Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
447
4.98
11.12
212.87/5.72
447.00
38.16
0.09
30430.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 447
642 ■ 0.99/0.01 ■ 45 ■ 1182.8
Best clustering variants
642 0.99/0.01 45 1182.8
01:30 h 27-Jun-2025
  • TEHERAN - Međunarodni letovi su nastavljeni na aerodromu Šahid Hašemi Nedžad u Mešhedu, na istoku Irana, nakon 13-dnevnog zastoja zbog sukoba sa Izraelom, prenela je iranska državna novinska agencija IRNA.
  • ◉ Aerodrom na istoku Irana ponovo otvoren za međunarodne letove nakon 13 dana
07:03 h 24-Jun-2025
  • Dan posle američkih udara na Iran ima mnogo više pitanja nego odgovora.
  • Američki udari na Iran: Šta je sve na talonu?
06:01 h
  • Objava američkog predsednika Donalda Trampa na društvenoj mreži Truth Social kojom je objavljen prekid vatre između Irana i Izraela trebalo bi da počne "otprilike 6 sati" od kada je on to objavio ranije uveče u SAD.
  • Sukob Izraela i Irana ušao u dvanaesti dan
02:30 h
  • Tramp je uspeo da postigne dogovor sa Benjaminom Netanjahuom, prenose mediji.
  • "Primirje je neograničeno" Tramp uspeo da postigne dogovor sa Netanjahuom? Izrael ima jedan uslov za potpuni prekid vatre
00:43 h
  • Ovo je spisak najbezbednijih zemalja u slučaju izbijanja Trećeg svetskog rata DA LI STE SPREMNI ZA NAJGORE?
  • Ovo je spisak najbezbednijih zemalja u slučaju izbijanja Trećeg svetskog rata
00:30 h
  • Internetom se šire snimci panike u katarskom glavnom gradu Dohi nakon što je Iran je pokrenuo raketni napad na vazdušnu bazu Al-Udeid kao odgovor na američki napad na njegove nuklearne objekte.
  • LJUDI U PANICI BEŽE I TRAŽE ZAKLON: Uznemirujući snimci iranskog napada na Katar, sa neba padaju komadi raketa (VIDEO)
00:00 h
  • Savetnik iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRCG) brigadni general Ebrahim Džabari izjavio je danas da iranska nuklearna postrojenja ne mogu da budu uništena jednim napadom i nekoliko eksplozija.
  • TRAMP JE UZALUD PONOSAN? Savetnik IRGC-a: Iranska nuklearna postrojenja ne mogu da se unište jednim napadom
Danas

ABIR SULTAN/EPA-EFE/ShutterstockU Tel Avivu su postavljeni plakati zahvalnice Izraela Donaldu Trampu posle napada na iranska nuklearna postrojenja: ‘Hvala, gospodine predsedniče’Odgovor Teherana: ‘Tramp je izdao i nas i američki narod’U odgovoru na napade na nuklearne objekte, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči je rekao da je Tramp „izdao i Iran i američki narod“.Napad Amerike nazvao je potpuno nezakonitim i zatražio hitnu sednicu Saveta bezbednosti UN.„Iako je predsednik Tramp izabran na platformi okončanja skupog američkog učešća u večnim ratovima u našem delu sveta, on je izdao ne samo Iran, zloupotrebljavajući našu posvećenost diplomatiji, već je i obmanuo sopstvene birače“, rekao je Aagči novinarima u Istanbulu.Upitan da li Iran sada razmatra ciljanje američkih vojnih baza u regionu ili zatvaranje Ormuskog moreuza, odgovorio je: „Postoji niz opcija koje su nam dostupne“.Ormuski moreuz je uzak prolaz u regionu Zaliva i jedna je od najvažnijih pomorskihruta na svetu.Dovoljno je dubok za najveće tankere sirove nafte na svetu i koriste ga glavni proizvođači nafte i gasa na Bliskom istoku – i njihovi kupci.Samo nekoliko sati pre američkih napada, Aragči je upozorio da bi učešće SAD u sukobu Izraela i Irana bilo „veoma, veoma opasno“.Rekao je i je da će Teheran ustupiti mesto diplomatiji tek kada Izrael bude prekinuo napade na Iran.„Iranski nuklearni program je u mirnodopske svrhe, a napadi na Iran su kršenje međunarodnog prava.„Izrael je počinio gnusne ratne zločine za koje mora da odgovara“, rekao je iranski diplomata.„Jasno sam stavio do znanja da se o pravu Irana na samoodbranu ne pregovora“, dodao je šef iranske diplomatije.Iran je 2015.

