Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
67
3.08
8.75
30.76/0.90
67.00
6.44
0.10
4838.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 67
141 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 197.5
Best clustering variants
141 0.99/0.01 7 197.5
Danas

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne“.Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da „Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran“.U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da „Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima“.Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: „nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje“.Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se „ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona“.Na naslovnoj stranici francuskog lista „Mond“ danas stoji naslov „Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu“.I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Beta

"Sada je trenutak u kojem bi nacionalne političke snage morale da usaglase jedinstvenu zajedničku platformu - i protiv vladajućeg režima i protiv spoljnih pretnji", napominje Golpur.Mediji u EU su preneli ocene i drugih iranskih analitičara u egzilu da "teokratske vlasti već decenijama sistematski guše opozicione glasove u Iranu.

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne".Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da "Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran".U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da "Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima".Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: "nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje".Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se "ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona".Na naslovnoj stranici francuskog lista "Mond" danas stoji naslov "Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu".I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama. Beta

Danas

Odustajanje od njega bio bi šokantan razvoj događaja koji u ovom trenutku ne predviđam“, rekao je Al Džaziri.SAD i Iran su već održali pet rundi pregovora pre nego što je Izrael pokrenuo sukob.Dve strane su došle do ćorsokaka kada je Tramp zahtevao da Iran potpuno odustane od svog nuklearnog programa, koji svaka zemlja ima „neotuđivo pravo“ da koristi u mirnodopske svrhe prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja, čiji je Iran potpisnik.Tramp je potom upozorio Iran da brzo pristane na sporazum ili će se suočiti sa još ozbiljnijim posledicama, nagoveštavajući promenu režima.Iran nema mnogo dobrih opcija, rekao je Negar Mortazavi, stručnjak za Iran u Centru za međunarodnu politiku (CIP).On veruje da odmazda protiv Izraela ne pruža Iranu izlaz iz sukoba.„Ali ako Iran ne uzvrati nakon svakog napada, (iranski zvaničnici) misle da će (izraelski napadi) postati žešći i mislim da su u pravu“, rekao je Mortazavi za Al Džaziru.

„Ali svaki put kada [Iran] uzvrati, daju Izraelu izgovor da ih ponovo napadne.“Da li postoji pritisak na SAD?Tokom prošle godine, regionalni uticaj Irana je pretrpeo velike poraze, ostavljajući ga geopolitički ranjivim.Iran se dugo oslanjao na svog saveznika, libansku oružanu grupu Hezbolah, da pruži odvraćanje od direktnih izraelskih napada, ali Hezbolah je značajno oslabljen nakon što je prošle godine poveo totalni rat protiv Izraela.Pored toga, Iran je izgubio još jednog saveznika kada je bivši sirijski predsednik Bašar el Asad svrgnut u decembru 2024. Danas

Danas

MARC ISRAEL SELLEM/POOL/AFP via Getty ImagesBenjamin Netanjahu na mestu razornog iranskog napadaNešto slično se dogodilo i sa međunarodnom diplomatijom.Uprkos oštrim kritikama evropskih zemalja, na primer, zbog rata Izraela u Gazi, koji ne odobravaju iz humanitarnih razloga (više od 55.000 ljudi je poginulo na palestinskoj teritoriji), „napadi na iranske nuklearne kapacitete nisu dobili značajne kritike“, rekla je Ksenija Svetlova, istraživačica Programa za Bliski istok i Severnu Afriku u Čatam Hausu, u nedavno objavljenom tekstu.

GIL COHEN-MAGEN/AFP via Getty ImagesSvaka raketa za sistem Davidova praćka košta milion američkih dolaraTroškovi rataDugotrajni rat ima dodatnu cenu: izuzetno je skup.Svaka od raketa Tamir koje koristi Gvozdena kupola košta 50.000 američkih dolara.Rakete Staner za sistem Davidova praćka koštaju po milion američkih dolara, dok rakete Strela-3 za presretanje balističkih raketa koje je lansirao Iran koštaju po tri miliona američkih dolara.Svaka.Bivši finansijski savetnik načelnika Generalštaba izraelske vojske procenjuje da rat sa Iranom košta Izrael oko 750 miliona dolara dnevno, otkrio je u intervjuu za izraelski Ynet News.I to bez uračunate štete od iranskog bombardovanja.Štaviše, kumulativni troškovi rata u Gazi dostigli su oko 67,5 milijardi američkih dolara, prema procenama izraelskog lista Calcalist.Da li Izrael može da održi ovaj nivo potrošnje?Za Avrahama Diskina, odgovor je da. Za sada.„Izrael nije birao kada je ušao u rat u Gazi, ali je to došlo u idealno vreme ekonomski, jer Izrael ima mnogo veći prihod po glavi stanovnika od mnogih evropskih zemalja“, kaže politolog.Na duge staze, dodaje Frenk Ledvidž, ekonomija će, naravno, patiti.„Ali to je trenutno sekundarna briga.„Ako ste pod onim što doživljavate kao egzistencijalnu pretnju, onda zapravo nije važno koliko vremena ili novca ulažete, jer je alternativa brisanje ili smrt.“BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas