Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
119
4.38
9.31
56.30/1.85
119.00
10.45
0.09
9555.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 119
147 ■ 0.99/0.01 ■ 12 ■ 354.9
Best clustering variants
147 0.99/0.01 12 354.9
00:30 h 23-May-2025
  • | 23.05.2025 Beogradski dnevni listovi na naslovnim stranama za petak, 23. maj pišu o poseti visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaje Kalas Srbiji, o lokalnim izborima u Zaječaru i Kosjeriću i o drugim temama.BLIC - "Srbija na EU putu, ali bez prečica" o poseti visoke predstavnice EU. "Francuska i Nemačka napravile non-pejper za Republiku Srpsku", piše list.VEČERNJE NOVOSTI - "Direktiva Nemačke i Fencuske: Srušiti Dodika", piše list.
  • ◉ Naslovne strane za petak, 23. maj 2025. godine
11:54 h 21-May-2025
  • Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić sastao se danas sa državnim sekretarom Ministarstva pravde Kraljevine Švedske Mikaelom Kulbergom.
  • Ivica Dačić sastao se sa državnim sekretarom Ministarstva pravde Kraljevine Švedske Mikaelom Kulbergom
01:00 h
  • "Tokom našeg susreta, razgovarali smo o mogućnostima organizovanja tematskih letnjih kampova za decu iz dijaspore i regiona, sa ciljem da mladima pružimo kvalitetan i bezbedan sadržaj tokom letnjeg raspusta" Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije, Đorđe Milićević, zadužen da prati stanje, predlaže mere i učestvuje u koordinaciji aktivnosti u oblasti odnosa Republike Srbije sa dijasporom, boravio je danas u radnoj poseti opštini Aleksandrovac, gde je sa predsednicom opštine Jelenom Paunović, predsednikom skupštine opštine Milanom Minićem, direktorom Osnovne škole Duškom Dunjićem i direktorom muzeja vinarstva i vinogradarstva Đorđem Živadinovićem, razgovarao o mogućnostima organizovanja tematskih letnjih kampova za mlade iz dijaspore i regiona, takođe je razgovarao sa mladima iz ovog kraja, gde je obišao i muzej vinarstva i vinogradarstva.
  • Ministar Đorđe Milićević u poseti Aleksandrovcu
21:23 h 20-May-2025
  • Retko koji dokument - pod uslovom da ima potencijal da izazove geopolitičke implikacije - može biti tumačen van konteksta savremenog trenutka i izolovano od drugih događaja, čak i ako ti događaji, na prvi pogled, ne deluju međusobno povezani, što jasno pokazuje razvoj događaja u slučaju studentskih protesta Srbija-Brisel.
  • Proksi rat u Srbiji Brisel Tonino Picula
10:30 h
  • Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj nalazi se u velikom problemu, jer je smanjena potražnja, ali i prodaja njihovih proizvoda, došlo je do otpuštanja radnika, ističu naši sagovornici iz ove oblasti i dodaju da je ova privredna grana dotakla dno.
  • O čemu se radi?! Ovi radnici masovno ostaju bez posla, otkazi "pršte"
09:06 h
  • Republika Srpska planira da donese zakon o obeležavanju dana žalosti, a prva verzija tog akta, kojim su propisane i kazne za one koji se ne budu pridržavali propisa, već je sačinjena.
  • Paprena kazna ako se prekrše NOVA PRAVILA na Dan žalosti: Na udaru većina Balkanaca
06:30 h
  • POLITIČKO Sarajevo sve glasnije priziva novo nametanje Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, kojeg RS ne priznaje.
  • BOŠNJACI TRAŽE NOVO ŠMITOVO NAMETANJE: Iz Srpske osuđuju pokušaj stranaca da imenuje kadrove za zajedničke institucije
00:30 h
  • Pripadnici Vojske Srbije učestvuju na međunarodnoj helikopterskoj vežbi „FIRE BLADE 2025“, koja se od danas do 30. maja realizuje u rejonu vazduhoplovne baze „Papa“ u Mađarskoj.
  • Pripadnici Vojske Srbije na helikopterskoj vežbi u Mađarskoj
Beta

| Izvor: Beta | 21.05.2025 Predsednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik je danas pozvao na direktne razgovore sa Federacijom Bosne i Hercegovine (FBiH) o vraćanju na osnove Dejtonskog sporazuma."To ne znači secesiju, ne znači eskalaciju, ne znači odustajanje od mira.

To znači povratak na sporazum koji je prevashodno doneo novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir", rekao je Dodik u govoru na posebnoj sednici Skupštine RS povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.Rekao je da njegov predlog znači "ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki želeli da jesu" i da "jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude".Dodik je pozvao da se država vrati na ustavne osnove i "nadogradi samo u meri u kojoj za to postoji saglasnost", da se "uvaži činjenica da mir nije moguće održati pritiskom, kažnjavanjem ili dekretima, već isključivo uzajamnim uvažavanjem i dogovorom".Politička kriza u BiH, kazao je Dodik, može se rešiti tako što će visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koga je ponovo nazvao "lažnim visokim predstavnikom", poništiti odluke koje je nametnuo, posle čega bi RS poništila zakone, između ostalog i one kojima je zabranjeno delovanje dela pravosudnih institucija i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji tog entiteta.Rekao je da Ustav BiH može da se menja samo ako se o tome posebnim propisanim sporazumom usaglase entiteti, a ne političke stranke i ocenio da je Dejtonski sporazum funkcionisao sve dok da nisu počeli "nasilno i bez ovlašćenja da (ga) menjaju", dok se RS zalaže za doslovno tumačenje Dejtona..Pitao je da li treba Ustav "tretirati kao'živ dokument' koji neizabrani zvaničnici mogu proizvoljno preinačavati?" i ocenio da je to "suština naše krize - ne nacionalizam, ne secesija, niti opstrukcija, već tumačenje".Dodik je rekao i da je dogovor ključan za budućnost BiH, pošto je predsednik SAD Donald Tramp poručio da SAD "prestaju da grade druge države i prestaju da određuju kako će drugi narodi živeti".Zahvalio je Rusiji, koja je, kako je naglasio, uvek podržavala principe Dejtonskog sporazuma, a kritikovao EU iz koje su, kako je kazao, dobrodošli "oni koji razumeju da stabilnost ne nastaje ućutkivanjem izabranih lidera, već jačanjem institucija, izgradnjom uzajamnog poštovanja i podrškom dijalogu umesto diktatu u BiH" i "oni koji žele budućnost zasnovanu na ravnopravnosti, pravu i uzajamnom uvažavanju".Dodik je naveo da "poručuje svetu, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama: 'Mi nismo vaš problem, mi smo vam partner. Beta

021

Vojin Pavlović je držao govor, gde je puštana nacionalistička muzika, iako mu je bilo poznato da je MKSJ bivšeg predsednika republike Srpske Radovana Karadžića i Ratka Mladića pravosnažno osudio zbog genocida nad Bošnjacima, navodi se u presudi.„Pri čemu je bio svestan da je upravo 11. juli navedenim presudama označen kao dan izvršenja genocida, datum na koji se svake godine održava komemoracija i ukop identifikovanih stradalih žrtava u Srebrenici”, dodaje se.Pavlović za BBC kaže kako će na ovu nepravosnažnu presudu uložiti žalbu, a ranije se izjasnio da nije kriv.Njegov advokat je tražio oslobađajuću presudu, smatrajući da krivično delo nije propisano zakonom koji je usvojio parlament već ga je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko.Sud je odbacio ovaj zahtev navodeći da je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan krvavi rat 90-ih, propisano da visoki predstavnik može nametati zakone.Pavlović tvrdi da njegov nastup nikome nije naneo štetu, ali sud je utvrdio drugačije činjenično stanje.„Sud zaključuje da je optuženi Vojin Pavlović bio svestan pravnog statusa Ratka Mladića kao osuđenog ratnog zločinca te odlučio javno izložiti njegov lik”, rekao je sudija Goran Radević prilikom izricanja presude.Na pitanje BBC-ja zašto je na dan kolektivnog ukopa žrtava srebreničkog genocida lepio plakate kojima negira genocid, Pavlović odgovara da je 11. juli do 2007.

bio zvanični praznik opštine Srebrenica.„U statutu je stajalo da je to Dan oslobođenja. 021

