaju šta da rade ili kako da reaguju.„Zaglavljen“ je kako je većina ljudi koja je govorila za BBC njuz na persijskom opisala život u Iranu u ovom trenutku.Jedna osoba je za BBC rekla da nije mogla da spava dve noći: „Prošla sam kroz neke veoma teške trenutke.“Ona kaže da je aktuelna situacija podseća na bombardovanja i odlaske u skloništa tokom iransko-iračkog rata 1980-ih, dok je bila dete.„Razlika je u tome što bismo tada, makar dok su se događali napadi, čuli sirene za vazdušnu opasnost ili bar dobijali upozorenja pre nego što su se desili.„Ali sada tokom ovog bombardovanja ili bilo kog vazdušnog napada, nema ni sirena ni upozorenja…“„Čini se da zvaničnicima ovaj put nije stalo do naših života.“Mlađi ljudi, rođeni posle rata, ne znaju kako je bilo nekada, kaže novinar BBC njuza na persijskom Gončeh Habibiazad.Drugi stanovnika Teherana kaže: „Morao sam da vozim daleko od kuće da bih našao benzinsku pumpu, zato što su ispred svake bili dugi redovi.“Neki ljudi se čak iseljavaju iz grada, „dalje od mesta na kojima žive bilo kakvi zvaničnici“.Internet je nestabilan, tako da je veoma teško ostati u kontaktu sa ljudima unutar zemlje, kaže naš dopisnik.Mnogi koji žive izvan zemlje šalju poruke najmilijima, u nadi da će dobiti neki odgovor od njih.Jedna žena u Teheranu kaže da je razmatrala mogućnost napuštanja grada da bi izbegla napade.„Svi smo poželeli da odemo u manje gradove ili sela, bilo kuda gde možemo da odemo, ali svi mi imamo najmilije koje ne možemo da ostavimo, i mi mislimo na njih“, kaže ona.„Ono što preživljavamo nije fer ni prema kome od nas, narodu Irana.“Ona kaže i da izgleda kao da su Iranci „paralizovani“.„Svima nam je žao što liderima naše zemlje nije stalo do bilo koga od nas i naših života, i svi pokušavamo da pregrmimo ove dane u strahu, iscrpljeni i pod velikim stresom, jer je sve izuzetno teško i bolno.“ ABEDIN TAHERKENAREH/EPA-EFE/ShutterstockKolona automobila ispred benzinske stanice u Teheranu„Ne mogu samo da napustim Teheran, ne mogu da ostavim postarije roditelje koji ne mogu da putuju daleko i dugo, i da sam napustim grad.„Osim toga, moram da idem na posao.

Šta mogu da uradim sada?“, kaže drugi stanovnik Teherana.Neki ljudi su takođe dobili upozorenja od izraelske vojske koja je tražila od svih Iranaca da napuste oblasti blizu vojnih položaja.Stanovnici Teherana deluju najviše zabrinuti zbog ovoga.„Jeste, nažalost, video sam to već“, kaže jedan.„Kako mi možemo da znamo gde su vojni položaji, a gde nisu?“Izraelski premijer Benjamin Netanjahu je u zasebnoj poruci Irancima drugog dana napada pozvao ljude da se dignu i svrgnu režim s vlasti.Međutim, ljudi u zemlji su do sada odlučili da ostanu bezbedni i vrlo je malo dokaza da je Netanjahouv poziv imao bilo kakvog odjeka na terenu, kaže novinar BBC njuza na persijskom Darjouš Karimi.Vladina verzija Posledica napada na Teheran 13. juna 2025.Satima posle prvog izraelskog napada rano ujutro u petak, 13. juna, a još i više od čitavog dana kasnije, nijedna zvanična institucija u Iranu nije dala nikakvu javnu informaciju ili objašnjenje koji bi pomogli ljudima da shvate prave razmere izraelskih napada ili znaju kako da reaguju.Mnogi su se pitali: da li je zemlja ušla u rat?Bukvalno svi zvaničnici koji su se pojavili na državnoj televiziji govorili su tonom koji je sugerisao da se ne dešava „ništa ozbiljno“, insistirajući da je sve „pod kontrolom“ i da su gradovi „bezbedni i mirni“.Niko iz vlasti nije objasnio kako su izraelske letelice stigle naizgled slobodno, bez ikakvog otpora, sve do Teherana i drugih gradova da bi gađali zacrtane ciljeve.Ali u petak, 13. juna posle podne, posle objavljivanja dva saopštenja iranskog vrhovnog vođe, jednog pisanog i drugog u video obliku, voditelj i komentatori na državnim programima počeli su da udaraju u bubanj „surove osvete“. Danas

021

Satima posle prvog izraelskog napada rano ujutro u petak, 13. juna, a još i više od čitavog dana kasnije, nijedna zvanična institucija u Iranu nije dala nikakvu javnu informaciju ili objašnjenje koji bi pomogli ljudima da shvate prave razmere izraelskih napada ili znaju kako da reaguju.Mnogi su se pitali: da li je zemlja ušla u rat?Bukvalno svi zvaničnici koji su se pojavili na državnoj televiziji govorili su tonom koji je sugerisao da se ne dešava „ništa ozbiljno", insistirajući da je sve „pod kontrolom" i da su gradovi „bezbedni i mirni".Niko iz vlasti nije objasnio kako su izraelske letelice stigle naizgled slobodno, bez ikakvog otpora, sve do Teherana i drugih gradova da bi gađali zacrtane ciljeve.Ali u petak, 13. juna posle podne, posle objavljivanja dva saopštenja iranskog vrhovnog vođe, jednog pisanog i drugog u video obliku, voditelj i komentatori na državnim programima počeli su da udaraju u bubanj „surove osvete".