godine postigao dugoročni sporazum o nuklearnom programu sa grupom svetskih sila posle višegodišnjih napetosti zbog navodnih namera Teherana da razvije nuklearno oružje. REUTERS/Violeta Santos MouraIranski projektil je uništio jednu od zgrada u Tel Avivu REUTERS/Violeta Santos Moura REUTERS/Violeta Santos MouraDim od eksoplozije posle iranskog pogotka u Tel AvivuKako je počeo sukob?Sukob Izraela i Irana traje od 13. juna.Izrael je tada napao Iran, gađajući nuklearna postrojenja širom zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.Od tada, Iran je počeo da uzvraća, lansirajući rakete i dronove širom Izraela.U početnim izraelskim napadima ubijen je Husein Salami, komandant Iranske islamske revolucionarne garde, moćnog ogranka oružanih snaga zemlje, javili su iranski državni mediji.Od 13. do 21. juna, u Iranu je poginulo više od 400 ljudi, a najmanje 3.056 je ranjeno, saopšteno je iz iranskog Ministarstva zdravlja.Od početka operacije ‘Uzdignuti lav’, kako Tel Aviv naziva napad na Iran, u Izraelu je ubijeno 24 ljudi, a više od 1.200 je ranjeno, saopštile su izraleske vlasti.Zašto je Izrael napao Iran?Izraelske vlasti su saopštile da nameravaju da unište nuklearna postrojenja Irana jer je, navodno, Teheran vrlo blizu da napravi nuklearnu bombu.Za sada nema dokaza da je to tačno.Cilj operacije bio je da se „oštete iranska nuklearna infrastruktura, fabrike balističkih raketa i vojni kapaciteti“, izjavio je Netanjahu neposredno posle napada.Tramp, Netanjahu i neki evropski lideri su na istoj liniji – poručuju da Iran ne sme da ima nuklearno oružje.Iran godinama tvrdi da je njegov nuklearni program usmeren isključivo u civilne i mirnodopske svrhe.Napadi Izraela su počeli u jeku pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana.Specijalni izaslanik za bliskostočni region trebalo je 15. juna da nastavi razgovore sa iranskom delegacijom, ali su pregovori otkazani.Pentagon je rekao da veruje da postoji „mnogo indikacija“ da se Iran „kreće ka nečemu što mnogo liči na nuklearno oružje“.Iran je ranije upozorio Veliku Britaniju, SAD i Francusku da će ciljati njihove baze i brodove u regionu ako pomognu u odbrani Izraela, objavili su državni mediji te zemlje.Izraelska vojska je u noći između 20. i 21. juna ubila Muhameda Saidija Izadija, jednog od iranskih komandanata, tvrdi izraelski ministar odbrane Izrael Kac.Izrael smatra Izadija ključnom vezom sa Hamasom i glavnim igračem za vezu Teherana i palestinske ekstremističke grupe, kao i da je pomogao u iznenadnom napadu na jug Izraela 7. oktobra 2024, koji je pokrenuo brutalni rat u Pojasu Gaze.U aprilu 2024. Danas

