Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
89
3.41
13.87
36.57/1.10
89.00
12.93
0.15
5972.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 89
121 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 185.3
Best clustering variants
121 0.99/0.01 9 185.3
11:30 h 25-Jun-2025
  • U bizarnom trenutku, bivši holandski premijer oslovio je američkog predsednika očinski, dok ga je hvalio zbog toga što je održao primirje.
  • ◉ "Tata" Donald Tramp zaustavio je rat između Izraela i Irana, izjavio je šef NATO-a Mark Rute
16:23 h 23-Jun-2025
  • Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je danas u Hagu da će 32 članice na ovonedeljnom samitu Alijanse doneti "hrabre odluke", uključujući usvajanje novog investicionog plana kojim će izdvajanja za odbranu biti povećana na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Na konferenciji za medije dan uoči početka samita NATO-a, Rute je rekao da će sve članice alijanse ove godine ispuniti cilj da izdvajaju dva odsto BDP-a za odbranu, iako na početku 2025.
  • Generalni sekratar NATO uoči samita Alijanse
14:30 h
  • The agreement comes after overcoming objections from Spain.
  • NATO Finally Gives the Green Light - Trump Awaits Summit Approval
13:59 h
  • "Nastavljamo da pozivamo Srbiju da osigura da odgovorni za nasilje 2023.
  • Zvaničnik NATO: I dalje očekujemo da Srbija omogući procesuiranje odgovornih za Banjsku
09:16 h
  • Autorski tekst Karen Pirs za "Blic" o ulozi Velike Britanije na Zapadnom Balkanu "JAČANJE SARADNJE U TRI KLJUČNE OBLASTI" Autorski tekst Karen Pirs za "Blic": Cilj da pomognemo državama Zapadnog Balkana da privedu kraju svoje evroatlantske integracije Karen Pirs ističe značaj Zapadnog Balkana u strategiji Ujedinjenog Kraljevstva za jačanje evropske uloge.
  • Autorski tekst Karen Pirs za "Blic" o ulozi Velike Britanije na Zapadnom Balkanu
Beta

| 24.06.2025 AP Photo/Matthias Schrader Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute danas su na samitu alijanse u Hagu istakli da saveznici moraju da povećaju brzinu i obim proizvodnje u namenskoj industriji, navodeći da veća potrošnja u sektoru odbrane smanjuje mogućnost izbijanja rata.Na plenarnoj sednici Foruma NATO samita za namensku industriju, Fon der Lajen je rekla da se "budućnost Evrope ne piše samo na ukrajinskom frontu, već i u evropskim fabrikama namenske industrije".Ona je navela da se bezbednosna arhitektura na koju se Zapad decenijama oslanjao "više ne može uzimati zdravo za gotovo" i ukazala da je važno povećati ulaganje u sektor odbrane i modernizovati ga uključivanjem tehnoloških inovacija."Radi se o tektonskoj promeni koja se dešava jednom u generaciji", kazala je Fon der Lajen na Forumu, na kojem su učestvovali i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, ministri odbrane, drugi vladini zvaničnici i predstavnici namenske industrije iz članica alijanse i partnerskih zemalja iz indo-pacifičkog regiona (Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja).Fon der Lajen je rekla da je Evropa prethodnih meseci "preduzela akcije koje su sve do prošle godine izgledale nezamislivo", kao što je pokretanje plana "Ponovo naoružati Evropu" (Rearm Europe) koji će u naredne četiri godine omogućiti 650 milijardi evra investicija u sektor odbrane.Dodala je da će sutra na samitu NATO-a biti postavljen istorijski cilj - da članice alijanse izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, dodajući da je podjednako važno i kako se investira i koliko.Ona je rekla da su od početka ruskog rata protiv Ukrajine investicije u evropske tehnološke startap firme u oblatsi odbrane porasle više od 500 odsto, ali da i dalje nedostaje finansiranje za kritičnu fazu širenja tih firmi, i da saveznici moraju da budu bolji u tome.Fon der Lajen je kazala i da je potrebno graditi više mostova između civilne i vojne industrije i da članice NATO-a i njihovi partneri moraju bolje da povežu tehnološku industriju sa bazom namenske industrije.Navela je da politički lideri traže od namenske industrije da poveća brzinu i obim proizvodnje, ali je dodala da oni moraju da stvore uslove da se to dogodi.Generalni sekretar NATO-a Rute podsetio je učesnike plenarne sednice da stara rimska izreka glasi: "Ako želite mir, pripremajte se za rat"."To je jednostavna ideja. Beta