Danas

U neformalnom dokumentu (non-pejperu), koji su članicama Evropske unije (EU) uputile Francuska i Nemačka, poziva se na izolaciju rukovodstva Republike Srpske (RS) i na uvođenje sankcija – finansijskih tom entitetu Bosne i Hercegovine (BiH), a političkih njegovim najvišim zvaničnicima.Dokument, koji je danas razmatran na sednici Saveta za nacionalnu bezbednost Srbije, poslat je 12. maja pod nazivom „Odgovori na napade Republike Srpske na ustavni poredak BiH“, navodi sarajevski portal Raport.U dokumentu piše da je sadašnja ustavna kriza u BiH „najteži izazov suverenitetu, jedinstvu i funkcionalnom i teritorijalnom integritetu BiH u poslednjih 30 godina, od potpisivanja Dejtonskog sporazuma“.Dodaje se da radnje i pravni procesi, započeti unutar Republike Srpske posle prvostepene presude njenom predsedniku Miloradu Dodiku, predstavljaju „otvorene napade na ustavni poredak BiH“.Navedeno je da se to odnosi na usvojene zakone kojima se zabranjuje delovanje pravosudnim institucijama BiH i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji Republike Srpske, na usvajanje nacrta novog ustava tog entiteta, i na usvajanje Zakona o zaštiti ustavnog uređenja Republike Srpske i takozvanog zakona o stranim agentima.„Ovi akti su u suprotnosti sa obavezama koje je BiH preuzela na putu prema EU, godinu dana posle odluke Evropskog saveta o otvaranju pregovora o pristupanju BiH Evropskoj uniji“, piše u dokumentu.Podseća se da se EU u zaključcima Evropskog saveta od 17. decembra 2024. Danas

Beta

To znači povratak na sporazum koji je prevashodno doneo novi ustavno-pravni i politički poredak BiH, a time i mir", rekao je Dodik u govoru na posebnoj sednici Skupštine RS povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma.Rekao je da njegov predlog znači "ponovno potvrđivanje da se zakoni moraju tumačiti onako kako su napisani, a ne onako kako bi neki želeli da jesu" i da "jasno, mirno i odlučno kažemo da ne smemo dozvoliti da se ustavni sporazum izvrće i pretvori u nešto što nikada nije ni trebalo da bude".Dodik je pozvao da se država vrati na ustavne osnove i "nadogradi samo u meri u kojoj za to postoji saglasnost", da se "uvaži činjenica da mir nije moguće održati pritiskom, kažnjavanjem ili dekretima, već isključivo uzajamnim uvažavanjem i dogovorom".Politička kriza u BiH, kazao je Dodik, može se rešiti tako što će visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koga je ponovo nazvao "lažnim visokim predstavnikom", poništiti odluke koje je nametnuo, posle čega bi RS poništila zakone, između ostalog i one kojima je zabranjeno delovanje dela pravosudnih institucija i Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) na teritoriji tog entiteta.Rekao je da Ustav BiH može da se menja samo ako se o tome posebnim propisanim sporazumom usaglase entiteti, a ne političke stranke i ocenio da je Dejtonski sporazum funkcionisao sve dok da nisu počeli "nasilno i bez ovlašćenja da (ga) menjaju", dok se RS zalaže za doslovno tumačenje Dejtona..Pitao je da li treba Ustav "tretirati kao'živ dokument' koji neizabrani zvaničnici mogu proizvoljno preinačavati?" i ocenio da je to "suština naše krize - ne nacionalizam, ne secesija, niti opstrukcija, već tumačenje".Dodik je rekao i da je dogovor ključan za budućnost BiH, pošto je predsednik SAD Donald Tramp poručio da SAD "prestaju da grade druge države i prestaju da određuju kako će drugi narodi živeti".Zahvalio je Rusiji, koja je, kako je naglasio, uvek podržavala principe Dejtonskog sporazuma, a kritikovao EU iz koje su, kako je kazao, dobrodošli "oni koji razumeju da stabilnost ne nastaje ućutkivanjem izabranih lidera, već jačanjem institucija, izgradnjom uzajamnog poštovanja i podrškom dijalogu umesto diktatu u BiH" i "oni koji žele budućnost zasnovanu na ravnopravnosti, pravu i uzajamnom uvažavanju".Dodik je naveo da "poručuje svetu, a posebno Sjedinjenim Američkim Državama: 'Mi nismo vaš problem, mi smo vam partner.

Ne tražimo da rešavate naše političke probleme. Beta

Danas

Izrazi poput „na srpskoj zemlji“ i „poginuo za Srpsku Krajinu“ neće više moći da budu na spomenicima u Hrvatskoj.Oni sa takvim natpisima, podignuti posle maja 1990.

godine, moraće da budu uklonjeni.Novi Zakon o grobljima zabranjuje natpise i obeležja koja „veličaju agresiju na Hrvatsku ili oružanu pobunu protiv Hrvatske“ tokom Domovinskog rata 1990-ih, piše Radio Slobodna Evropa..Zakon je usvojen 30. aprila u Saboru, a srpska zajednica u Hrvatskoj strahuje kako će se primenjivati u praksi.Za hrvatskog istoričara Dragana Markovinu ne bi bilo problema sa donetim zakonom da je reč o, kako kaže, „pristojnoj antifašističkoj državi“.„Ovdje se radi isključivo o nacionalistički motiviranom zakonu koji je donesen na insistiranje Domovinskog pokreta isključivo zato što ih smetaju srpska nacionalistička obilježja na nekim od grobova“, rekao je.On dodaje da taj zakon „uopće ne uključuje more ustaške simbolike na grobljima“, navodeći da je Milorad Pupovac u pravu kada je skrenuo na to pažnju“.Poslanici Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) na čijem čelu je Pupovac, napustili su raspravu tokom koje su ušli u polemiku sa Domovinskim pokretom (DP).Domovinski pokret je manjinski partner vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) premijera Andreja Plenkovića.Šta kaže resorno Ministarstvo?U hrvatskom Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je moguće uklanjanje spomenika suprotnih najvišim vrednostima ustavnoga poretka ili pozitivnim propisima Hrvatske.U odgovoru na upit navedeno je da će se o svakom grobnom mestu i spomen-obeležju odlučivati u posebnom upravnom postupku.Ministarstvo je odbacilo tvrdnju da će biti uklanjani samo spomenici ispisani na ćirilici.„Svi spomenici koji nisu u skladu sa Zakonom o grobljima biti će uklonjeni bez obzira na kojem su jeziku i pismu pisani“, navelo je Ministarstvo.Rešenje donosi jedinica regionalne samouprave, a uklanjanje je obaveza vlasnika.Stručno mišljenje daje Povereništvo od pet članova, a međi njima mora biti najmanje po jedan istoričar, istoričar umetnosti, arhitekta i pravnik.To telo imenuje župan odnosno gradonačelnik Zagreba.Odluku o spornosti ili usklađenosti natpisa donosi Upravno odeljenje za komunalne poslove županija.Resorni ministar Branko Bačić rekao je 17. aprila za Hrvatsku radioteleviziju da, prema proceni, postoji četrdesetak spomen-ploča, koje su „neprimerenog sadržaja“.Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Hrvatske nije u odgovoru za RSE navelo primere spomenika koji bi mogli da budu uklonjeni.Poslanici Domovinskog pokreta ukazali su tokom saborske rasprave na spomen-ploču Vukašinu Šoškoćaninu na porodičnoj kapeli na mesnom groblju u Borovu Selu.Na toj ploči pisalo je da je Šoškoćanin „narodni junak“, a hrvatsko tlo je nazvano „srpskim“.Šoškoćanin je bio komandant Teritorijalne odbrane u Borovu na početku rata 1991. Danas

Danas

za napredak u procesu pristupanja EU“.U dokumentu se navode akcije koje bi trebalo da budu deo alata EU u rešavanju krize u BiH.„Svaki projekat, koji Republika Srpska direktno ili delimično koristi u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan trebalo bi da ostane obustavljen.

Komisija treba da se uzdrži od predlaganja novih projekata korisnih za Republiku Srpsku“, piše u dokumentu.Do ukidanja tih mera došlo bi nakon što rukovodstvo Republike Srpske preduzme „konstruktivne akcije“, navodi se.Takav pristup se traži i od Svetske banke, uz ocenu da bi trebalo obustaviti bilateralnu finansijsku pomoć projektima koji direktno ili delimično koriste Republici Srpskoj.EU bi trebalo da razmotri ciljanu upotrebu okvira za restriktivne mere, s obzirom na situaciju u BiH, usvajajući restriktivne mere protiv pojedinaca, piše u dokumentu.U nedostatku konsenzusa na evropskom nivou, nacionalne mere, uključujući ciljane pojedinačne mere poput nacionalnih zabrana putovanja, trebalo bi da budu ispitane i koordinisane među članicama EU, navodi se.EU i njene članice, kako se navodi, treba da naglase da su postupci Republike Srpske u suprotnosti sa evropskim putem BiH i interesima stanovništva BiH, uključujući stanovništvo Republike Srpske.U „non-pejperu“ se ukazuje da bi informacije EU i njenih članica, upućene zvaničnicima vlade Republike Srpske ili Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), trebalo usmeriti na „naglašavanje rizika daljeg sprovođenja neustavnog kursa“ predsednika Republike Srpske.„Ove komunikacije bi trebalo da uključuju poruke o otvorenosti i spremnosti EU da smiri napetosti čim promena politike postane vidljiva, kao i angažman s opozicijom i civilnim društvom u Republici Srpskoj. Danas