Danas

godine postigao dugoročni sporazum o nuklearnom programu sa grupom svetskih sila posle višegodišnjih napetosti zbog navodnih namera Teherana da razvije nuklearno oružje. REUTERS/Violeta Santos MouraIranski projektil je uništio jednu od zgrada u Tel Avivu REUTERS/Violeta Santos Moura REUTERS/Violeta Santos MouraDim od eksoplozije posle iranskog pogotka u Tel AvivuKako je počeo sukob?Sukob Izraela i Irana traje od 13. juna.Izrael je tada napao Iran, gađajući nuklearna postrojenja širom zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.Od tada, Iran je počeo da uzvraća, lansirajući rakete i dronove širom Izraela.U početnim izraelskim napadima ubijen je Husein Salami, komandant Iranske islamske revolucionarne garde, moćnog ogranka oružanih snaga zemlje, javili su iranski državni mediji.Od 13. do 21. juna, u Iranu je poginulo više od 400 ljudi, a najmanje 3.056 je ranjeno, saopšteno je iz iranskog Ministarstva zdravlja.Od početka operacije ‘Uzdignuti lav’, kako Tel Aviv naziva napad na Iran, u Izraelu je ubijeno 24 ljudi, a više od 1.200 je ranjeno, saopštile su izraleske vlasti.Zašto je Izrael napao Iran?Izraelske vlasti su saopštile da nameravaju da unište nuklearna postrojenja Irana jer je, navodno, Teheran vrlo blizu da napravi nuklearnu bombu.Za sada nema dokaza da je to tačno.Cilj operacije bio je da se „oštete iranska nuklearna infrastruktura, fabrike balističkih raketa i vojni kapaciteti“, izjavio je Netanjahu neposredno posle napada.Tramp, Netanjahu i neki evropski lideri su na istoj liniji – poručuju da Iran ne sme da ima nuklearno oružje.Iran godinama tvrdi da je njegov nuklearni program usmeren isključivo u civilne i mirnodopske svrhe.Napadi Izraela su počeli u jeku pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana.Specijalni izaslanik za bliskostočni region trebalo je 15. juna da nastavi razgovore sa iranskom delegacijom, ali su pregovori otkazani.Pentagon je rekao da veruje da postoji „mnogo indikacija“ da se Iran „kreće ka nečemu što mnogo liči na nuklearno oružje“.Iran je ranije upozorio Veliku Britaniju, SAD i Francusku da će ciljati njihove baze i brodove u regionu ako pomognu u odbrani Izraela, objavili su državni mediji te zemlje.Izraelska vojska je u noći između 20. i 21. juna ubila Muhameda Saidija Izadija, jednog od iranskih komandanata, tvrdi izraelski ministar odbrane Izrael Kac.Izrael smatra Izadija ključnom vezom sa Hamasom i glavnim igračem za vezu Teherana i palestinske ekstremističke grupe, kao i da je pomogao u iznenadnom napadu na jug Izraela 7. oktobra 2024, koji je pokrenuo brutalni rat u Pojasu Gaze.U aprilu 2024.

godine, Izadi je jedva preživeo izraelski vazdušni napad usmeren na iranski konzulat u sirijskom Damasku.Tada je poginulo nekoliko visokorangiranih komandanata Kuds snaga.Najviši predstavnici Irana zakleli su se da će Izrael snositi velike posledice.U iranskim napadima 19. juna pogođena je bolnica Soroka, na jugu Izralea.Iranski državni mediji tvrde da je meta bio vojni objekat u blizini bolnice.Iranske rakete su navodno 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestili državni mediji u Iranu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoPutin: ‘Nema dokaza da Iran pravi nuklearnu bombu’Rusija je više puta rekla Izraelu da nema dokaza da Iran pokušava da napravi nuklearno oružje, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin u intervjuu za Skaj njuz Arabija.„Rusija, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju, nikada nisu imale nikakve dokaze da se Iran sprema da dobije nuklearno oružje, kao što smo više puta upozoravali izraelsko rukovodstvo“, rekao je šef ruske države, prenosi Rojters.Rusija je spremna da podrži Iran u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa, rekao je Putin, dodajući da Iran ima pravo na to.Šta je iranski nuklearni program? Danas

Danas

Iranske rakete u Kataru ABEDIN TAHERKENAREH/EPA-EFE/ShutterstockŠta je gađao Izrael?Izraelska vojska saopštila je da je 23. juna za dva sata ispalila više od 100 raketa na vojne mete u Teheranu.Pogođen je nuklearni kompleks Fordov, štab Korpusa islamske revolucionarne garde (IRCG), kao i ozloglašeni zatvor za političke zatvorenike Evin, kažu Izraelci.Prema tvrdnjama izraelske vojske, gađani su prilazi nuklearnom postrojenju Fordov da bi iranskim snagama bilo otežano da dođu do te lokacije.Iranski Crveni polumesec saopštio je prethodno da su izraelske snage pogodile i zgradu te organizacije u severnom delu Teherana.Napad izraelskih snaga na Fordov usledio je dan posle udara američkih bombarera na to i još dva iranska nuklearna postrojenja – Isfahan i Nataz.Američki predsednik Donald Tramp nazvao je operaciju „spektakularnim uspehom“ i izneo tvrdnju da su iranska nuklearna postrojenja „zbrisana sa lica Zemlje“.Teheran je negirao da su nuklearna postrojenja uništena, priznajući da jesu gađana i da ima „manje štete“.Tramp je upozorio Iran da neuzvraća na američki napad jer će u suprotnom svaki budući američki odgovor biti još snažniji.Prethodnih dana su visoki iranski zvaničnici govorili da bi ulazak Amerike u sukob „otvorio vrata pakla“ i da će izazvati „nepopravljive posledice“.Šta je rekao Tramp?Na glavni iranski nuklearni objekat objekat Fordov „pao je pun tovar bombi“.„Svi avioni se bezbedno vraćaju kući. Čestitam našim velikim američkim ratnicima.„Nijedna druga vojska na svetu ne bi mogla ovo da uradi.

Sada je vreme za mir!“, kaže američki predsednik.Tramp se kasnije obratio naciji i nazvao operaciju „izvanrednim vojnim uspehom“, rekavši da su sva tri objekta „potpuno uništena“ i da je nuklearna pretnja od „glavnog sponzora terorizma“ eliminisana.Rekao je da su uništeni ciljevi bili najveći i najopasniji, ali da „još ima mnogo ciljeva“ u Iranu i da bi dalji napadi mogli biti još razorniji.„Ovo (sukobi) ne mogu da budu nastavljeni. Danas

Danas

godine zbog nestanka struje, što je kritičarima režima poslužilo kao argument u tvrdnjama da ajatolah i njegovi poslušnici ne mogu da održavaju ni običan digitalni sat, a kamoli da unište Izrael.Vlasti u Teheranu, nekoliko časova posle izraelskog napada, obznanili su da je sat netaknut i da se odbrojavanje do kraja Izraela nastavlja.

Agencija Mehr objavila je i fotografiju netaknutog displeja, ali za sada nije moguće proceniti kada je taj snimak nastao.Detoniranje zatvora u TeheranuSerija simboličnih napada na Iran nastavljena je odmah nakon eksplozije na trgu Palestina, kada su izraelski projektili razneli i kapiju na ulazu u zatvor Evin u Teheranu, koji iranski disidenti opisuju kao mučilište političkih protivnika, novinara, navodnih špijuna i aktivista svih vrsta.Teško je proceniti motiv izraelskog napada na ovaj objekat, tim pre što su vlasti u Teheranu odmah objavile da je šteta neznatna, kao i da čuvari u potpunosti kontrolišu situaciju.Osim prilično velikog kratera na mestu na kojem je projektil udario, u eksplozijama je oštećeno još nekoliko zatvorskih objekata, uključujući i zgradu u kojoj su smešteni čuvari.Nema podataka da je neko od zatvorenika pokušao bekstvo, tim pre jer je čitav kompleks opasan bodljikavom žicom kroz koju teče struja, te oko pola kilometra širokim minskim poljem.Dodatnu simboliku u istoriju ovog objekta unosi činjenica da je zatvor Evin, kao mučilište i stratište političkih protivnika još 1971. Danas

Danas

Američki predsednik Donald Tramp je rizikovao kada je uključio zemlju u sukob između Izraela i Irana, ali se to možda isplatilo – barem za sada.Tramp je u ponedeljak uveče objavio da su se dve zemlje složile oko prekida vatre za koji je rekao da bi mogao dovesti do trajnog mira.Ako je američki predsednik zaista okončao ono što je nazvao „Dvanaestodnevni rat“, to bi bio značajan uzmak od sukoba za koji s ečinilo da je na ivici da se prelije na ceo region, uz dalje uvlačenje Amerike posle napada na iranska nuklearna postrojenja.„Pod uslovom da izraelski režim obustavi svoju ilegalnu agresiju protiv iranskog naroda najkasnije do četiri sata ujutru po teheranskom vremenu“, rekao je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči u saopštenju, „nemamo nameru da nastavimo da odgovaramo posle toga“.Izraelska vlada je kasnije saopštila da je pristala na predlog nakon što je „postigla ciljeve“ svojih napada na Iran.Činilo se da su dve strane bile na ivici smanjenja tenzija kada je rok stigao u Teheran, a izraelski napadi su navodno obustavljeni.Ali krhkost sporazuma je bila u potpunosti očigledna samo dva sata kasnije, kada je izraelski ministar odbrane optužio Iran za kršenje primirja i obećao da će snažno odgovoriti.Iran je, u međuvremenu, negirao bilo kakvo kršenje.Trampova administracija će nesumnjivo da se nada da je ovo samo posledica očiglednih tenzija, i da će primirje na kraju poštovati obe strane.Trampova objava o prekidu vatre usledila je nakon burnog dana u regionu, kada je Iran ispunio svoje obećanje da će uzvratiti na subotnji američki napad.Prema prvim izveštajima, sve iranske rakete usmerene ka ogromnoj američkoj bazi u Kataru su presretnute i nije bilo žrtava niti štete.Tokom svog obraćanja naciji u subotu uveče, predsednik Tramp upozorio je da će uslediti snažan američki odgovor na svaki iranski napad na američke interese.Obećao je da postoji više ciljeva koje američke snage mogu pogoditi ako bude potrebno.Više od 24 sata svet je čekao da vidi šta će Iran učiniti.Kada je Iran delovao, pažnja se vratila na američkog predsednika i, posle nekoliko sati, on je imao reč.„Odgovor Irana na naše uništenje njihovih nuklearnih postrojenja bio je veoma slab, što smo i očekivali i efikasno odgovorili“, objavio je Tramp na svojoj društvenoj mreži.Kako je izgledao iranski napad na američku bazu u KataruThe British Broadcasting CorporationRekao je da je Iran „izbacio sve iz ‘sistema'“ i dodao da „možda Iran sada može da nastavi ka miru i harmoniji u regionu“.Iako se navodi da je šteta ograničena, Tramp je izgleda bio sklon da se uzdrži u odgovoru na napade u nadi da će Iranci biti spremni da ozbiljno pregovaraju.Iza kulisa, Bela kuća kaže da je razgovarao sa katarskim posrednicima i izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom kako bi razradili detalje prekida vatre.Trampov napad na Iran tokom vikenda bio je manevar visokog rizika, ali scenario u kojem se već pojavljuju rezultati.Slična dinamika se odigrala u januaru 2020. Danas

Mondo

Ko bi mogao da zameni Alija Hamneija?

Na dugoj listi potencijalnih kandidata su: Alireza Arafi - visoki sveštenik, član Skupštine eksperata i šef Komskog seminara, konzervativac koji takođe služi u Savetu čuvaraAjatolah Hašem Hoseini Bušehri - prvi zamenik predsedavajućeg Skupštine eksperata i šef Društva seminara koji često predvodi molitve petkom u Komu u ime vrhovnog vođeAli Asgar Hedžazi - moćna figura iza kulisa koja nadgleda političko-bezbednosne poslove u kancelariji vrhovnog vođe, duboko ukorenjena u iranskoj obaveštajnoj mrežiGolam Hosein Mohseni Edžei - aktuelni šef pravosuđa i bivši ministar obaveštajnih poslova koji se smatra jakim, lojalnim insajderomMohamed Mohamadi Golpajegani - dugogodišnji šef kabineta u kancelariji HamneijaAli Akbar Velajati - bivši ministar spoljnih poslova i trenutni visoki savetnik Hamneija za spoljnu politikuKamal Harazi - još jedan bivši ministar spoljnih poslova, trenutno služi u Savetu za proveru državne koristi i Strateškom savetu za spoljne poslove IranaAli Laridžani - bivši predsednik parlamenta i glavni nuklearni pregovarač, pragmatičan konzervativacReza Pahlavi - sin svrgnutog iranskog šaha, koji živi u egzilu i zalaže se za sekularni, demokratski Iran, vidi se kao simbolički lider u slučaju potpunog kolapsa režimaModžtaba Hamnei - drugi sin ajatolaha sa bliskim vezama sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) i iranskom konzervativnom elitom Jedna je od najuticajnijih figura u iranskom svešteničkom establišmentu kojim rukovodi njegov otac, piše Rojters. Mondo

021

Američki predsednik Donald Tramp objavio je u ponedeljak uveče da su Izrael i Iran pristali na primirje, za koje je kazao da može dovesti do trajnog mira.Prekid vatre dolazi posle 12 dana sukoba, tokom kojih je Izrael iz vazduha napadao Iran, Teheran uzvratio projektilima i dronovima na izraelsku teritoriju, a Amerika bombardovala iranska nuklearna postrojenja.Iran je rekao da je spreman da prestane da gađa, ako Izrael obustavi napade.Izraelska vlada je kazala da je spremna da prihvati predlog o primirju pošto je „postigla ciljeve" napada na Iran.

