Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
35
4.46
6.90
16.47/0.90
35.00
3.13
0.09
2544.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 35
51 ■ 0.99/0.01 ■ 4 ■ 43.2
Best clustering variants
51 0.99/0.01 4 43.2
18:41 h 17-Jun-2025
  • Ne umire sve prilikom masovne ekstinkcije.
  • ◉ Nešto vrlo čudno se desilo u okeanu nakon udara asteroida koji je ubio dinosauruse
09:30 h 15-Jun-2025
  • Novootkriveni mikrob, privremeno nazvan Sukunaarchaeum, nije virus.
  • Bakterija nazvana Sukunaarchaeum - Informer.rs
01:00 h
  • Možda nikad niste čuli za „pidoće“, ali gotovo sigurno ste ih probali – pod drugim imenom.
  • Pronašli blago ispod slavnog hrvatskog mosta
00:00 h
  • Prema rezultatima novih istraživanja, populacije carskih pingvina na Antarktiku smanjile su se za skoro četvrtinu zbog globalnog zagrevanja koje transformiše njihovo ledeno stanište. U studiji se navodi da su gubici daleko veći nego što se ranije mislilo.Naučnici koji prate najveću vrstu pingvina na svetu koristili su satelitske snimke za procenu staništa i načina života šesnaest kolonija pingvina na Antarktičkom poluostrvu, u Vedelovom moru i Belingšauzenovom moru, što predstavlja skoro trećinu svetske populacije carskih pingvina, prenosi RTS, pozivajući se na Science Alert.„Ono što smo ustanovili bilo je za oko 50 odsto gore i od najpesimističnije procene života populacija pingvina, a za istraživanja smo koristili kompjutersko modeliranje“, navodi Piter Fretvel, koji prati kretanje divljih životinja iz svemira u Britanskom antarktičkom istraživanju (BAS).Istraživači ističu da klimatske promene pokreću pad populacije, ali brzina opadanja broja jedinki je poseban razlog za uzbunu.Studija, objavljena u časopisu Nature Communications: Earth & Environment , otkrila je da je broj praćenih kolonija opao za 22 odsto u prethodnih 15 godina.Ovo se može porediti sa ranijom procenom smanjenja od 9,5 odsto na celom Antarktiku između 2009.
  • Zbog globalnog zagrevanja populacija carskih pingvina na Antarktiku smanjena za četvrtinu
Danas

godine potpisan Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru kojim se predviđa da se 30 odsto međunarodnih voda proglase zaštićenim morskim područjima.Pre početka konferencije, sporazum je potvrdilo samo 27 zemalja, dok njegova primena zahteva ratifikaciju 60 država.Tokom samo nekoliko dana, broj je porastao na 50, a još desetak država najavilo je da će dokument potvrditi do kraja godine.Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) je izjavilo da će pokrenuti postupak potvrđivanja pre 2026.

godine.Ovo je rekordna brzina potvrđivanja UN sporazuma, rekla je Elizabet Vilson, direktorka za ekološku politiku u nevladinoj organizaciji The Pew Trusts.„Radili smo na mnogim međunarodnim sporazumima tokom godina, i postupak ratifikacije često traje pet, pa čak i sedam godina.„Zato činjenica da je Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru na korak do stupanja na snagu zaista pokazuje da postoji zamah u pravcu zaštite većeg područja otvorenog mora”, rekla je ona.Međutim, velike sile poput Sjedinjenih Država (SAD) i Kine još uvek nisu potvrdile sporazum, iako su potpisnice, što ukazuje da planiraju da to učine u budućnosti.A Rusija, koja nikada nije podržala sporazum zbog zabrinutosti da bi mogao negativno da utiče na njen sektor ribarstva, saopštila je 13. juna da neće promeniti stav.Američke diplomate koje imaju iskustva sa sporazumima UN-a hvale napredak koji je ostvaren na konferenciji u Nici.„Od pomaka u pogledu Sporazuma o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru do zaštićenog morskog područja u Francuskoj Polineziji, Konferencija UN o okeanima je još jednom pokazala da je stvaran napredak moguć kada delujemo zajedno”, izjavio je Džon Keri, bivši američki državni sekretar i specijalni izaslanik za klimu. Danas

021

godine.I sama plastika i hemikalije koje sadrži predstavljaju opasnost po život morskih životinja, istakla je Betani Karni Almrot, profesorka ekotoksikologije na Univerzitetu u Geteborgu, u Švedskoj.„U plastici se nalazi više od 16.000 hemikalija, a znamo da više od 4.000 njih ima opasna svojstva, tako da mogu da budu kancerogene, mutagene ili toksične za reproduktivni sistem”, objasnila je ona.Na konferenciji su ministri 97 zemalja potpisali zajedničku političku izjavu kojom pozivaju na ambiciozan međunarodni sporazum o borbi protiv zagađenja plastikom.Međutim, među potpisnicama je samo jedna zemlja od deset najvećih proizvođača nafte - Kanada.Budući da se plastika pravi od nafte, mnoge naftom bogate države smatraju da bi obaveze o smanjenju proizvodnje plastike ugrozile njihove prihode.Smanjenje proizvodnje nafte je takođe ključno ako države žele da smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublaže najteže posledice klimatskih promena.Ovo najviše pogađa okeane, jer upravo oni apsorbuju čak 90 odsto dodatne toplote izazvane ljudskom aktivnošću, što uzrokuje sve razornije morske toplotne talase.Na ovoj konferenciji nisu preuzete nikakve nove obaveze u pogledu smanjenja emisija, ali su siromašnije države izvršile pritisak na bogatije da što pre stave na raspolaganje ranije obećana sredstva za borbu protiv klimatskih promena.„Delim frustraciju mnogih malih ostrvskih država u razvoju zbog izostanka reakcije međunarodnih finansijskih institucija”, rekao je Feleti Teo, predsednik Vlade Tuvalua.„Ne možemo da promenimo njihove politike, ali moramo da nastavimo da vršimo pritisak, a ovakvi skupovi nam pružaju priliku da iznosimo našu situaciju”.Pogledajte najavu za film „Okean" Dejvida Atenboroa BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk. 021

021

Konferencija Ujedinjenih nacija (UN) o okeanima se smatra uspešnom pošto je više zemalja potvrdilo ključni sporazum o zaštiti morskog sveta, a ostvaren je i napredak u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova u svetskim morima.Na konferenciji u Nici, u Francuskoj, okupili su se predstavnici skoro 200 zemalja da razgovaraju o najhitnijim problemima sa kojima se suočavaju okeani.Morski ekosistemi su izloženi opasnostima sa više strana - od zagađenja plastikom do posledica klimatskih promena.Ser Dejvid Atenbro je uoči konferencije izjavio da je „zgrožen” štetom koju uzrokuju određene metode ribolova i izrazio nadu da će predstavnici vlasti koji prisustvuju događaju shvatiti „značaj okeana za sve nas”.Glavni cilj skupa bio je da Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru potvrdi najmanje 60 zemalja da bi mogao da stupi na snagu.Sporazumom, potpisanim pre dve godine, treba da se zaštiti 30 odsto okeana.Dokument je do 13. juna potvrdilo 50 zemalja, a još desetine su obećale da će to učiniti do kraja godine.Čini se da su ovaj i drugi pomaci ostvareni u borbi protiv zagađenja plastikom i nezakonitog ribolova obnovili poverenje u sposobnost država da zajednički deluju.„ Konferencija UN o okeanima pružila nam je tračak nade da su problemi sa kojima se suočavaju naši okeani prepoznati i da će biti rešavani”, rekao je Toni Long, glavni izvršni direktor međunarodne neprofitne organizacije Global Fishing Watch.„Kako se približavamo trenutku kada će Sporazum o zaštiti morskog sveta na otvorenom moru stupiti na snagu, vlade moraju da udvostruče napore koristeći transparentnost i nove tehnologije da bi zaštitile okeane”, dodao je on.Pre konferencije u Nici, poverenje u zajedničke mehanizme za rešavanje svetskih problema je bilo nisko.Tokom 2024.

godine, ključni pregovori o zaštiti biodiverziteta i borbi protiv zagađenja plastikom i klimatskih promena su propali ili su završeni bez značajnijeg napretka.Cilj konferencije nije bio donošenje novog pravno obavezujućeg sporazuma, već konkretan napredak u sprovođenju ranije dogovorenih obaveza.Pre tri godine države su se obavezale da će do 2030. 021