To je dovelo do lošeg kvaliteta projekta i same pruge“, rekao je Obradović.Profesor se osvrnuo i na razvojni put Ivice Kojića.Prema njegovim rečima, Ivica Kojić je počeo kao radnik obezbeđenja u beogradskim klubovima, kasnije je prešao u Narodnu banku Srbije, da bi kasnije postao šef kabineta i državni sekretar kod Mlađana Dinkića.„Sa promenom vlasti, Ivica Kojić se brzo snašao i postao je najpre šef kabineta premijera Vučića, a kasnije i šef kabineta predsednika Vučića“, naveo je Obradović.Profesor je istakao da je Kojić uključen u ovaj projekat, ali se postavlja pitanje – u čije ime i za čiji račun?„S tim u vezi, Tužilaštvo za organizovani kriminal bi moralo koliko odmah da pozove Ivicu Kojića, makar u svojstvu građanina, da podeli informacije koje ima, ali i da odgovori na pitanja: koja je njegova uloga bila u pregovaračkom postupku, u čije ime i za čiji račun je to radio, koja je njegova uloga u ubrzavanju radova, koje projekte sada ugovara i da li danas utiče na ubrzanje nekih radova?“, rekao je Obradović.Takođe, profesor je zamolio da ako bude išao na saslušanje da nikako ne ide na poligraf, jer je glavni poligrafista u Srbiji brat Ivice Kojića, Dejan Kojić.EU potvrdila ranije nalaze Anketne komisijeIzmeđu ostalog, Obradović je izjavio i da je Delegacija EU u Beogradu potvrdila ranije nalaze Anketne komisije koji se odnose na finansiranje projekta rekonstrukcije pruge Novi Sad–mađarska granica.„U pismu koje je Anketna komisija dobila od ambasadora Emanuela Žofrea, navodi se da je EU iz programa IPA 2011 finansirala projekat rekonstrukcije pruge od Novog Sada do mađarske granice, i to u delu pripreme dokumentacije – studije opravdanosti i pripreme tenderske dokumentacije“, naveo je Obradović.Ono što se jasno navodi u pismu ambasadora Žofrea jeste da je država kasnije, iz nepoznatih razloga, odustala od pomoći EU u delu finansiranja i odlučila da na drugi način sprovede ovaj projekat, dodao je Obradović.Takođe, kako je naveo, u pismu se navodi da je Republika Srbija odustala od tehničkog rešenja koje je bilo razvijeno kroz program IPA 2011, a koje je podrazumevalo prugu za brzine do 160 kilometara na sat, i da se kasnije opredelila za brzinu do 200 kilometara na sat.„Ostaju pitanja: ko je i zašto doneo odluku da se odustane od finansijske pomoći EU, da se odustane od bespovratnih sredstava, povoljnih kredita, i da se promeni tehničko rešenje bez ekonomske opravdanosti?