Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
71
6.93
11.48
31.62/2.08
71.00
8.96
0.13
4830.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 71
108 ■ 0.99/0.01 ■ 8 ■ 268.3
Best clustering variants
108 0.99/0.01 8 268.3
Beta

| 21.05.2025 Foto: China National Space Administration/Handout via Xinhua Ćuećiao-2, kineski relejni satelit namenjen misijama sletanja na Mesec, spreman je da podrži buduće pokušaje istraživanja Meseca koje sprovode i druge zemlje, saopštila je kineska Laboratorija za istraživanje dubokog svemira.Satelit, koji je omogućio komunikaciju Zemlje i Meseca za kinesku misiju Čang'e-6, koja je prikupila uzorke sa udaljene strane Meseca, obezbediće relejne usluge za lunarne misije Kine i drugih zemalja, saopštila je laboratorija a prenosi Sinhua.Lansiran u martu prošle godine, Ćuećiao-2, poznat i kao Most svraka 2, opremljen je sa tri naučna instrumenta – ekstremno-ultraljubičastom kamerom, dvodimenzionalnim imidžerom za energetski neutralne atome sa kodiranjem, i eksperimentalnim sistemom za interferometriju sa veoma dugom bazom (VLBI) u sistemu Zemlja-Mesec.Prema navodima laboratorije, satelit se stabilno nalazi u orbiti već 14 meseci, tokom kojih obavlja naučne zadatke kao što su snimanje velikih razmera plazme i slojeva magnetosfere Zemlje, kao i VLBI eksperimenti u sistemu Zemlja-Mesec.Ekstremno-ultraljubičasta kamera sa satelita zabeležila je prvu globalnu sliku jonosfere na talasnoj dužini od 83,4 nanometra, pružajući ključne podatke za proučavanje uticaja Sunčeve aktivnosti na plazmasferu.Sistem za VLBI eksperimente sa satelita, u koordinaciji sa šangajskim radio-teleskopom prečnika 65 metara, proširio je opservacionu bazu na 380.000 kilometara i uspešno posmatrao ciljeve iz dubokog svemira poput radio-izvora A00235 i orbitera misije Čang'e-6.Ćuećiao-2 je spreman da odigra ključnu ulogu u budućim kineskim misijama Čang'e-7 i Čang'e-8.Kina planira da lansira misiju Čang'e-7 oko 2026.

godine kako bi istražila životnu sredinu i resurse južnog pola Meseca. Beta

Danas

godine.Zlatna kupola, međutim, bila bi višestruko veća i osmišljena tako da se bori protiv šireg dijapazona pretnji.Koristila bi mrežu potencijalno više stotina satelita, što bi bilo neodrživo skupo u prošlosti, ali što je praktičnija mogućnost danas.„Ronald Regan ju je želeo pre mnogo godina, ali nisu posedovali tehnologiju“, rekao je Tramp, govoreći o odbrambenom raketnom sistemu u svemiru, popularno nazvanom „Rat zvezda“, koji je bivši predsednik predložio 1980-ih.Zlatna kupola će „moći čak da presreće projektile ispaljene sa drugog kraja sveta ili lansirane iz svemira“, dodao je Tramp.Ona bi bila izgrađena da brani od krstarećih i balističkih raketa (pa i hipersoničnih oružja, onih koja mogu da se kreću brže od zvuka) i frakcionih orbitalnih sistema bombardovanja zvanih i Fobs, koji mogu da ispale bojeve glave iz svemira.Viši direktor američkog Centra za sajber i tehnološke inovacije, penzionisani kontraadmiral Mark Montgomeri rekao je za BBC da bi se Zlatna kupola oslanjala na „tri ili četiri grupe satelita koje u zbiru čine stotine satelita“.„Imate satelite koji rade otkrivanje, nekoliko stotina njih, otkrivaju razna lansiranja.„Onda imate niz koji prati i rešava kontrolu vatre.„A onda imate borbene satelite, koji nose kinetička oružja ili šta god već da koristite za obaranje neprijateljskih raketa“, rekao je on za emisiju Njuzdej.Može li Zlatna kupola biti izgrađena za tri godine?Šašenk Džoši, urednik za odbranu u Ekonomistu, rekao je za BBC da će američka vojska shvatiti ovaj plan veoma ozbiljno, ali da je nerealno verovati da on može biti završen tokom Trampovog mandata, a ogromni troškovi bi isisali ogroman deo američkog budžeta za odbranu.Bivši admiral Montgomeri je sa tim saglasan.„Ovo je petogodišnja, sedmogodišnja, desetogodišnja misija ako želite da uradite kako treba.“„Hoće li za tri godine postojati stvari koje će nas učiniti bezbednijim?„Budite sigurni u to“, rekao je on, ali je dodao da „100 odsto bezbedan sistem“ nije održiv do kraja Trampovog mandata.Kongresna kancelarija za budžet američke vlade, čiji je zadatak da pruža objektivne ekonomske analize Kongresu, sugerisala je da bi troškovi mogli da narastu i do 542 milijarde dolara u 20-godišnjem periodu samo što se tiče delova sistema u svemiru.Ko će izgraditi Zlatnu kupolu?

