Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
723
2.66
9.87
351.46/4.38
723.00
50.03
0.07
52551.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 723
1023 ■ 0.99/0.01 ■ 73 ■ 1163.6
Best clustering variants
1023 0.99/0.01 73 1163.6
08:30 h 23-Jun-2025
  • Foto: Kineska medijska grupa KMG MSP Kine o američkim napadima na iranska nuklearna postrojenja Američki predsednik, Donald Tramp, rekao je da su SAD uspešno izvršile napade na tri iranska nuklearna postrojenja – Fordo, Natanz i Isfahan Objavljeno: 23.06.2025.
  • ◉ MSP Kine o američkim napadima na iranska nuklearna postrojenja
08:30 h 21-Jun-2025
  • NI Rusija ni Međunarodna agencija za nuklearnu energiju ne raspolažu dokazima da je Iran navodno želeo da proizvede nuklearno oružje, rekao je predsednik Rusije Vladimir Putin u intervjuu za "Skaj njuz Arabija".
  • PUTINOV ŠAMAR IZRAELU: Ni Rusija ni IAEA ne raspolažu dokazima da Iran želi nuklearno oružje
07:15 h
  • Izrael bi mogao da pokuša da ošteti ili uništi pozdemno iransko nuklearno postrojenje Fordo slanjem specijalnih jedinica, ukoliko SAD ne budu voljne da upotrebe svoje "bunker-buster" bombe, izjavio je jedan zvaničnik iz administracije Donalda Trampa.
  • Izrael šalje specijalce da unište iransko podzemno nuklearno postrojenje? Neće čekati američku mega-bombu
07:14 h
  • Telegraf.rs i ovog jutra sumira najvažnije događaje koji su obeležili prethodni dan.
  • Najvažnije vesti iz sveta za 20. jun
07:00 h
  • Zapadne zemlje potpuno su zanemarile ljudska prava i stradanje civila dok podržavaju izraelske napade na Iran, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
  • Zapad zanemaruje civilne žrtve izraelskih napada
06:14 h
  • Naučnici iz Kine uspeli da stvore najtvrđi dijamant na svetu u laboratoriji Naučnici iz Kine uspeli ono što u poslednjih 50 godina nije niko: Napravili su NAJTVRĐI DIJAMANT NA SVETU u laboratoriji Naučnici iz Kine su prvi put nakon 50 godina uspešno sintetisali lonsdaleit u laboratoriji.
  • Naučnici iz Kine uspeli da stvore najtvrđi dijamant na svetu u laboratoriji
00:00 h
  • Sjedinjene Američke Države poslale su dva vojno-transportna aviona tipa Lockheed C-5M Super Galaxy – jedne od najvećih letelica te vrste na svetu – u region Persijskog zaliva, na područje blizu granice Saudijske Arabije i Kuvajta s Iranom, saznaje RIA Novosti na osnovu podataka sa servisa Flightradar24.
  • Sjedinjene Američke Države poslale su dva vojno-transportna aviona u region Persijskog zaliva, na područje blizu granice Saudijske Arabije i Kuvajta s Iranom - Informer.rs
Danas