ABEDIN TAHERKENAREH/EPA-EFE/Shutterstock Ono što je možda najviše šokiralo ljude u Iranu je razaranje stambenih zgrada, još i više nego napadi na nuklearna postrojenja i vazduhoplovne baze, kaže novinar BBC njuza na persijskom Poujan Kalani.To ni javnost ni vladini zvaničnici nisu očekivali.Slike deteta koje je poginulo pod ruševinama, prašinom prekriveni plišani meda koji leži na ulici i dečji crteži raspršen na zemlji bile su scene kojima mnogi Iranci nisu prisustvovali od okončanja iransko-iračkog rata ,naročito ne na ulicama glavnog grada.Takav napad na Teheran naveo je mnoge koji su se našli na „prvoj liniji fronta" da se zapitaju: šta se to tačno dešava, koliko je rasprostranjeno i kako mogu da zaštite sebe i porodice?Iranski zvaničnici takođe nisu objasnili zašto je protivvazdušni sistem zemlje toliko neefikasan da Izrael može da bombarduje kritične mete u roku od nekoliko sati. 021

Danas

Američki predsednik Donald Tramp i kanadski premijer Mark Karni u maju 2025.Samit Grupe sedam (G7) koji je počeo 15. juna u Kanadi biće u znaku rata, ali ne onog koji su svetski lideri očekivali.Na vrhu dnevnog reda trebalo je da budu rat Rusije i Ukrajine i carinski rat američkog predsednika Donalda Trampa protiv američkih spoljnotrgovinskih partnera.Umesto toga, trodnevni skup u Stenovitim planinama kanadske prokrajine Alberte neizbežno će biti usredsređen na rat na Bliskom istoku.Odluka Izraela da napadne Iran primoraće grupu sedam zapadnih sila da manje vremena posvete ostalim pitanjima, i da umesto toga razmatraju načine za upravljanje ovim sukobom.Kao i u mnogim prethodnim diskusijama ove grupe, i ovoj će Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), Francuska, Nemačka, Italija, Kanada, i Japan pokušati da utiču na stav Sjedinjenih Američkih Država (SAD).Jer iako je Izrael možda izveo ove napade bez izričite američke podrške, predsednik SAD-a je jedini koji zaista ima uticaj na premijera Benjamina Netanjahua.Vođe G7 svesni su bezbednosnih i ekonomskih rizika po ceo svet ukoliko se sukob proširi, što može da uvuče druge zemlje i izazove skok cena nafte.Ipak, moguće je da neće uspeti da postignu zajednički stav.Neke vođe, poput britanskog premijera Kira Starmera i francuskog predsednika Emanuela Makrona pozvali su na uzdržanost i smirivanje situacije.S druge strane, predsednik Vlade Japana Šigeru Išiba osudio je izraelski napad kao „nedopustiva” i „krajnje mučan”, dok je Donald Tramp pohvalio izraelske udare kao „odlične”.

Britanski premijer ser Kir Starmer sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom i nemačkim kancelarom Fridrihom Mercem u Ukrajini u majuPrikrivanje podelaSve je to daleko od onoga što je novi kanadski premijer Mark Karni planirao za ovaj skup koji se održava u divljoj prirodi izletišta Kananaskisa.Želeo je da ovaj samit kojim se obeleževa 50. godina postojanja G7, protekne bez sukoba sa Donaldom Trampom.Većina planiranih tema nije trebalo da izazove razmirice među članicama, jer se tiču energetske bezbednosti, zaštiti lanaca snabdevanja mineralima, ubrzavanja digitalne tranzicije, i borbi protiv šumskih požara.Takođe, na dnevnom redu je bilo malo tema o kojima Tramp ima nepovoljan stav, poput klimatskih promena.Kanadski zvaničnici čak su odlučili da se ne izdaje zajedničko saopštenje nakon samita da bi se izbegle prepirke oko formulacije.Umesto toga, vođe G7 usaglasiće niz „kratkih i konkretno usmerenih izjava” koje odražavaju jedinstvo i zaobilaze sporna pitanja.Kanađani se još sećaju kada su bili domaćini samita G7 2018. Danas

