Migranti čine većinu radnika moskovskih javnih komunalnih preduzeća Migrantski radnici su ključni i za rusku privredu.U Moskvi, više od polovine građevinskih radnika su migranti.Oni čine oko trećine radne snage u saobraćaju, maloprodaji, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, pokazuje istraživanje moskovske Više ekonomske škole.Ali ovi radnici obično ne predstavljaju konkurenciju domaćem stanovništvu na poslovima, umesto toga popunjavaju uloge koje lokalni ljudi imaju običaj da izbegavaju.„Tvrdnja da Moskvu grade, čuvaju i čiste migranti nije preterivanje", napisali su istraživači Više ekonomske škole.Upozorili su da bi stroža politika prema migrantima mogla da dovede do nestašice radne snage.'Samo Slovenima'Ipak, neki stanodavci odbijaju da iznajmljuju stanove migrantima, naglašavajući u oglasima da će se sobe izdavati „samo Slovenima".Čak i oni koji nude smeštaj često će odbiti da zvanično prijave stanare, uprkos zakonskoj obavezi koja to nalaže.Migranti, bez prijave, rizikuju da postanu „ilegalni" u očima države.Mnogi su prisiljeni da se oslanjaju na nezvanične firme koje im obezbeđuju lažna dokumenta.Deca migranata često se ne primaju u škole i vrtiće.Policijske racije na radnim mestima su uobičajene, a grupe za zaštitu ljudskih prava kažu da zvaničnici često uspevaju da iznude mito preteći deportacijom.Posle smrtonosnog napada na moskovsku dvoranu Krokus u martu 2024, koji su navodno izvela četvorica državljana Tadžikistana, vlasti su sprovele masovne racije.Hiljade migranata su pritvorili zbog navodnih kršenja propisa, a lideri tadžikistanske zajednice prijavili su porast zlostavljanja.Tadžikistanska vlada je savetovala građane u Rusiji da ne izlaze napolje.Pored novog registra, ruske vlasti su protekle godine pooštrile i migrantske propise na brojne druge načine.Sada je teže dobiti boravišnu dozvolu putem braka, podnosioci zahteva moraju da dokažu dugoročno zajedništvo, ne samo brak sam po sebi.Deci koja ne govore osnovni ruski može biti zabranjeno školovanje, a novi zakon omogućuje Ministarstvu unutrašnjih poslova da protera migrante bez održavanja sudskog ročišta.Osnovne greškeMnogi ljudi koji završe u registru kontrolisanih ljudi u praksi nisu uradili ništa loše, kaže Valentina Čupik, pravnica za ljudska prava i osnivačica Centra za zaštitu prava migranata.Čupik je i sama stigla u Rusiju iz Uzbekistana 2005. 021