godine postigao dugoročni sporazum o svom nuklearnom programu sa grupom svetskih sila posle višegodišnjih napetosti zbog navodnih namera Teherana da razvije nuklearno oružje.„Diplomatija je funkcionisala u prošlosti i može ponovo da funkcioniše u budućnosti.„Ali, da bismo se vratili diplomatiji, agresija mora da prestane“, poručio je.Makron: ‘Iran ne sme da ima nuklearno oružje’Posle telefonskog razgovora sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom 21. juna, šef francuske države Emanuel Makron rekao je da će pokušati da ubrza pregovore evropskih sila i Irana o njegovom spornom nuklearnom programu.„Zahtevam: Iran nikada ne sme da stekne nuklearno oružje i na Teheranu je da nas uveri da su njegove namere mirnodopske“, napisao je Makron na mreži Iks.„Uveren sam da postoji izlaz iz rata i da se izbegnu veće opasnosti, a da bismo to postigli ubrzaćemo pregovore koje vode Francuska i njeni evropski partneri sa Iranom“, dodao je.Putin: ‘Nema dokaza da Iran pravi nuklearnu bombu’Rusija je više puta rekla Izraelu da nema dokaza da Iran pokušava da napravi nuklearno oružje, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin u intervjuu za subotu Skaj njuz Arabija.„Rusija, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju, nikada nisu imale nikakve dokaze da se Iran sprema da dobije nuklearno oružje, kao što smo više puta upozoravali izraelsko rukovodstvo“, rekao je šef ruske države, prenosi Rojters.Rusija je spremna da podrži Iran u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa, rekao je Putin, dodajući da Iran ima pravo na to.Pogledajte video o moćnoj američkoj bombi teškoj više od 13 tonaIranske rakete navodno su 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestili državni mediji u Iranu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.„Lovci Vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde, uprkos visoko naprednim odbrambenim sistemima, pogodili su vojnoobaveštajni centar (Mosad)“, tvrdi agencija na Telegramu.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoUlazak Amerike bi promenio tok sukobaUlazak Amerike potpuno bi „promenio način na koji Iran vodi rat“, tvrdi Dara Kondui sa političkih nauka na Univerzitetu u Melburnu.„Iran bi bio primoran da napadne američke interese na Bliskom istoku“, dodaje za BBC.Američki predsednik je o ovoj mogućnosti razgovarao sa njegovim timom za nacionalnu bezbednost.Ukoliko bi se Amerika uključila u ovaj sukob, jedna od njenih potencijalnih meta bila bi iransko nuklearno postrojenje Fordov, koje je duboko pod zemljom.Samo SAD ima bombu, tešku 13.600 kilograma, koja bi mogla da prodre u njega i uništi ga.Međutim, ideju u ulasku u rat ne podržavaju svi unutar Trampove administracije.Američki Kongres je taj koji proglašava rat protiv druge države, što se nije desilo od Drugog svetskog rata, iako je SAD od tada ulazila u nekoliko sukoba širom sveta.„SAD bi trebalo da nastave da Izraelu obezbeđuje odbrambeno oružje, ali nema bezbednosnih razloga da ratuje sa Iranom“, izjavio je Tim Kejn, demokratski senator iz Virdžinije.Više od 450 poginulih u Iranu do sada: organizacija HRANAOd 13. do 17. juna, u Iranu je poginulo 452 ljudi, a ranjeno 646, objavila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).Prema tom izvoru, poginulo je 224 civila, a 188 je ranjeno.Poginulo je i 109 vojnika, a 123 je ranjeno, navodi se.Poginulo je još 119 ljudi, a još 335 ranjeno, ali njihov identitet još nije utvrđen, dodaju iz ove organizacije.BBC ne može nezavisno da potvrdi ovaj broj.U Izraelu je broj žrtava veći od 20, a ima i desetine ranjenih u iranskim napadima na centralni i severni Izrael, objavili su zvaničnici.Kako je počeo sukob?Izrael je napao Iran 13. juna, ciljajući iranska nuklearna postrojenja i vojne baze.Iranski odgovor usledio je dan kasnije.Iran je upozorio Veliku Britaniju, SAD i Francusku da će ciljati njihove baze i brodove u regionu ako pomognu u odbrani Izraela, objavili su državni mediji te zemlje.Očigledno je da je Izrael planirao napad na Iran već duže vreme, te da namerava da ga nastavi sve dok ne bude potpuno neutralizovana mogućnost Teherana da poseduje nuklearno oružje.Cilj operacije bio je da se „oštete iranska nuklearna infrastruktura, fabrike balističkih raketa i vojni kapaciteti“, izjavio je Netanjahu neposredno posle napada.Međutim, Teheran je pokazao da je u stanju da uzvrati.Stopirani pregovori o nuklearnom sporazumuNapadi Izraela su počeli u jeku pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana.Specijalni izaslanik za bliskostočni region trebalo je 15. juna da nastavi razgovore sa iranskom delegacijom, ali su pregovori otkazani.Tramp je ranije ponovio da Amerika ne želi da Iran razvije nuklearno oružje.„Nećemo to dozvoliti“, rekao je i dodao da se nada da će postići dogovor kako bi se Teheran sprečio da razvije nuklearno oružje.Pentagon je rekao da veruje da postoji „mnogo indikacija“ da se Iran „kreće ka nečemu što mnogo liči na nuklearno oružje“.Pogledajte video: Zašto su Amerika i Iran gorki neprijateljiŠta je iranski nuklearni program?