Danas

obeležile su prepirke, a Tramp ga je ranije napustioNeprijatno porodično okupljanjeIspod ove obazrivosti krije se ključno pitanje – da li ova godišnja okupljanja i dalje imaju svrhu, s obzirom na očigledno Trampovo nepoštovanje?Tramp više voli bilateralne dogovore nego postizanje konsenzusa više zemalja.Od preuzimanja dužnosti predsednika SAD-a, ove će biti Trampovo prvo pojavljivanje na ovakvom skupu, a šest njegovih partnera će zabrinuto pratiti da li želi da zapodene svađu ili da se ponaša državnički da bi ostavio bolji utisak na birače kod kuće.„Sada više nije pitanje da li je ovo neprijatno porodično okupljanje, jer se to gotovo podrazumeva.„Mislim da je pravo pitanje da li su oni i dalje porodica”, kaže Maks Bergman, direktor Programa za Evropu, Rusiju i Evroaziju u Centru za strateške i međunarodne studije.Sastav učesnika okupljanja u Kanadi, može da bude od pomoći, u izvesnom smislu.Ove godine za stolom sede i nova lica – Kir Starmer, nemački kancelar Fridrih Merc, i japanski i kanadski premijeri, Šigeru Išiba i Mark Karni.A veterani među liderima G7, francuski predsednik Emanuel Makron i italijanska premijerka Đorđa Meloni, su u dobrim odnosima sa američkim predsednikom.Od ostalih lidera koji takođe prisustvuju samitu iz Meksika, Indije, Australije, Južne Afrike, Južne Koreje, i Brazila, ne očekuje se da podižu tenzije.

Turisti u Nacionalnom parku Banfi, u pokrajini Alberti, u blizini mesta održavanja samita G7Suočavanje sa Trampom zbog carinaNajočigledniji ispit za postojeće tenzije unutar G7 biće Trampov trgovinski rat.Ova grupa nekih od najbogatijih industrijskih zemalja sveta osnovana je 1970-ih da bi raspravljala o svetskim ekonomskim krizama.A sada se G7 suočava sa štetnim carinama koje je nametnula jedna od njenih članica.Lideri će Trampu pokušati da objasne da ukoliko od njih želi pomoć u suprotstavljanju dugoročnim pretnjama, ekonomskim ili drugim, iz Kine, onda nema mnogo smisla da istovremeno kažnjava saveznike.Jasno će mu staviti do znanja da mora da postoji kompromis između politike „Amerika na prvom mestu” i suočavanja sa Pekingom.„Ako je pitanje kako da uskladimo pristup prema Kini, tehnologiji, Rusiji i Ukrajini – kako onda da izgradimo takav savez između demokratija koje imaju razvijenu privredu, ako istovremeno stvaramo ekonomske teškoće našim zemljama nečim što uzrokuje članica tog saveza”, kaže Džoš Lipski, direktor Centra za geoekonomiju Atlantskog saveta. Danas

Danas

Stvari bi mogle da se promene u narednim danima zbog onoga što budu videli na društvenim mrežama i zbog posledica napada, ali u ovom trenutku možete da vidite da su Iranci podeljeni, očigledno ima onih koji žele odmazdu, drugi žele osvetu, ali ima i Iranaca koji zbog onoga što su propatili pod ovim režimom pozdravljaju sve što bi njemu moglo da naudi.“Koliko je štete naneto iranskom nuklearnom programu?Izrael je više puta pogodio podzemno postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu, prema iranskoj državnoj televiziji, mada ona tvrdi da je većina štete nastala na površinskom nivou.

Maxar Technologies/ReutersIranska organizacija za atomsku energiju saopštila je da nije došlo do ispuštanja radioaktivne ili hemijske kontaminacije iz kompleksa u Natanzu.Iranska Organizacija za atomsku energiju potvrdila je štetu na delu kompleksa u Natanzu, ali je rekla da nije došlo do radioaktivne ili hemijske kontaminacije, prema BBC njuzu na persijskom.Kontrolor UN-a, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA), takođe je izvestila da nije došlo do porasta nivoa radijacije i rekla da druga velika nuklearna postrojenja u Fordovu i Isfahanu nisu pogođena, na osnovu informacija dobijenih od iranskih zvaničnika.Šef IAEA Rafael Grosi ponovio je da nuklearna postrojenja nikada ne smeju da se gađaju i pozvao obe strane da iskažu krajnju suzdržanost kako bi se sprečila dalja eskalacija.Koliki je uticaj na cenu nafte?Izraelski udari na Iran podstakli su bojazan da će cene nafte skočiti na 100 dolara po barelu, javio je Rojters.Tržišta posebno zaziru od potencijalne eskalacije.Ako Iran bude uzvratio izvan izraelske teritorije, naročito ostvarivanjem pretnje da će zatvoriti Ormuski moreuz, to bi moglo dovesti do drastičnog skoka cena.Otprilike 20 odsto svetskog snabdevanja naftom, ili oko 20 miliona barela dnevno, protiče kroz ovaj moreuz, što ga čini najkritičnijim uskim grlom u svetskoj trgovini energentima.Njegovo zatvaranje osujetilo bi izvoze krupnih proizvođača kao što su Iran, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Irak, od kojih većina snabdeva azijska tržišta.Cena sirove nafte skočila je skoro 8 odsto usled strahova od šireg regionalnog sukoba.Međutim, iranska Nacionalna kompanija za rafiniranje i distribuciju nafte saopštila je da rafinerije i skladišta ostaju netaknuta i potpuno operativna.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas