Ubedljivo je utvrđeno da klimatske promene čine toplotne talase snažnijim i verovatnijim, a kako temperature rastu u letnjim mesecima na severnoj hemisferi, tako veći deo Evrope i delovi SAD-a i severoistočne Azije doživljavaju mnogo toplije vremenske uslove od uobičajenih.To donosi čitav dijapazon opasnosti po zdravlje, naročito za ugrožene populacije kao što su stariji, deca i osobe sa hroničnim zdravstvenim stanjima.Novi rekord za vrućinu u junu ove godine od 46 stepeni Celzijusovih postavljen je u subotu 28. juna u gradu El Granadu, prema španskoj nacionalnoj meteorološkoj službi, koja je takođe saopštila da je ovaj mesec na dobrom putu da postane najtopliji jun otkako se vodi evidencija.Ali brojke umeju da budu varljive: ljudi ne „osećaju“ visoke temperature isto – a one nisu ni približno toliko opasne – u suvim zemljama sa niskom vlažnošću (centralna Kanada, na primer) kao u sparnim, vlažnim klimama (na primer, oko Persijskog zaliva).Ovde na scenu stupa „temperatura vlažne sijalice“, kao način da se izmeri potencijalno smrtonosna kombinacija toplote i vlažnosti.Ali šta je ona i kako funkcioniše?Šta je ‘temperatura vlažne sijalice’?Svi znaju za reč „temperatura“ – to je ono kad nam termometar govori koliko je topao vazduh.„Temperatura vlažne sijalice“ meri efekat mešavine toplote i vlažnosti (koliko je vlažnosti ili vodenih isparenja u vazduhu).Kako je merite?U najprostijoj verziji, uzmete termometar, onaj od stakla sa kojim je odrasla većina nas, i umotate ga u tufer vate.Potom ga poprskate vodom da bude vlažan.To vam govori kolika je temperatura dok voda isprava sa njega.Uklonivši sa sobom toplotnu energiju, ta voda hladi „temperaturu“ na „temperaturu vlažne sijalice“.Zašto je važna? Ljudska bića se hlade putem znojenja: voda koja se izbaci preko kože uklanja višak telesne temperature i kad ona ispari, sa sobom uklanja i toplotu.Taj proces funkcioniše dobro u suvim oblastima, ali može da bude mnogo manje efikasan u istinski vrelim, vlažnim oblastima.Ako je spoljna temperatura blizu telesne temperature, veoma je teško ohladiti se gubljenjem vlažnosti putem znojenja ako je vlažnost vazduha previsoka.To je zato što je vazduh već prepun vlage da bi mogao da je primi još, isparavanje znoja se usporava, tako da više ne možemo toliko dobro da se ohladimo.U ekstremnim slučajevima, ne bismo uopšte mogli da se znojimo, što bi dovelo do smrti.Koja je onda temperatura opasna? Danas