Maxar Technologies/ReutersSatelitski snimak iranskih nuklearnih postrojenjaIran godinama tvrdi da je njegov program obogaćivanja uranijuma namenjen za civilnu proizvodnju energije i da ne pokušava da napravi atomsku bombu.Neka od postrojenja širom Irana bila su meta izraelskih udara.Ali mnoge zemlje, kao i svetsko nuklearno nadzorno telo, Međunarodna agencija za atomsku energiju (MAAE), nisu uverene da je iranski program isključivo u civilne svrhe.Ove nedelje, odbor guvernera nadzornog tela saopštio je da je Iran prvi put za 20 godina prekršio svoje obaveze o neširenju nuklearnog oružja.Navedeni su „brojni propusti“ Irana da pruži potpune odgovore o neprijavljenom nuklearnom materijalu i zalihama obogaćenog uranijuma.U ranijem izveštaju MAAE navodi se da je Iran obogatio uranijum do čistoće od 60 odsto, što je dovoljno uranijuma za izradu devet nuklearnih bombi. Danas

Danas

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Mariano Grosi (Grossi) je danas saopštio da će sazvati vanredni sastanak Saveta guvernera IAEA u ponedeljak u 10:00 u sedištu agencije UN u Beču zbog „hitne situacije“ u Iranu „posle najnovijih napada na nuklearna postrojenja“, piše na sajtu te organizacije.“ S obzirom na sve ozbiljniju situaciju u pogledu nuklearne bezbednosti i bezbednosti, Savet guvernera će se sutra sastati na vanrednoj sednici, na kojoj ću govoriti“, rekao je generalni direktor Grosi.Generalni direktor je rekao da su iranske regulatorne vlasti obavestile IAEA da nije došlo do povećanja nivoa radijacije van tih lokacije posle nedavnih napada na tri iranska nuklearna postrojenja, uključujući i lokaciju za obogaćivanje uranijuma Fordou (Fordow).„Ne očekujemo da će biti bilo kakvih zdravstvenih posledica po ljude ili životnu sredinu van gađanih lokacija“, rekao je on. „Nastavićemo da pratimo i procenjujemo situaciju u Iranu i pružaćemo dalja ažuriranja kako budu dostupne dodatne informacije“, rekao je Grosi.Po najnovijim informacijama koje je IAEA verifikovala pre početka napada Izraela na Iran 13. juna, tri lokacije koje su prošle noći bile na meti Sjedinjenih Država – uključujući Isfahan i Natanz – sadržale su nuklearni materijal u obliku uranijuma obogaćenog na različite nivoe, što može izazvati radioaktivnu i hemijsku kontaminaciju u objektima koji su pogođeni, kaže IAEA.Kao što i u izjavi Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija u petak, generalni direktor Grosi je ponovio svoj poziv na vojnu uzdržanost i neophodan rad na diplomatskom rešenju.„U više navrata sam govorio da nuklearna postrojenja nikada ne bi trebalo napadati“, rekao je on.Ukazao je da je prekid neprijateljstava potreban da bi „IAEA mogla da nastavi svoj vitalni inspekcijski rad u Iranu, uključujući neophodnu verifikaciju njegovih zaliha visoko obogaćenog uranijuma“, dodao je on.Generalni direktor Grosi je takođe istakao važnost stalne i blagovremene razmene informacija sa Iranom o pitanjima nuklearne bezbednosti, bezbednosti uopšte i zaštitnih mera.Francuska agencija dodaje da je Grosi rekao za američku TV CNN da je u ovoj fazi nemoguće proceniti obim štete, naročito Fordoua, postrojenje u planini za obogaćivanje uranijuma, 90 metara ispod površine tla.„Šteta bi mogla da bude velika, čak i ogromna“, rekao je Grosi izrazivši nadu da će inspektori IAEA tamo moći da se vrate što je pre moguće.Situacija je drugačija u Natanzu, drugoj lokaciji koja je bila meta i izraelskih i američkih napada, čiji je površinski deo „jasno“ uništen, kazao je on i pretpostavlja da su oštećeni i podzemni objekti za obogaćivanje uranijuma.Isto važi i za Isfahan, „koji već nekoliko dana trpi štetu i napade“ i gde je pogođeno nekoliko zgrada, kazao je Grosi.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Donald Tramp, predsednik koji se vratio u Belu kuću u januaru obećavajući da će biti „mirotvorac“, preduzeo je dramatičan korak uvlačenja Amerike u napeti sukob Irana i Izraela.Od stupanja na dužnost, Tramp je bio daleko od donošenja mira Bliskom istoku, a njegov najnoviji potez mogaop bi da izazove još veći rat u regionu – u kojem je Amerika sada aktivni učesnik.U televizijskom obraćanju iz Bele kuće, nešto više od dva sata pošto je na društvenim mrežama objavio da su američke snage napale tri nuklearna objekta u Iranu, Tramp je operaciju nazvao „spektakularnim uspehom“.Izrazio je nadu da će njegov potez otvoriti vrata trajnijem miru u kojem Iran više neće imati potencijal da postane nuklearna sila.Iran je saopštio da je njegov, snažno utvrđen nuklearni objekat Fordov pretrpeo samo manju štetu.Vreme će pokazati koja je strana u pravu.Okružen potpredsednikom Džej Di Vensom, državnim sekretarom Markom Rubiom i ministrom odbrane Pitom Hegsetom, Tramp je upozorio Iran da će se, ako ne odustane od nuklearnog programa, suočiti sa novim napadima koji će biti „mnogo gori“.„Ostalo je još mnogo meta.

Amerika će ih napasti brzo, precizno i efikasno“, rekao je Tramp.Uprkos Trampovoj odlučnosti, kontinuirano američko vojno angažovanje u Iranu moglo bi da bude najgori mogući scenario po SAD, region i svet.Generalni sekretar UN Antonio Gutereš upozorio je na „spiralu haosa“ koja bi mogla da nastane kao rezultat američke odluke da eskalira sukob, napominjući da je Bliski istok već „na ivici“.Ako Iran uzvrati, kao što je vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei upozorio da će se dogoditi u slučaju američkog napada, onda bi američka strana mogla da se oseća primoranom da odgovori.‘Dve nedelje’ su postale dva danaTrampova retorika početkom ove nedelje da Iran mora da se „bezuslovno preda“ dovela je američkog predsednika u poziciju u kojoj bi mu bilo teško da popusti.Sličnim pretnjama, Iran je sam sebe doveo u sličan ćošak.Ovako počinju ratovi – i kako se oni mogu proširiti van svake kontrole i izvan mašte onih koji su uključeni.Tramp je 19. juna dao Irancima rok od dve nedelje, ali se ispostavilo da je mnogo kraći nego što se očekivalo – samo dva dana.Američki predsednik je 21. juna uveče (po vremenu u SAD) objavio da je delovao.Da li je rok od dve nedelje za pregovore bio blef?Ili pokušaj da se Iranci namame u lažni osećaj sigurnosti ovog vikenda?Ili su propali pregovori koje je iza kulisa vodio Trampov izaslanik Stiv Vitkof?Ne zna se mnogo o efektima američkog napada na iranska nuklearna postrojenja.Na društvenim mrežama i u televizijskom obraćanju, Tramp je pokušao da otvori vrata miru.Međutim, to može da bude tek optimističan pogled.Dok su Izraelci uložili značajne napore u smanjenje vojnih kapaciteta Irana, Teheran i dalje ima oružje na raspolaganju.Stvari bi mogle brzo da se zakomplikuju.Sada počinje igra čekanja.Kako će Iran odgovoriti na napade na tri nuklearna postrojenja, među kojima i Fordov, koji se smatra krunom njegovog nuklearnog programa?Tramp se, čini se, nada da će američki napadi primorati Iran da napravi veće ustupke za pregovaračkim stolom.Ali čini se malo verovatnim da će zemlja koja nije voljna da razgovara dok je pod izraelskim napadom biti sklonija da sedne za sto dok na nju padaju i američke bombe.Možda se čini da je Tramp sugerisao da je američki napad bio pojedinačni, uspešan događaj.Ako to ne bude tako, onda će porasti pritisak da se izvedu novi napadi – ili će Tramp preuzeti ozbiljan politički rizik za minimalnu vojnu dobit.Tramp rizikuje politički udaracTaj rizik uključuje unutrašnje političke probleme, zajedno sa pitanjima međunarodne bezbednosti.Mogućnost američkog napada na Iran već je izazvala oštre kritike ne samo demokrata, već i unutar Trampovog pokreta „Amerika na prvom mestu“ (America First).Neobična predsednikova odluka da se obrati naciji, okružen trojicom najbližih saradnika, možda je bila pokušaj projektovanja jedinstva unutar njegove stranke.Džej Di Vens je, posebno, bio otvoreni zagovornik uzdržanije američke spoljne politike i nedavno se oglasio na društvenim mrežama kako bi zastupao stav da je Tramp i dalje neintervencionista kome bi njegove pristalice trebalo da mu daju bezrezervnu podršku.Ako je ovaj napad bio jednokratni događaj, Tramp bi mogao da izgladi podele unutar njegove političke baze.Ali ako uvuče SAD u veći sukob, mogao bi da izazove ustanak u sopstvenim redovima.Napad na Iran je bio agresivan potez predsednika koji se hvalio da nije započeo nove ratove tokom prvog predsedničkog mandata i koji je tokom predizborne kampanje prošle godine redovno kritikovao prethodnike koji su uvlačili zemlju u strane sukobe.Tramp je sada povukao potez.Kako će se stvari dalje razvijati nije u potpunosti pod njegovom kontrolom.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Kada je pogođena bolnica u Berševi, izraelske vlasti su odmah objavile broj ranjenih i kasnije redovno davale nove informacijeA tu je i pitanje zvaničnih brojki.Kad je bila pogođena bolnica u Berševi, izraelske vlasti su brzo saopštile broj povređenih, davale ažurirane informacije o stanju pacijenata i nudile detalje okolnosti napada.U Iranu, skoro dva dana posle prvog talasa izraelskih napada, Ministarstvo zdravlja je objavilo prvobitan ukupan broj mrtvih na nivou zemlje od 224 žrtve.Od tada nije bilo detaljnog preseka niti pouzdanih ažuriranih informacija o konkretnim lokacijama, među njima ni o bolnici u Kermanšahu,U odsustvu jasnih zvaničnih verzija, jedine nove informacije poticale su od ožalošćenih porodica koje su objavljivale fotografije dece, majki i drugih civila na internetu – sve lične ispovesti koje popunjavaju rupu nastalu zbog ćutanja države.U vreme pisanja ovog teksta, internet u Iranu je bio praktično isključen.Novinske agencije koje su nekada bile pristupačne u inostranstvu sada se učitavaju nekompletno, ako se učitaju uopšte.Slike i snimci na internet stranicama povezanim sa državom često se ne otvaraju u inostranstvu.U mnogim slučajevima, ne otvara se čak ni njihova glavna stranica.Rezultat je upadljiva neravnoteža u izveštavanju o istoj vrsti događaja, kao što je bombardovanje bolnice, u zavisnosti od toga gde se ono dešava.Stroga kontrola Irana nad medijima i njegovo značajno filtrirano internet okruženje otežavaju stranim novinarima da izveštavaju sa terena, a za domaće medije da rade slobodno.U takvim okolnostima, sagledavanje potpune slike o nekom događaju, njegovim ljudskim žrtvama, kontekstu i posledicama, postaje gotovo nemoguće.To, zauzvrat, dovodi Iran u nepovoljniji položaj u svetskoj raspravi.U ratu u kojem su narativi važni koliko i rakete, Iran je praktično ućutkao samog sebe.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]. Danas

