Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
83
2.23
5.13
41.45/0.82
83.00
4.46
0.05
5928.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 83
109 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 112.1
Best clustering variants
109 0.99/0.01 9 112.1
Beta

| 21.05.2025 Ocean Race Europe Foto: Represent/The Ocean Race Europe Jedriličarsko prestižno takmičenje "The Ocean Race Europe" prvi put će se dešavati i u Jadranskom moru, gde će od 15. do 21. septembra ove godine biti održano finale takmičenja, kada jedinstvena "IMOCA" flota uplovi u Tivat, grad domaćin, najavili su danas organizatori.Trka "The Ocean Race Evrope", koja spaja jedrenje sa misijom očuvanja okeana i mora, počinje 10. avgusta u Kilu, u Nemačkoj, a završava se u Bokokotorskom zalivu, u Tivtu, koji će biti domaćin finala šest dana.Direktor komunikacija "The Ocean Race", Piter Ruš je na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da je klasa "IMOCA" jedrilica, koju će koristiti timovi tokom trke, trenutno najsavremenije plovilo te vrste na svetu.Najavio je da će na jedrilicama biti po četiri člana posade i jedan reporter, kao i da svaki tim mora da ima najmanje jednu ženu u posadi i da budu zastupljene najmanje dve nacionalnosti.Ruš je objasnio da su jedrilice izrađene od karbonskih materijala i koriste tehnologiju koja im omogućava da se kreću brže od tradicionalnih jedrilica."Nastavljamo dugu tradiciju 15 godina plovidbe po okeanima, imamo velike događaje širom sveta, to su prvo bile trke Volvoa, a ovo su sada mali događaji pod sloganom 'Povezivanje Evrope'", kazao je Ruš.Regata je duga više od 4.000 nautičkih milja, a jedriličari će iz Kila ići preko Portsmuta (Velika Britanija), Matoshinja-Porta u Portugalu (fly-by etapa), Kartahene (Španija), Nice (Francuska) i Đenove (Italija) i do Bokokotorskog zaliva u Crnoj Gori.Direktor marketinga i gradova domaćina Mirko Grošner istakao je da je jedna od misija trke, pored jedrenja, takmičenja, povezivanja Evrope i globalno očuvanje mora, u saradnji sa Ujedinjenim nacijama.Grošner je istakao da je svaki brod opremljen specijalnom opremom, koja prikuplja ključne naučne podatke o morima kroz koja prolazi, nastavljajući nagrađivani naučni program trke "The Ocean Race", u cilju podrške globalnim istraživanjima mora."Šest nedelja spektakularnog jedrenja i klasa najboljih jedriličara na svetu. Beta

Danas

godine, utvrdili su istraživači.Ovo otkriće je veliko iznenađenje, kažu naučnici i dodaju da bi moglo da objasni zanačajno smanjivanje veličine riba u svetskim okeanima.Sve je više dokaza da životinje, poput ptica, guštera i insekata, prilagođavaju tela kako bi se izborile sa klimatskim promenama.„Ove ribe mogu da se smanje i to rade da bi preživele toplotne stresne događaje“, rekla je Tereza Ruger, predavačica biologije tropskih mora na Univerzitetu u Njukaslu.Istraživači su proučavali parove riba klovnova koje žive na grebenima kod zaliva Kimbe u Papui Novoj Gvineji, žarištu morskog biodiverziteta.Ove ribe klovnovi u divljini su gotovo identične onima prikazanim u filmu „U potrazi za Nemom“, u kojem plašljiva riba koja živi kod Velikog koralnog grebena ide u potragu za sinom.Pogledajte video: Redak snimak „crnog morskog đavola” blizu površine vodeNaučna studija je sprovedena tokom leta 2023, kada su temperature u okeanima naglo porasle, što je dovelo do toga da veliki delovi korala pobele.Naučnici su merili kako se jedinke riba klovnova nose sa vrućinom.Otkrili su da sićušne ribe nisu samo izgubile na težini, već su se i skratile za nekoliko milimetara.I to nije bio jednokratni slučaj – 75 odsto riba se smanjilo barem jednom tokom toplotnog talasa.„Nije samo da su na dijeti i gube mnogo težine, već aktivno menjaju sopstvenu veličinu i pretvaraju se u manje jedinke kojima je potrebno manje hrane i efikasnije koriste kiseonik“, kaže istraživačica Ruger.

Ribe klovnovi plivaju pored Velikog koralnog grebena u AustralijiMoguće je da ribe apsorbuju masnoće i kosti, što je primećeno i kod drugih životinja, poput morskih iguana, iako to tek treba da potvrde laboratorijske studije.Ruger se našalila da je možda potrebno da se i crtani film malo prepravi, s obzirom na to da je pred nama novo poglavlje za ‘Nema’.„Film je ispričao zaista dobru priču, ali sledeće poglavlje je sigurno kako se Nemo nosi sa stalnim promenama u životnoj sredini“, rekla je za BBC.Globalno zagrevanje je veliki izazov i za toplokrvne životinje, koje moraju da održavaju konstantnu telesnu temperaturu kako bi sprečile pregrevanje.Životinje reaguju na različite načine: sele se u hladnija područja ili više terene, menjaju vreme ključnih životnih događaja kao što su razmnožavanje i migracija ili menjaju veličinu svog tela.Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Science Advances.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Danas