Donald Tramp najavljuje raketni štit Zlatna kupola u Ovalnoj sobi sa ministrom odbrane Pitom HegsetomGeneral američkih svemirskih snaga Majkl Gatlajn je čovek zadužen za vođenje projekta Zlatna kupola vrednog više milijardi dolara.Od decembra 2023. Danas

Danas

Predsednik SAD Donald Tramp izneo je nove detalje svog ambicioznog plana za izgradnju više milijardi vredan sistem protivraketne odbrane pod nazivom „Zlatna kupola“, koji bi trebalo da štiti Sjedinjene Države od napada iz inostranstva, navodeći da bi sistem trebalo da bude završen pre kraja njegovog mandata.„Završićemo ga za tri godine“, rekao je Tramp novinarima tokom izlaganja plana u Ovalnoj kancelariji u utorak.„Kada bude potpuno izgrađena, „Zlatna kupola“ će biti sposobna da presretne rakete čak i ako su lansirane s druge strane sveta“, dodao je predsednik SAD.Velike odbrambene firme i tehnološke kompanije – uključujući SpaceX Ilona Maska – već se nadmeću za posao izgradnje štita, iznoseći svoje ponude direktno ministru odbrane Pitu Hegsetu.Međutim, stručnjaci su izrazili sumnju u pogledu vremenskog okvira i troškova koje je iznela Bela kuća – pa čak i u samu izvodljivost takvog projekta, piše CNN.Američka administracija i dalje ostaje neodređena kada je reč o razvoju protivraketnog štita, koji je inspirisan izraelskim sistemom „Gvozdene kupole“ (Iron Dome).Iako još uvek nije jasno kako će tačno izgledati „Zlatna kupola“ (Golden Dome), razlike u obimu i veličini u poređenju s izraelskim štitom su ogromne.Dok „Gvozdena kupola“ selektivno štiti naseljena mesta od kratkodometnih pretnji u zemlji veličine Nju Džerzija, Tramp želi svemirski zasnovan sistem protivraketne odbrane koji bi branio teritoriju oko 450 puta veću – i to od naprednih balističkih i hipersoničnih raketa.Tramp je izjavio da će projekat koštati oko 175 milijardi dolara i da će ga predvoditi general Majkl A. Getlajn, zamenik načelnika svemirskih operacija u Američkim svemirskim snagama (United States Space Force).Dodao je da će 25 milijardi dolara biti obezbeđeno iz njegovog plana za široka budžetska smanjenja i poreske olakšice, za koji lobira kod republikanaca u Predstavničkom domu.Tramp je, takođe, izjavio da je „Kanada pozvala“ Sjedinjene Države sa željom da učestvuje u projektu i bude zaštićena u okviru „Zlatne kupole“.U saopštenju koje je dostavljeno agenciji Rojters, kabinet kanadskog premijera Marka Karneja naveo je da on i njegovi ministri, zajedno sa američkim kolegama, vode razgovore o pregovorima o novom bezbednosnom i ekonomskom odnosu između dve zemlje – što „prirodno uključuje jačanje NORAD-a i srodnih inicijativa kao što je Zlatna kupola“.Početkom maja, Pentagon je Beloj kući dostavio tri varijante za razvoj „Zlatne kupole“ – malu, srednju i veliku.

Tramp u utorak nije precizirao konačan izbor, ali je rekao da su „odabrali arhitekturu za ovaj najsavremeniji sistem“.Procene troškova i vremena izgradnje koje iznosi administracija suprotstavljene su onima koje daju drugi vojni zvaničnici.Penzionisani kontraadmiral Mark Montgomeri ranije je za CNN izjavio da veruje da je izgradnja balističkog sistema protivraketne odbrane možda moguća u roku od 7 do 10 godina, ali čak i tada bi imala ozbiljna ograničenja – potencijalno bi mogla da štiti samo ključne savezne zgrade i veće gradove.Drugi stručnjaci su za CNN rekli da je gotovo nemoguće tačno predvideti ukupne troškove takvog projekta.Sjedinjene Države decenijama razmatraju izgradnju protivraketnog štita, ali on nikada nije realizovan zbog tehnoloških ograničenja i ogromnih troškova.Obaveštajna agencija Ministarstva odbrane (Defense Intelligence Agency) nedavno je objavila neselektovani izveštaj koji naglašava kako američki protivnici poput Kine, Rusije, Irana i Severne Koreje potencijalno mogu ciljati teritoriju SAD-a raznim vrstama projektila – uključujući balističke, krstareće dugog dometa, bombardere i hipersonične rakete.Izgradnja takvog štita predstavlja izuzetno složen zadatak koji će zahtevati koordinaciju brojnih državnih agencija i privatnih izvođača, prema navodima više izvora upoznatih s planiranjem projekta.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas