Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
143
3.73
9.76
66.91/1.84
143.00
13.03
0.09
10190.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 143
190 ■ 0.99/0.01 ■ 15 ■ 171.4
Best clustering variants
190 0.99/0.01 15 171.4
17:30 h 29-Jun-2025
  • Rafael Grosi, generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), izjavio je za američku televiziju CBS News da su napadi na tri iranska objekta očigledno prouzrokovali ozbiljnu štetu, ali "ne potpunu".
  • ◉ Iran bi mogao obnoviti nuklearni program za nekoliko meseci
09:00 h 27-Jun-2025
  • Dvanaest dana izraelskih vazdušnih napada na Iran, nažalost, ubilo je stotine civila - uključujući i osmogodišnju gimnastičarku.
  • Žrtve izraelskog bombardovanja Irana
08:00 h
  • IZRAELSKI ministar odbrane Izrael Kac izjavio je da je tokom nedavnog dvanaestodnevnog oružanog sukoba sa Iranom Izrael pokušao da eliminiše iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija, ali da se operativna prilika za to nije ukazala.
  • POKUŠAJ UBISTVA: Izrael konačno priznao
07:30 h
  • Izvori su naveli da su najviši predstavnici Sjedinjenih Američkih Država i Bliskog istoka razgovarali o ovim predlozima sa Irancima iza kulisa, čak i usred niza vojnih udara u Iranu i Izraelu u protekle dve nedelje.
  • CNN: Trampova administracija razmatra više podsticaja da Teheran vrati na pregovore
07:24 h
  • Telegraf.rs i ovog jutra sumira najvažnije događaje koji su obeležili prethodni dan.
  • Hamnei u poruci čestitao Iranu, Rute nazvao Trampa "tatom": Šta se dogodilo juče u svetu?
05:43 h
  • Izrael bi ubio vrhovnog vođu Irana ajatolaha Alija Hamneija da je to bilo moguće tokom 12-dnevnog rata između dve zemlje, rekao je u četvrtak izraelski ministar odbrane Izrael Kac.
  • Izraelski ministar: Hteli smo da ubijemo vrhovnog vođu Irana, ali to nije bilo realno, znate li gde se krio?
02:15 h
  • Kac: Izrael je pokrenuo rat protiv Irana, a da nije znao da li će se SAD pridružiti "SAM URANIJUM, NIJE BIO META NAPADA" Kac: Izrael je pokrenuo rat protiv Irana, a da nije znao da li će se SAD pridružiti Ministar je pohvalio američku pomoć u odbrani Izraela tokom konflikta.
  • Kac: Izrael je pokrenuo rat protiv Irana, a da nije znao da li će se SAD pridružiti
Danas

Iranske vlasti zatražile su danas od UN da prizna Izrael i SAD kao odgovorne za 12-dnevni rat protiv Irana, koji je završen 24. juna prekidom vatre.Šef iranske diplomatije Abas Aragči zatražio je to u pismu upućenom generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu.„Formalno zahtevamo od Saveta bezbednosti UN da prizna izraelski režim i SAD kao inicijatore čina agresije i da prizna njihovu odgovornost, uključujući isplatu nadoknade i reparaciju“, navodi se u pismu koje prenosi Beta.Iranske vlasti su izrazile sumnju u namere Izraela da nastavi da poštuje primirje koje je stupilo na snagu 24. juna posle 12 dana rata između dve neprijateljske zemlje.Izrael je pokrenuo neprijateljstva 13. juna napadima na Iran u kojima su poginuli visoki vojni zvaničnici zemlje, kao i naučnici povezani sa iranskim nuklearnim programom.Izrael tvrdi da je delovao kako bi sprečio Iran da nabavi atomsku bombu, ambiciju koju iranska vlada žestoko odbacuje, a koja ipak polaže pravo na civilnu nuklearnu energiju, posebno za proizvodnju električne energije.Izraelski napad se dogodio u vreme kada je Iran vodio pregovore o toj temi sa SAD, saveznikom Izraela.„Nismo započeli rat, ali smo odgovorili agresoru svom snagom“, rekao je danas načelnik Generalštaba iranskih oružanih snaga Abdolrahim Musavi.Posle 12 dana bombardovanja prekid vatre između Irana i Izraela stupio je na snagu u utorak.„Imamo ozbiljne sumnje u izraelsko poštovanje prekida vatre, i spremni smo za snažan odgovor“, rekao je Musavi tokom telefonskog razgovora sa saudijskim ministrom odbrane, princom Haledom bin Salmanom.SAD, koje su se pridružile izraelskoj ofanzivi, bombardovale su tri nuklearna postrojenja u Iranu tokom noći između 21. i 22. juna.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Tramp je takođe ponovio tvrdnje da je Iran „desetkovan“.„Zašto bi takozvani ‘vrhovni vođa’ ajatolah Ali Hamnei, iz ratom razorene zemlje Iran, tako očigledno i glupo rekao da je pobedio u ratu sa Izraelom, kada zna da je njegova izjava laž“, napisao je Tramp na njegovoj platformi Istina (Truth).Tramp je takođe tvrdio da je znao „tačno gde je [Hamnei] bio skriven“, rekavši da „neće dozvoliti Izraelu ili američkim oružanim snagama… da mu okončaju život“.„Spasao sam ga od veoma ružne i sramotne smrti, i ne mora da kaže ‘hvala vam, predsedniče Trampe!'“, napisao je Tramp.Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči upozorio je Trampa da ne iznosi komentare „bez poštovanja“ o Hamneiju, koji je prethodno rekao da američki i izraelski napadi na iranske nuklearne objekte nisu postigli „ništa značajno“.„Ako predsednik Tramp iskreno želi dogovor, trebalo bi da ostavi po strani nepoštovanje i neprihvatljiv ton prema vrhovnom vođi Irana, velikom ajatolahu Hamneiju.„Veliki i moćni iranski narod, koji je svetu pokazao da izraelski režim nema drugog izbora nego da pobegne kod ‘tate’ kako bi izbegao da ga sravne sa zemljom naše rakete, ne prihvata blagonaklono pretnje i uvrede“, objavio je Aragči na mreži Iks.Aragči je ipak priznao da je u bombardovanjima naneta „prekomerna i ozbiljna“ šteta iranskim nuklearnim objektimaŠef Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) rekao je da se još uvek ne zna koliko je iranskih nuklearnih kapaciteta – pa i visoko obogaćeni uranijum i centrifuge potrebne za prečišćavanje metala – uništeno ili premešteno.Sprečavanje Irana da izgradi nuklearno oružje ne može se postići vojnim napadima, rekao je generalni direktor agencije Rafael Grosi.„Ovo se neće rešiti na definitivan način vojno, biće sporazuma“, rekao je za CBS njuz, američkog partnera BBC-ja.Tramp je na društvenim mrežama tvrdio da je poslednjih dana „radio na mogućem ukidanju sankcija i drugim stvarima, što bi Iranu dalo mnogo veće šanse za potpun, brz i kompletan oporavak“, ali su ga Hameneijevi komentari odvratili.„Umesto toga, pogodila me je izjava besa, mržnje i gađenja i odmah sam odustao od svih radova na ublažavanju sankcija i još mnogo toga“, napisao je Tramp.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]. Danas

Danas

Mural na trgu u TeheranuNeposredno po uspostavljanju primirja između Irana i Izraela, iranske vlasti pokrenule su talas pogubljenja i hapšenja ljudi osumnjičenih da su povezani sa izraelskom obaveštajnom službom.Iranske vlasti prethodno su kazale da su se izraelski agenti infiltrirali u zemlji kao nikada ranije.Vlasti sumnjaju da su informacije dostavljene Izraelu odigrale ulogu u nizu ubistava visokih zvaničnika tokom konflikta.Među njima su viši zvaničnici Islamske revolucionarne grade (IRGS) i nuklearni naučnici.Iran tvrdi da su njih ubili operativci Mosada, izraelske obaveštajne agencije, koji su radili u zemlji.Mnogi se, međutim, plaše da je ovo način da se ućutkaju protivnici vlasti i uspostavi snažnija kontrola nad stanovništvom.Tokom 12-dnevnog konflikta Iran je pogubio troje ljudi optuženih da su bili špijuni Izraela.U sredu, samo dan posle uspostavljanja primirja, još troje ljudi je pogubljeno zbog sličnih optužbi.Zvaničnici su potom objavili da su stotine osumnjičenih uhapšeni u celoj zemlji po optužbama za špijunažu.Državna televizija je emitovala navodno priznanje nekoliko pritvorenih, koji su navodno priznali da su sarađivali sa izraelskom obaveštajnom službom.Aktivisti za ljudska prava zabrinuti su zbog poslednjih događaja navodeći dugu istoriju iznuđenih priznanja i nepoštenih suđenja u Iranu.Oni se plaše da bi još ljudi moglo biti pogubljeno.Iransko ministarstvo obaveštajnih poslova tvrdi da je započelo „neumoljivu borbu“ protiv onoga što naziva zapadnom i izraelskom obaveštajnom mrežom, koja uključuje CIA, Mosad i MI6.Prema novinskoj agenciji Fars, povezanoj sa IRGS, iranske bezbednosne snage uhapsile su tokom 12 dana ‘više od 700 ljudi povezanih sa ovom mrežom’.Iranci su ispričali za BBC persijski servis da su primili poruke upozorenja od iranske bezbednosne službe, u kojima im je rečeno da su se brojevi njihovih telefona pojavili na stranicama društvenih mreža povezanih sa Izraelom.Kazali su im da napuste te stranice ili će im biti suđeno.Iranska vlada pojačala je pritisak i na novinare koji rade za medije na persijskom, među kojima je BBC na persijskom, Iran Inernational iz Londona, i Manoto TV.Iran International je saopštio da je IRGS pritvorila majku, oca i brata jedne od njenih voditeljki u Teheranu kako bi je primorala na otkaz zbog načina na koji je kanal izveštavao o iransko-izraelskom sukobu.Pošto je sukob počeo, pretnje novinarima BBC na persijskom i njihovim porodicama su postale veoma ozbiljne.Novinari koji su bili na udaru kažu da su pripadnici iranskih bezbednosnih službi kontaktirali članove njihovih porodica, govoreći im da tokom rata imaju opravdanje da članove porodica koriste kao taoce.Takođe su novinare nazvali rečju ‘mohareb‘, što znači „onaj koji vodi rat protiv boga”, što je optužba koja po iranskom zakonu može nositi smrtnu kaznu.Manoto TV prijavio je slične događaje.Analitičari ove napade vide kao deo šire strategije da se ućutkaju kritičari i da se zaplaše novinari kako bi otišli iz zemlje.Snage bezbednosti takođe su uhapsile desetine aktivista, pisaca i umetnika, u mnogim slučajevima bez podizanja zvaničnih optužnica.Ove akcije ukazuju na širu kampanju usmerenu ne samo na aktuelne aktiviste, već i na one povezane sa ranijim protestima.Tokom rata, iranska vlada je ozbiljno ograničila pristup internetu, a posle uspostavljanja primirja, pristup i dalje nije potpuno vraćen.Ograničavanje pristupa internetu tokom kriza, naročito za vreme masovnih protesta protiv vlasti, uobičajena je praksa u Iranu.Većina društvenih mreža, poput Instagrama, Telegrama, Iksa (bivšeg Twittera) i Jutjuba, kao i sajtovi poput BBC na persijskom, već dugo su blokirani u Iranu i ne mogu se koristiti bez VPN-a (virtuelne privatne mreže).Kritičari ukazuju i na događaje iz 1988.

godine, kada su, prema izveštajima organizacija za ljudska prava, hiljade političkih zatvorenika, od kojih su mnogi već izdržavali kazne, pogubljeni posle kratkih, tajnih suđenja pred takozvanim „komisijama smrti“.Većina žrtava sahranjena je u neobeleženim masovnim grobnicama.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas

Danas

Nejasno u kakvom se stanju nalazi iranski nuklearni program posle izraelskih napada i udara američkih bombi GBU-57, piše RTS.Katarski zvaničnici okupili su u ponedeljak, neposredno pre ponoći, strane dopisnike iz Dohe, prenoseći im zvanični demarš zbog salve iranskih balističkih projektila, koji su nešto ranije obasjali nebo iznad prestonice ove države.Cilj iranskog napada bila je baza El Udedid u predgrađu Dohe u kojoj se nalazilo oko 8.000 američkih vojnika i masa vojne opreme, delimično upotrebljene u vatrometu čiju su koreografiju, zajednički, osmislili Amerikanci, Katarani i Iranci.Portparol ministarstva spoljnih poslova Madžed el Ansari je novinarima rekao da Katar ima pravo da uzvrati udarac i istovremeno pozvao Iran i Izrael da zaustave sukob, pošto su se eksplozije neprijatno približile nuklearnim centrima u obe zaraćene zemlje.Dan kasnije, ispostavilo se da su Katarani unapred znali vreme, mete i vrste projektila koji će biti ispaljeni ka njihovoj teritoriji, odlučni da podnesu ovu žrtvu zarad, bar privremenog, mira na Bliskom istoku.

Gotovo svi iranski projektili su uništeni u letu i u ovom napadu nije bilo žrtava, saopštile su katarske vlasti.U trenutku kada je katarski zvaničnik razgovarao sa novinarima u „grimiznoj odaji“ palate u Dohi, emir Tamim el Tani je već uveliko ubeđivao iranske lidere da, odmah, prihvate američku ponudu i proglase mir, sa kojim se navodno u tom trenutku već složio izraelski premijer Benjamin Netanjahu.Diplomatska inicijativa usledila je svega nekoliko dana pošto su američki bombarderi B-2 posebnim bombama GBU-57 zasuli iranske nuklearne centre Natanz, Isfahan i posebno podzemni kompleks Fordo, na koje je Teheran odgovorio ispaljivanjem raketa na Katar.Za Katar i ostale zalivske zemlje, eskalacija sukoba dovela bi u pitanje izvoz energenata, kao ključnog izvora prihoda prebogatih arapskih država, ali se strah preneo i na ostatak sveta zbog opasnosti da Iran zatvori Ormuski tesnac.Tako se Doha, koja godinama ima odlične diplomatske odnose sa Iranom, izdvojila kao idealan partner u eksplozivnoj koreografiji, smišljenoj kako bi se potencijalno beskrajni i razarajući rat, nekako, priveo kraju.Prema izjavama zapadnih diplomata, Tramp je katarskom emiru rekao da je Netanjahu pristao na prekid vatre i zamolio ga da tu poruku prenese čelnicima u Teheranu, što je šeik Tamim el Tani i učinio.Izraelski avioni su, još jednom poleteli ka Iranu, pre nego što je Tramp, pompezno, obznanio da je Izraelcima rekao da mahnu krilima u znak pozdrava i vrate se u baze.I rat je, ubrzo, bio okončan.Deveta recka katarske diplomatijeNa taj način, katarska diplomatija upisala je devetu značajnu recku na spisak međunarodnih uspeha, pošto je prethodno izdejstvovala relativno bezbolno povlačenje Amerikanaca iz Avganistana i dogovor u Libanu 2008. Danas