Danas

Najnoviji sukob na Bliskom istoku Izraela i Irana ponovo je izazvao bojazan od potencijalnih nuklearnih katastrofa.Podsetio je na jezive slike ljudi koji umiru od posledica radijacije posle černobiljske tragedije 1980-ih godina.Izrael je 13. juna napao Iran, gađajući upravo nuklearna postrojenja širom te zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.Iran od tada uzvraća lansiranjem raketa i projektila na Izrael.Izrael je u nekoliko navrata od 13. juna gađao nuklearna postrojenja, a situacija je zaoštrena kada je i Amerika 21. juna upotrebila ‘bunker bombe’ u napadu na nuklearne objekte u Iranu.Tokom proteklih decenija nekoliko nuklearnih tragedija dovelo je u pitanje globalnu bezbednost nuklearne tehnologije i kontrolu koju ljudi imaju nad njom.Evo nekoliko od nuklearnih katastrofa sa teškim posledicama.Nevada (SAD), 1945.Do prve detonacije nuklearnog oružja na svetu došlo je u pustinji Novog Meksika.U Drugom svetskom ratu, američka vlada je pokrenula projekat „Menhetn“, regrutujući naučnike i inženjere iz cele zemlje da žive i rade u tajnom istraživačkom centru u Los Alamosu, u Novom Meksiku.Pod vođstvom Roberta Openhajmera, oni su napravili prvu atomsku bombu na svetu.Prethodno je, 1945.

godine, usled nepažnje došlo do smrtonosne nesreće aktiviranjem takozvanog „kritičnog sistema“ koji se koristio za bezbedno testiranje reaktivnosti plutonijumskog jezgra.Nekoliko dana posle nesreće jedan od naučnika preminuo je od masovnog otkazivanja organa. Danas

Beta

| 21.06.2025 U vreme kada Ujedinjene nacije (UN) obeležavaju 80. godišnjicu, njegove humanitarne agencije suočavaju se sa jednom od najvećih kriza u svojoj istoriji, jer su SAD, najveći finansijer ali i drugi zapadni donatori, smanjili pomoć pošto neki od njih žele da koriste novac za jačanje odbrane, ukazali su aktivisti.Humanitarni aktivisti ocenjuju da takvi pritisci umanjuju ključnu ulogu UN i njenih partnera u naporima da se spasu milioni života obezbeđivanjem šatora, hrane i vode ljudima koji beže od nemira - poput Mjanmara, Sudana, Sirije i Venecuele ili pomaganjem u iskorenjivanju malih boginja i drugih bolesti."To je ubedljivo najveći udarac za humanitarni rad UN u mojih 40 godina rada kao humanitarnog radnika", rekao je bivši šef humanitarne pomoći UN Jan Egeland, koji sada predvodi Norveški savet za izbeglice.Generalni sekretar UN Antonio Gutereš zatražio je od šefova agencija UN smanjenje broja zaposlenih i za 20 odsto, a njegova kancelarija u Njujorku iznela je sveobuhvatne ideje o reformi koja bi mogla značajno da promeni način na koji Ujedinjene nacije dodeljuju pomoć.Zagovornici kažu da su operacije pomoći UN pomogle milionima širom sveta pogođenim siromaštvom, bolestima, sukobima i glađu. Kritičari insistiraju da su mnoge operacije postale preopterećene, prepune birokratskih prepreka i nedostatka odgovornosti, i da su previše udaljene od potreba ljudi na terenu.Oni kažu da su "postkolonijalne" zapadne donacije podstakle zavisnost i korupciju, što guši sposobnost zemalja da se same razvijaju, dok se programi pomoći koje podržavaju UN, a koji bi trebalo da budu vremenski ograničeni, često odugovlače godinama pa i decenijama bez kraja na vidiku."Ove godine procenili smo da je oko 343 miliona ljudi pogođeno sa akutnim nedostatkom hrane", rekao je zamenik izvršnog direktora Svetskog programa za hranu (WFP) Karl Skau. Beta

Danas

Da li je Trampu potrebno odobrenje Kongresa da pošalje SAD u rat?Prema američkom zakonu, predsednik nema ovlašćenje da formalno objavi rat drugoj zemlji.To može samo Kongres, odnosno izabrani zakonodavci iz Predstavničkog (donjeg) doma i Senat.Ali u zakonu piše i da je predsednik vrhovni komandant oružanih snaga.To znači da može da rasporedi američke trupe i sprovodi vojne operacije bez formalne objave rata.Tako je, na primer, Tramp odlučio da izvrši vazdušne napade u Siriji 2017.

godine protiv vlade Bašara al-Asada – sada svrgnutog sirijskog predsednika.Ta odluka nije zahtevala odobrenje Kongresa.Napade na Siriju, Tramp je obrazložio pitanjima nacionalne bezbednosti i humanitarnim razlozima.Neki zakonodavci sa obe strane političkog dijaloga nedavno su pokušali da ograniče Trampovu mogućnost da naređuje američke napade na Iran progurivanjem rezolucije o ratnim ovlašćenjima kroz Kongres.Ipak, može da prođe nekoliko nedelja pre nego što bi ona bila stavljena na glasanje, a i takve mere su više simbolične nego suštinske.Kako je sve počelo?Izrael je 13. juna pokrenuo iznenadni napad na desetine iranskih nuklearnih i vojnih ciljeva.Izralski premijer Benjamin Netanjahu rekao je da su „gađali samo srce“ iranskog nuklearnog programa.Izraelske vlasti tvrde da je Iran blizu pravljenja nukelarne bombe, što Teheran negira i godinama govori da nuklearni program razvija isključivo za civilne potrebe.Kao odogovr na iznenadni napad Izreal, Teheran je lansirao stotine raketa i dronova na Izrael.Dve zemlje su od tada nastavile da razmenjuju udare u vazdušnom ratu koji sada traje više od nedelju dana.Tramp, Netanjahu, kao i neki evropski lideri su na istoj liniji – Iran ne sme da ima nuklearnu bombu.Ruski predsednik Vladimir Putin, međutim, kaže da nema dokaza da Iran pokušava da napravi nuklearno oružje.„Rusija, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju, nikada nisu imale nikakve dokaze da se Iran sprema da dobije nuklearno oružje i to smo više puta rekli izraelskom rukovodstvu“, rekao je šef ruske države, prenosi Rojters.Rusija je spremna da podrži Iran u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa, rekao je Putin, dodajući da Iran ima pravo na to.Veruje se da Izrael ima nuklearno oružje, iako to niti potvrđuje niti poriče.U martu je direktorka američke nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard rekla da, iako je Iran povećao zalihe uranijuma na neviđene nivoe, ne pravi nuklearno oružje.Tramp je potom rekao da je Gabard „pogrešila“, da bi ona potom korigovala izjavu.Tokom predizborne kampanje, Tramp je kritikovao prethodne američke administracije zbog učešća u „glupim beskrajnim ratovima“ na Bliskom istoku i obećao je da će držati Ameriku podalje od stranih sukoba.U vreme iznenadnog napada Izraela, Amerika i Iran su vodili pregovore o nuklearnom sporazumu.Pre samo dva dana, Tramp je rekao da će Iranu dati dve nedelje da započne suštinske pregovore pre nego što ga napadne.Ali se ispostavilo da je taj rok bio mnogo kraći.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Carlos Barria/POOL/EPA-EFE/ShutterstockTramp objavio napad na Iran: ‘Natovarili smo ih bombama, vreme je za mir’Bliski istok je ušao u novu, još složenijju i napetiju fazu, nakon što se i Amerika uključiča u izraelsko-iranski sukob – na strani Izraela.Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da su američke ratno-kosmičke snage „uspešno bombardovale“ tri ključna mesta iranskog nuklearnog programa od strane američkog ratno-kosmičkih snaga: Fordova, Natanza i Isfahana.Najveća iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma su potpuno uništena, tvrdi Tramp.Ulazak Amerike u sukob Izraela i Irana došao je kao iznenađenje: do sada je Tramp izbegavao davanje direktnih izjava o planovima SAD, a iz Bele kuće su pre dva dana rekli da će odluka (o ulasku u rat) biti doneta za dve nedelje.Izrael se zahvalio Trampu na pomoći, a Iran je poručio da će nastaviti da obogaćuje uranijum, negirajući da su napadnuta mesta potpuno uništena.Iran je objavio upozorenja posle američkih napada.Prethodnih dana su visoki iranski zvaničnici govorili da bi ulazak Amerike u sukob „otvorio vrata pakla“ i da će izazvati „nepopravljive posledice“.Šta je rekao Tramp?Na glavni iranski nuklearni objekat objekat Fordov „pao je pun tovar bombi“.„Svi avioni se bezbedno vraćaju kući. Čestitam našim velikim američkim ratnicima.„Nijedna druga vojska na svetu ne bi mogla ovo da uradi.

Sada je vreme za mir!“, kaže američki predsednik.Tramp se kasnije obratio naciji i nazvao operaciju „izvanrednim vojnim uspehom“, rekavši da su sva tri objekta „potpuno uništena“ i da je nuklearna pretnja od „glavnog sponzora terorizma“ eliminisana.Rekao je da su uništeni ciljevi bili najveći i najopasniji, ali da „još ima mnogo ciljeva“ u Iranu i da bi dalji napadi mogli biti još razorniji.„Ovo (sukobi) ne mogu da budu nastavljeni. Danas

Bizportal

Foto: Nicole Glass Photography / Shutterstock.comPresuda Vrhovnog suda znači da Trampova administracija sada ima standardni rok od 30 dana da podnese svoj odgovor na žalbu, preneo je Si-En-Bi-Si.Dve male porodične kompanije „Learning Resources“ i „Hand2mind“, tvrdile su da Tramp nema ovlašćenja prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (International Emergency Economic Powers Act – IEEPA) da uvede sveobuhvatne carine od 2. aprila, piše Tanjug.Kompanije su ranije ove nedelje zatražile od Vrhovnog suda da ubrza razmatranje njihove žalbe i zaobiđe savezni apelacioni sud.– S obzirom na ogroman uticaj tarifa na praktično svako preduzeće i potrošača širom zemlje, kao i neprestane posledice koje izaziva neograničena moć uvođenja carina kako predsednik tvrdi, osporavanje tarifa ne može da čeka normalan žalbeni postupak – navele su kompanije u svom zahtevu.Tramp je proglasio nacionalnu ekonomsku vanrednu situaciju, u skladu sa IEEPA, kako bi opravdao sprovođenje svojih tarifa bez prethodnog odobrenja Kongresa, strategiju koja je izazvala revolt preduzeća i pojedinaca koji dovode u pitanje njegov autoritet.Američki sud za međunarodnu trgovinu prošlog meseca je privremeno blokirao Trampove tarife, rekavši da IEEPA, koji je postao zakon 1977.

godine, ne daje ovlašćenje predsednika da sprovodi ne carine na uvoz.Međutim, savezni apelacioni sud je ranije ovog meseca dozvolio da Trampove tarife ostanu na snazi dok ne sasluša argumente njegove administracije o tom slučaju krajem sledećeg meseca.BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici. Bizportal

Beta

"Sada je trenutak u kojem bi nacionalne političke snage morale da usaglase jedinstvenu zajedničku platformu - i protiv vladajućeg režima i protiv spoljnih pretnji", napominje Golpur.Mediji u EU su preneli ocene i drugih iranskih analitičara u egzilu da "teokratske vlasti već decenijama sistematski guše opozicione glasove u Iranu.

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne".Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da "Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran".U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da "Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima".Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: "nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje".Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se "ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona".Na naslovnoj stranici francuskog lista "Mond" danas stoji naslov "Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu".I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama. Beta

Danas

Samo mesec dana kasnije, došlo je i do prve ozbiljnije nuklearne nesreće u istoriji Ujedinjenog Kraljevstva (UK).Izbio je požar u jednom od reaktora nuklearnog postrojenja Vindskejl u severozapadnoj Engleskoj, namenjenog za proizvodnju plutonijuma u vojne svrhe.U toku je bio Hladni rat i države su se utrkivale u razvoju nuklearnoj naoružanja.Požar je trajao približno 16 sati, usled čega je došlo do oslobađanja radioaktivnih materijala, pre svega jod-131 u atmosferu, piše enciklopedija Britanika.Vatra je izbila pošto su tehničari pokušavali da povećaju temperaturu jezgra reaktora kako bi se ubrzla proizvodnja bez adekvatne procene rizika.

Nuklearna elektrana Vindskejl u EngleskojNije zabeležen nijedan neposredni smrtni slučaj, ali je britanska vlada kasnije procenila da su stotine ljudi možda dobile rak štitne žlezde kao rezultat izlaganja radioaktivnom jodu.Da bi se tih godina sačuvala nuklearna reputacija Velike Britanije, detalji nesreće obelodanjeni su tek 1980-ih.Zvanični izveštaji su tada otkrili da je požar bio mnogo ozbiljniji i da je tehnička pogrešna procena skoro dovela do eksplozije velikih razmera.Vinča (Jugoslavija), 1958.Nuklearna nesreća zabeležena je i u bivšoj Jugoslaviji, poznata kao Vinča akcident.Deset godina pošto je Institut za nuklearne nauke osnovan u Beogradu, 1958, šestoro naučnika je ozračeno nepoznatom dozom radijacije, za koju se tada pretpostavljalo da je smrtonosna.Samo nekoliko meseci ranije, 17. maja završen je prvi jugoslovenski nuklearni reaktor, a uključio ga je lično Josip Broz Tito, SFRJ predsednik.Dugo se smatralo da se slučaj zataškavao, istoričar Dragomir Bondžić je te navode opovrgnuo.„Rukovodstvo države i Vinče je verovatno htelo da zataška, ali nije bilo moguće, jer je bio veliki incident u kojem je više od tridesetoro ljudi bilo ozračeno, a šestoro značajnoj meri“, ispričao je Bondžić godinama kasnije, ukazujući da je bilo vesti u dnevnom listu Politika. Danas