Primirje, međutim, stoji već na klimavim nogama, i predsednik Tramp je kazao da su ga i Iran i Izrael prekršili.Ako prekid vatre zaista opstane, postoji nada da bi to mogao biti tranzicioni period ka trajnom miru.Ali, kao i u slučaju drugih sukoba, to će da zahteva dosta umešne diplomatije.Šta znači 'obustava vatre'? Prema Ujedinjenim nacijama, ne postoji jedna, univerzalno prihvaćena definicija za „obustavu vatre", mada se zna da izraz potiče od vojne naredbe za „obustavljanje vatre", koja je suprotna naređenju za „otvaranje vatre".Može da znači šta god se dve zaraćene strane dogovore da znači u njihovim pregovorima.Ona je takođe međusobno zamenjiva sa rečju „primirje".Međutim, UN napominju da često postoji razlika između izraza „obustava vatre" i „prekid neprijateljstava".Kažu da je „prekid neprijateljstava" obično neformalni sporazum o prekidu borbi.„Obustava vatre" je obično formalniji i obeležen sporazumom koji definiše detalje kao što su: svrha obustave vatrepolitički proces koji će je pratitikada stupa na snagugeografska oblast na koju se odnos. 021

021

godine zbog navodnog prihvatanja iranskih disidenata.Pored brisačkih napada, Iran je optužen i za mnoštvo špijunskih operacija protiv SAD i njegovih saveznika – od kojih se većina i očekuje u sklopu savremenih sajber aktivnosti.Opasni industrijski napadiAli više zabrinjavaju optužbe da je Iran pokušao da se petlja sa kritičnom nacionalnom infrastrukturom kako bi naneo fizičke povrede ljudima.Prečišćači vode i brane u SAD i Izraelu i petrohemijsko postrojenje u Saudijskoj Arabiji tvrdili su da su otkrili iranske hakere unutar njihovih industrijskih sistema.Bivša šefica američke Agencije za sajber-bezbednost i bezbednost infrastrukture Džen Isterli objavila je u nedelju na internetu poziv da ova američka i saveznička organizacija „podigne štitove" u iščekivanju potencijalnih iranskih sajber napada.„Iako je nejasno da li su na njihove sajber sposobnosti uopšte uticali skorašnji izraelski napadi, Iran ima istorijat osvetničkih sajber operacija koje gađaju civilnu infrastrukturu, a u koju spadaju: vodovodi; finansijske institucije; energetski cevovodi; vladine mreže; i mnogo toga još", rekla je ona.Ova vrsta napada znači da se Iran smatra jednom od najvećih sajber pretnji po Zapad zajedno sa Rusijom, Kinom i Severnom Korejom.Prema Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS), Iran se smatra sajber silom Treće klase.Procena iz 2021.

godine smestila ga je uz zemlje kao što su Severna Koreja i Japan što se tiče njihove sposobnosti da iskoriste sajber svet kao alatku za ofanzivne napade, špijunažu ili odbranu.Istraživači Nacionalnog indeksa sajber sila pri Centru Belfer smestili su Iran na 10. mesto njihove svetske liste u poslednjim procenama iz 2022. 021

Danas

Pentagon je pokrenuo krivičnu istragu zbog curenju poverljivog izveštaja Odbrambene obaveštajne agencije (DRA), u kojem se procenjuje da šteta na iranskim nuklearnim postrojenjima od američkih vazdušnih napada nije značajno unazadila nuklearni program Teherana.„Počeli smo sa Federalnim istražnim biroom (FBI) istragu o curenju informacija, jer su one bile za internu upotrebu, a odnosile su se na štetu koja je naneta iranskom nuklearnom programu“, rekao je danas američki ministar odbrane Pit Hegset na samitu NATO, prenosi Politiko.Prema njegovim rečima, cilj medijskih napisa koji detaljno navode delove poverljivog izveštaja bilo je spinovanje, kako bi se predsednik Donald Tramp predstavio u lošem svetlu, iako je napad bio veliki uspeh.Hegset nije izneo detalje istrage, ali je potvrdio procenu poverljivih obaveštajnih podataka, dodavši da su zaključci iz tog izveštaja „malo verovatni“.Navodi se da je šteta na postrojenjima bila „umerena do teška, a mi verujemo da je mnogo verovatnije da je bila teška i razarajuća“, rekao je Hegset.Rubio je u sredu za Politiko rekao da je Iran sada „mnogo dalje od nuklearnog oružja“ nego što je bio.„Suština je da su danas mnogo dalje od nuklearnog oružja, nego što su bili pre nego što je predsednik preduzeo ovu smelu akciju.

Značajna, veoma značajna šteta je naneta raznim komponentama, a mi tek treba da saznamo više o tome“, dodao je.Portparol izraelske vojske brigadni general Efi Defrin rekao je u sredu da je „još rano za procenu rezultata operacije“, ali veruje da je nanet značajan udarac iranskom nuklearnom programu i da je on „odložen za nekoliko godina“.Poverljivi izveštaj prvi je objavio CNN, a to su kasnije potvrdili i drugi mediji. Danas

Blic

Na dugoj listi potencijalnih kandidata su: Alireza Arafi - visoki sveštenik, član Skupštine eksperata i šef Komskog seminara, konzervativac koji takođe služi u Savetu čuvara Ajatolah Hašem Hoseini Bušehri - prvi zamenik predsedavajućeg Skupštine eksperata i šef Društva seminara koji često predvodi molitve petkom u Komu u ime vrhovnog vođe Ali Asgar Hedžazi - moćna figura iza kulisa koja nadgleda političko-bezbednosne poslove u kancelariji vrhovnog vođe, duboko ukorenjena u iranskoj obaveštajnoj mreži Golam Hosein Mohseni Edžei - aktuelni šef pravosuđa i bivši ministar obaveštajnih poslova koji se smatra jakim, lojalnim insajderom Mohamed Mohamadi Golpajegani - dugogodišnji šef kabineta u kancelariji Hamneija Ali Akbar Velajati - bivši ministar spoljnih poslova i trenutni visoki savetnik Hamneija za spoljnu politiku Kamal Harazi - još jedan bivši ministar spoljnih poslova, trenutno služi u Savetu za proveru državne koristi i Strateškom savetu za spoljne poslove Irana Ali Laridžani - bivši predsednik parlamenta i glavni nuklearni pregovarač, pragmatičan konzervativac Reza Pahlavi - sin svrgnutog iranskog šaha, koji živi u egzilu i zalaže se za sekularni, demokratski Iran, vidi se kao simbolički lider u slučaju potpunog kolapsa režima Modžtaba Hamnei - drugi sin ajatolaha sa bliskim vezama sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) i iranskom konzervativnom elitom Foto: Vahid Salemi / Tanjug/AP Protest u Teheranu zbog izraelskih i američkih napada, demonstranti nose postere ajatolaha Homeinija i Hamneija Ko je Modžtaba Hamnei?

Jedna je od najuticajnijih figura u iranskom svešteničkom establišmentu kojim rukovodi njegov otac, piše Rojters. Blic

Danas

Iako su direktne borbe prestale, političke, vojne i nuklearne implikacije ovog kratkog, ali intenzivnog rata tek počinju da se otkrivaju, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).Obe zemlje su pohitale da proglase uspeh, Izraelci insistiraju da su ostvarili svoje ciljeve, a Iranci tvrde da su „nametnuli“ prekid vatre svom zakletom neprijatelju.Ipak, ispod zvaničnih saopštenja, analitičari upozoravaju da je prekid vatre krhak, da se strateška ravnoteža pomerila i da je rizik od obnavljanja sukoba ili opasne eskalacije i dalje visok.Dobici Izraela i kritičan propustIzraelska vlada je proglasila da je „ostvarila sve ciljeve Operacije uspon lava“, navodeći uništavanje ključnih iranskih nuklearnih i raketnih lokacija, eliminisanje visokih vojnih lidera i vazdušnu nadmoć nad Teheranom.„Izrael je bio u stanju da prilično efikasno pogodi ključne vojne strateške vladine ciljeve“, rekao je za RSE Farzan Sabet, glavni istraživač na Ženevskom postdiplomskom institutu.On je rekao da je sukob istakao obim izraelske infiltracije u iranski bezbednosni aparat, dodajući da je izraelska obaveštajna agencija Mosad „u suštini bila u stanju da stvori legiju prebega koji su verovatno bili jedan od elemenata u ovom ratu koji je prouzrokovao najveću štetu“.Međutim, uprkos izraelskim i američkim bombardovanjima, iranski nuklearni program, iako oštećen, nije potpuno demontiran – neki kapaciteti za obogaćivanje i stručnost su opstali, a rizik od tajnog iranskog nuklearnog proboja i dalje ostaje.Stručnjak za neširenje nuklearnog oružja i viši saradnik u Institutu Brukings, Robert Ajnhorn (Einhorn), primetio je da je više od 400 kilograma iranskih zaliha uranijuma obogaćenih do 60 odsto čistoće premešteno i da se ne zna šta je s tim.„Moguće je da bi, ako bi bile u posedu Irana, (zalihe) mogle biti odnesene na neku tajnu lokaciju i korišćene u programu nuklearnog oružja“, rekao je Ajnhorn za RSE.Oslabljena pozicija i poljuljani prestiž IranaIransko vođstvo je preživelo, ali po visokoj ceni.

Nuklearni objekti, arsenal raketa i dronova su ozbiljno degradirani; veliki deo višeg vojnog rukovodstva zemlje je ubijen; njena protivvazdušna odbrana nije uspela da zaštiti zemlju od dubokih izraelskih udara; i Islamska Republika je politički oslabljena.Sabet je rekao da je to „katastrofa za Iran“, dok je Ajnhorn rekao da je „Iran slabiji i međunarodno izolovaniji nego što je bio pre dve nedelje“.Tvrdnja Islamske Republike da je garant nacionalne bezbednosti, što je ključan stub njenog legitimiteta, teško je oštećena zbog nemogućnosti Irana da odbije izraelske vazdušne napade i zaštiti svoje vojno rukovodstvo, koje je uglavnom eliminisano prvog dana rata.„To je ogroman udarac ugledu (Islamske Republike)“, rekao je Sabet.Nuklearna dilema: Odvraćanje ili obuzdavanje?Najopasnije nasleđe rata može biti podsticaj koji daje Iranu da teži nuklearnom oružju. Iran je ranije naveo da, iako ne teži nuklearnom oružju, da će preispitati svoju doktrinu ako se suoči s egzistencijalnom pretnjom.Rat šalje pomešane signale iranskom rukovodstvu. Danas

Mondo

Na dugoj listi potencijalnih kandidata su: Alireza Arafi - visoki sveštenik, član Skupštine eksperata i šef Komskog seminara, konzervativac koji takođe služi u Savetu čuvaraAjatolah Hašem Hoseini Bušehri - prvi zamenik predsedavajućeg Skupštine eksperata i šef Društva seminara koji često predvodi molitve petkom u Komu u ime vrhovnog vođeAli Asgar Hedžazi - moćna figura iza kulisa koja nadgleda političko-bezbednosne poslove u kancelariji vrhovnog vođe, duboko ukorenjena u iranskoj obaveštajnoj mrežiGolam Hosein Mohseni Edžei - aktuelni šef pravosuđa i bivši ministar obaveštajnih poslova koji se smatra jakim, lojalnim insajderomMohamed Mohamadi Golpajegani - dugogodišnji šef kabineta u kancelariji HamneijaAli Akbar Velajati - bivši ministar spoljnih poslova i trenutni visoki savetnik Hamneija za spoljnu politikuKamal Harazi - još jedan bivši ministar spoljnih poslova, trenutno služi u Savetu za proveru državne koristi i Strateškom savetu za spoljne poslove IranaAli Laridžani - bivši predsednik parlamenta i glavni nuklearni pregovarač, pragmatičan konzervativacReza Pahlavi - sin svrgnutog iranskog šaha, koji živi u egzilu i zalaže se za sekularni, demokratski Iran, vidi se kao simbolički lider u slučaju potpunog kolapsa režimaModžtaba Hamnei - drugi sin ajatolaha sa bliskim vezama sa Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC) i iranskom konzervativnom elitom Jedna je od najuticajnijih figura u iranskom svešteničkom establišmentu kojim rukovodi njegov otac, piše Rojters.

Rođen je 1969. Mondo

  • Komandant Iranske Revolucionarne garde mrtav: Iran preti "nemilosrdnom osvetom" IRAN PRETI "NEMILOSRDNOM OSVETOM" Komandant Iranske Revolucionarne garde (IRG) Ali Šadmani preminuo od povreda Komandant IRG Ali Šadmani preminuo je od povreda zadobijenih u izraelskom napadu Šadmani je bio najviši vojni komandant i načelnik Generalštaba Irana Komandant Iranske Revolucionarne garde (IRG) Ali Šadmani preminuo je danas od povreda zadobijenih u izraelskom napadu, preneli su danas iranski mediji.