Danas

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i generalni sekretar NATO-a Mark Rute danas su na samitu alijanse u Hagu istakli da saveznici moraju da povećaju brzinu i obim proizvodnje u namenskoj industriji, navodeći da veća potrošnja u sektoru odbrane smanjuje mogućnost izbijanja rata.Na plenarnoj sednici Foruma NATO samita za namensku industriju, Fon der Lajen je rekla da se „budućnost Evrope ne piše samo na ukrajinskom frontu, već i u evropskim fabrikama namenske industrije“.Ona je navela da se bezbednosna arhitektura na koju se Zapad decenijama oslanjao „više ne može uzimati zdravo za gotovo“ i ukazala da je važno povećati ulaganje u sektor odbrane i modernizovati ga uključivanjem tehnoloških inovacija.„Radi se o tektonskoj promeni koja se dešava jednom u generaciji“, kazala je Fon der Lajen na Forumu, na kojem su učestvovali i generalni sekretar NATO-a Mark Rute, ministri odbrane, drugi vladini zvaničnici i predstavnici namenske industrije iz članica alijanse i partnerskih zemalja iz indo-pacifičkog regiona (Australija, Japan, Novi Zeland i Južna Koreja).Fon der Lajen je rekla da je Evropa prethodnih meseci „preduzela akcije koje su sve do prošle godine izgledale nezamislivo“, kao što je pokretanje plana „Ponovo naoružati Evropu“ (Rearm Europe) koji će u naredne četiri godine omogućiti 650 milijardi evra investicija u sektor odbrane.Dodala je da će sutra na samitu NATO-a biti postavljen istorijski cilj – da članice alijanse izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, dodajući da je podjednako važno i kako se investira i koliko.Ona je rekla da su od početka ruskog rata protiv Ukrajine investicije u evropske tehnološke startap firme u oblatsi odbrane porasle više od 500 odsto, ali da i dalje nedostaje finansiranje za kritičnu fazu širenja tih firmi, i da saveznici moraju da budu bolji u tome.Fon der Lajen je kazala i da je potrebno graditi više mostova između civilne i vojne industrije i da članice NATO-a i njihovi partneri moraju bolje da povežu tehnološku industriju sa bazom namenske industrije.Navela je da politički lideri traže od namenske industrije da poveća brzinu i obim proizvodnje, ali je dodala da oni moraju da stvore uslove da se to dogodi.Generalni sekretar NATO-a Rute podsetio je učesnike plenarne sednice da stara rimska izreka glasi: „Ako želite mir, pripremajte se za rat“.„To je jednostavna ideja.

Ojačajte svoju odbranu toliko da se niko ne usudi da vas napadne. Danas

Danas

godine.Što se tiče Ukrajine i Moldavije, nacrt deklaracije samita u koji je RSE imao uvid navodi da „Evropsko veće s nestrpljenjem očekuje sledeće korake u procesu pristupanja u skladu s pristupom zasnovanim na zaslugama, s otvaranjem klastera kada se ispune uslovi“.Ključno pitanje sada je da li Ukrajinu i Moldaviju treba odvojiti u procesu pristupanja, budući da se čini da se nijedna od 27 država članica EU ne protivi tome da se Kišinjevu dozvoli da nastavi.Međutim, nekoliko država članica nerado daje zeleno svjetlo za ovo „razdvajanje“ jer ne žele, kako su to rekle, „podleći mađarskoj uceni“ i veruju da bi par trebalo nastaviti zajedno na putu ka članstvu.Šargarepa za MoldavijuS druge strane, EU takođe želi dati Moldaviji šargarepu, s prvim samitom EU-Moldavija početkom jula i, kako se očekuje, tesnim parlamentarnim izborima u septembru.Međutim, najverovatniji scenario je da će se svi pripremni radovi na pregovorima o pristupanju nastaviti u nadi da će se svaki klaster moći otvoriti kada se dobije odobrenje svih.Za sada, najverovatniji kandidat koji će pokazati konkretan napredak krajem juna je Crna Gora, za koju se očekuje da će zatvoriti niz poglavlja 27. juna.Toliko o „zamahu proširenja EU“ koji su eurokrate tako često žarko propagirale prethodnih godina.Ako postoji jedno područje u kojem Mađarska – a sve više i Slovačka – mogu biti spremnije da krenu napred, to su sankcije protiv Rusije.I postoje dve odluke koje treba doneti o sankcijama: novopredložena 18. runda restriktivnih mera i šestomesečno produženje svih sankcija nametnutih Kremlju od potpune invazije na Ukrajinu pre skoro tri godine.Usluga za uslugu?Nekoliko evropskih diplomata je naznačilo da bi tokom samita moglo doći do neke vrste ustupka, pri čemu će obe odluke o sankcijama biti usvojene, ali će se generalno prihvatiti da Ukrajina za sada ne može napredovati na putu pristupanja.Za većinu zvaničnika, najvažnije je dobiti produženje svih prethodnih sankcija.To uključuje svu zamrznutu rusku imovinu u bloku, koja ukupno iznosi preko 200 milijardi evra (230 milijardi dolara).Mađarska se prošli put u januaru poigravala idejom da ne odobri produženje, ali zvaničnici smatraju da ovaj put neće biti previše dramatično, s obzirom na to da pojačani ruski napadi na ukrajinske civilne ciljeve čine sve pozive na potencijalne mirovne pregovore besmislenim.Činjenica da stvarni rok za produženje nije pre kraja jula znači da je većina osoba s kojim je RSE razgovarao uverena da se nešto može rešiti.Što se tiče 18. paketa sankcija, većina stvari je već dogovorena na diplomatskom nivou.Ovo nije previše iznenađujuće, s obzirom na to da je većina stavljanja na crne liste i predloga – poput uklanjanja SWIFT-a ruskim bankama i sankcioniranja Severnog toka 1 i 2 – bila relativno nekontroverzna.Brzo odobrenje je takođe verovatnije sada kada se čini malo verovatnim da će glavni predlog o smanjenju gornje granice cene ruske nafte sa 60 na 45 dolara po barelu dobiti podršku.Sjedinjene Američke Države nisu prihvatile ovu ideju na nedavnom samitu Grupe sedam, a malo ko veruje da je EU – čak i uz potencijalnu političku podršku saveznika poput Velike Britanije i Kanade – voljna ili sposobna sniziti gornju granicu bez Vašingtona.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas