Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
153
1.53
7.07
74.50/0.82
153.00
9.92
0.06
11104.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 153
212 ■ 0.99/0.01 ■ 16 ■ 217.0
Best clustering variants
212 0.99/0.01 16 217.0
021

Šimpanze u divljini Šimpanze u Ugandi snimljene su kako koriste lekovite biljke, na više načina, za lečenje otvorenih rana i drugih povreda.Tokom istraživanja koje je usledilo posle prošlogodišnjeg otkrića da šimpanze svesno traže i jedu određene biljke radi samolečenja, naučnici su pratili i posmatrali ove životinje da bi utvrdili kako se nose sa povredama.Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu, u saradnji sa timom iz šume Budonga, snimili su šimpanze kako koriste biljke kao „šumsku prvu pomoć”, kako na sebi, tako povremeno i na drugim jedinkama njihove vrste.Njihova studija, koja je obuhvatila i analizu višedecenijskih zapisa drugih istraživača, pretočena je u katalog različitih načina na koje šimpanze koriste prirodne šumske izvore za negu i lečenje.Istraživači navode da ova studija, objavljena u stručnom časopisu Frontiers in Ecology and Evolution, pruža dodatne dokaze da primati, među kojima su šimpanze, orangutani i gorile, koriste prirodne lekove na različite načine za očuvanje zdravlja u divljini.Vodeća istraživačica Elodi Frejmen objašnjava da postoji „čitav repertoar ponašanja koji šimpanze primenjuju kada su bolesne ili povređene da bi se samostalno lečile i održavale higijenu”.„Neka od tih ponašanja podrazumevaju upotrebu biljaka koje rastu ovde u šumi.„Šimpanze ih stavljaju direktno na rane ili ih prvo sažvaću, pa onda sažvakani biljni materijal nanose na otvorenu ranu”.Pogledajte i video: Divlje šimpanze koriste lekovito bilje za „prvu pomoć"Istraživači su analizirali snimak veoma mlade ženke šimpanze koja žvaće biljke i zatim to nanosi na ranu na telu njene majke.Pronašli su i zapise o šimpanzama koje su lečile rane drugih jedinki sa kojima nisu bile u srodstvu.To je, kako objašnjava dr Frejmen, posebno uzbudljivo „jer pruža dodatni dokaz da šimpanze u divljini imaju empatiju”. 021

21:00 h 21-May-2025
  • Čovek koji živi u selu Pridvorice kod Smederevske Palanke, zaljubljenik u prirodu i čovek koji živi u skladu sa njom, imao je žestoku borbu sa pravom zveri.
  • ◉ Susret sa ljutom zveri: Čovek obilazio imanje, a onda je nastala prava drama - Iskočila niotkuda pa napala muškarca, posledice su mogle biti strašne
16:00 h 19-May-2025
  • Stršljenovi (Vespa crabro) su najveći eusocijalni predstavnici osa u Srbiji, i iako su manje agresivni od svojih azijskih rođaka, njihov ubod može biti izuzetno bolan zbog veličine insekta Wikipedia.
  • OVE TRI STVARI PRIVLAČE STRŠLJENOVE Uklonite ih što pre pre nego što navalе
14:45 h
  • Slobodno vreme Ako vidite crnu kesu na drvetu, odmah se udaljite, mogu da budu opasne Ako vidite crnu kesu na drvetu, odmah se udaljite: Evo čemu služe i zašto mogu da budu opasne Ako primetite crne plastične kese na drveću, najbolje je da ih zaobiđete u širokom luku, Služe kao zamke za gusenice koje mogu da budu otrovne, a simptomi uključuju svrab, osip, pa i otežano disanje.
  • Ako vidite crnu kesu na drvetu, odmah se udaljite, mogu da budu opasne
06:38 h
  • Kazna je usledila skoro dve godine nakon incidenta, kada je peščana zmija ujela svog vlasnika, 30-godišnjeg mladića, koji je nakon toga završio u bolnici da bi mu život spasao protivotrov nabavljen u Švajcarskoj, preneo je Korijere dela Sera.
  • Ujela ga sopstvena zmija, pa morao da plati kaznu što ju je uopšte i držao
06:00 h
  • Vesna, majka devojke koju je zajedno sa dečkom brutalno izujedao staford u petak u Kestenovoj ulici na Ceraku, oglasila se i ispričala detalje jezivog incidenta u kojem je par zadobio teške telesne povrede.
  • DEVOJKA PRITEKLA U POMOĆ MOMKU, PA IH STAFORD IZGRIZAO PO RUKAMA! Oglasila se majka čiju je ćerku krvnički izujedao pas na Ceraku, a njenom dečku smrskao šake - Alo.rs
00:30 h
  • Nestanak Rajkovića prijavljen je sinoć, a tek jutros je uočen iznad kanjona reke Bijele.
  • Spasen čovek kod Šavnika
00:05 h
  • U jednom botaničkoj bašti patke i guske su iznenada postale plave!
  • Zašto su ove guske i patke plave? Uznemirujuća situacija u botaničkoj bašti, ribe su već uginule
021

Kuk vrste pahirinosaurus (Pachyrhinosaurus), jedno je od hiljada otkrića u koritu reke Pas profesorke Bemfort Aster na straži Sve kosti pripadaju dinosaurusima vrste pahirinosaurus (Pachyrhinosaurus).Ova vrsta, kao i iskopavanja koja vodi profesorka Bemfort, predstavljena je i u novoj BBC-jevoj dokumentarnoj seriji „Šetnja sa dinosaurusima” (Walking With Dinosaurs), koja kombinovanjem vizuelnih efekata i nauke oživljava svet praistorije.Ove životinje, koje su živele krajem perioda krede, bile su bliski rođaci triceratopsa.Četvoronožni biljojed, dug oko pet metara i težak dve tone, imao je veliku glavu, sa karakterističnim koštanim delom na vratu i tri roga.Njegova najupečatljivija osobina bio je velika koštana izbočina na nosu.Sezona iskopavanja je tek počela i svake godine traje do jeseni.Fosili na malom delu terena na kom tim trenutno radi neverovatno su zbijeni, a Bemfort procenjuje da se u svakom kvadratnom metru nalazi i do 300 kostiju.Do sada je njen tim iskopao površinu veličine teniskog terena, ali sloj kostiju se prostire čak kilometar u brdo.„Koncentracija je zapanjujuća”, kaže nam profesorka Bemfort.„Verujemo da je ovo jedno od najvećih nalazišta fosilnih kostiju u Severnoj Americi.„Više od polovine poznatih vrsta dinosaurusa u svetu opisano je na osnovu samo jednog primerka, a mi ovde imamo hiljade primeraka pahirinosaurusa”.

Pajpstoun krik još uvek krije mnoge tajne Paleontolozi veruju da su se dinosauri kretali u ogromnom krdu, migrirajući stotinama kilometara sa juga, gde bi prezimili, ka severu, u potrazi za letnjim pašnjacima.Područje koje je tada imalo znatno topliju klimu nego danas bilo je prekriveno bujnom vegetacijom, koja je pružala obilje hrane za ovo ogromno krdo biljojeda.„U pitanju je jedna zajednica, jedna vrsta životinje, uhvaćena u jednom trenutku, i to u ogromnom broju.„To se gotovo nikada ne dešava u fosilnom zapisu”, objašnjava profesorka Bemfort. 021

Danas

Šimpanze u divljiniŠimpanze u Ugandi snimljene su kako koriste lekovite biljke, na više načina, za lečenje otvorenih rana i drugih povreda.Tokom istraživanja koje je usledilo posle prošlogodišnjeg otkrića da šimpanze svesno traže i jedu određene biljke radi samolečenja, naučnici su pratili i posmatrali ove životinje da bi utvrdili kako se nose sa povredama.Naučnici sa Univerziteta u Oksfordu, u saradnji sa timom iz šume Budonga, snimili su šimpanze kako koriste biljke kao „šumsku prvu pomoć”, kako na sebi, tako povremeno i na drugim jedinkama njihove vrste.Njihova studija, koja je obuhvatila i analizu višedecenijskih zapisa drugih istraživača, pretočena je u katalog različitih načina na koje šimpanze koriste prirodne šumske izvore za negu i lečenje.Istraživači navode da ova studija, objavljena u stručnom časopisu Frontiers in Ecology and Evolution, pruža dodatne dokaze da primati, među kojima su šimpanze, orangutani i gorile, koriste prirodne lekove na različite načine za očuvanje zdravlja u divljini.Vodeća istraživačica Elodi Frejmen objašnjava da postoji „čitav repertoar ponašanja koji šimpanze primenjuju kada su bolesne ili povređene da bi se samostalno lečile i održavale higijenu”.„Neka od tih ponašanja podrazumevaju upotrebu biljaka koje rastu ovde u šumi.„Šimpanze ih stavljaju direktno na rane ili ih prvo sažvaću, pa onda sažvakani biljni materijal nanose na otvorenu ranu”.Pogledajte i video: Divlje šimpanze koriste lekovito bilje za „prvu pomoć“The British Broadcasting CorporationIstraživači su analizirali snimak veoma mlade ženke šimpanze koja žvaće biljke i zatim to nanosi na ranu na telu njene majke.Pronašli su i zapise o šimpanzama koje su lečile rane drugih jedinki sa kojima nisu bile u srodstvu.To je, kako objašnjava dr Frejmen, posebno uzbudljivo „jer pruža dodatni dokaz da šimpanze u divljini imaju empatiju”.

Istraživačica doktorka Elodi Frejmer prati i posmatra šimpanze u divljniNeka od stotine zapisanih opažanja koje su dr Frejmen i njene kolege proučavali su iz dnevnika terenske stanice u šumi Budongu.Ovaj dnevnik sadrži anegdotske podatke još iz 1990-ih.Reč je o knjizi u koju su lokalni saradnici, istraživači i posetioci godinama beležili opise zanimljivih ponašanja šimpanzi koje su uočili.U toj knjizi se nalaze i priče o šimpanzama koje stavljaju listove na rane i pomažu drugim jedinkama da uklone zamke sa njihovih udova.Zabeležene su i neke zapanjujuće navike održavanja higijene koje podsećaju na ljudske.Jedan zapis u terenskoj knjizi opisuje šimpanzu koja koristi listove za brisanje nakon vršenja velike nužde.Ovaj tim istraživača je ranije identifikovao neke od biljaka koje su šimpanze svesno tražile i jele kada su bile povređene.Naučnici su uzeli uzorke tih biljaka, ispitali ih i otkrili da većina ima antibakterijska svojstva. Danas