Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
71
6.62
14.88
28.72/1.80
71.00
11.58
0.16
4883.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 71
71 ■ 0.99/0.01 ■ 8 ■ 672.8
Best clustering variants
71 0.99/0.01 8 672.8
15:30 h
  • Stiže, samo što nije - čuje se poslednjih nedelja kada se pomenu prvi milioni evra za Srbiju iz programa Evropske unije namenjenog razvoju Zapadnog Balkana.Iz Brisela ponavljaju da se radi na „proceduralnim koracima” kako bi novac postao dostupan.Ali u Srbiji zastoj u isplati pokreće staro pitanje - kažnjava li Evropska unija (EU) ovdašnju vlast zbog neispunjenih obećanja i bliskih odnosa sa Rusijom.„Bilo kakav signal iz EU koji bi išao u pravcu smanjivanja stranih direktnih investicija, donacija ili finansiranja određenih programa, značio bi da Brisel ima ozbiljne zamerke na politiku srpskih vlasti", kaže ekonomista Saša Đogović za BBC na srpskom.Približavanje Evropskoj uniji regiona koji decenijama čami u evropskom predvorju cilj je plana rasta Zapadnog Balkana 2024-2027, vrednog šest milijardi evra.Novac, međutim, neće biti dat 'na lepe oči', već po zasluzi na osnovu toga koliko su države ispunile reforme koje su same zacrtale u Reformskoj agendi.Srbija je u ovom obimnom dokumentu predvidela blizu 100 mera kojima se obavezala da se „društveno i ekonomski približi EU”, što bi trebalo da donese i „nove izvore privrednog rasta”, ili jednostavnije rečeno - punije novčanike stanovnicima.Pre nego što se upusti u ostvarivanje cilja, baš kao i druge zapadnobalkanske zemlje, ima pravo na sedam odsto od ukupnih sredstava koje su joj namenjene.Ipak, i taj novac dolazi uz preduslove - poštovanje demokratije i normalizaciju odnosa sa Kosovom.Ministarstvo za evropske integracije najavilo je da će Srbija dobiti ovaj procenat predviđenog novca - 111 miliona evra - početkom aprila 2025.
  • Zašto Srbija i dalje čeka EU novac koji su njeni susedi dobili
14:00 h 24-May-2025
  • Srbija je u četvrtak, 22. maja, postala deo Single Euro Payments Area (SEPA) sistema – jedinstvenog područja plaćanja u evrima.Ovaj sistem plaćanja omogućiće građanima i privredi jednostavno, brzo, jeftinije i sigurnije bezgotovinsko plaćanje u evrima, kako u zemlji, tako i u inostranstvu, objasnio je za Danas ekonomista Veljko Mijušković.U prevodu, cilj SEPA sistema je da svi elektronski platni transferi u evrima, bilo unutar jedne države ili između različitih država SEPA zone, budu pod istim uslovima – kao da se obavljaju unutar jedne zemlje.U javnosti se otvorilo pitanje da li priključenje Srbije SEPA sistemu plaćanja znači da država uvodi evro.
  • ◉ Da li Srbija uvodi evro priključenjem SEPA sistemu
16:02 h 22-May-2025
  • Srbija zvanično ušla u SEPA Srbija zvanično ušla u SEPA!
  • Srbija zvanično ušla u SEPA
15:30 h
  • Stiže, samo što nije - čuje se poslednjih nedelja kada se pomenu prvi milioni evra za Srbiju iz programa Evropske unije namenjenog razvoju Zapadnog Balkana.Iz Brisela ponavljaju da se radi na „proceduralnim koracima” kako bi novac postao dostupan.Ali u Srbiji zastoj u isplati pokreće staro pitanje - kažnjava li Evropska unija (EU) ovdašnju vlast zbog neispunjenih obećanja i bliskih odnosa sa Rusijom.„Bilo kakav signal iz EU koji bi išao u pravcu smanjivanja stranih direktnih investicija, donacija ili finansiranja određenih programa, značio bi da Brisel ima ozbiljne zamerke na politiku srpskih vlasti", kaže ekonomista Saša Đogović za BBC na srpskom.Približavanje Evropskoj uniji regiona koji decenijama čami u evropskom predvorju cilj je plana rasta Zapadnog Balkana 2024-2027, vrednog šest milijardi evra.Novac, međutim, neće biti dat 'na lepe oči', već po zasluzi na osnovu toga koliko su države ispunile reforme koje su same zacrtale u Reformskoj agendi.Srbija je u ovom obimnom dokumentu predvidela blizu 100 mera kojima se obavezala da se „društveno i ekonomski približi EU”, što bi trebalo da donese i „nove izvore privrednog rasta”, ili jednostavnije rečeno - punije novčanike stanovnicima.Pre nego što se upusti u ostvarivanje cilja, baš kao i druge zapadnobalkanske zemlje, ima pravo na sedam odsto od ukupnih sredstava koje su joj namenjene.Ipak, i taj novac dolazi uz preduslove - poštovanje demokratije i normalizaciju odnosa sa Kosovom.Ministarstvo za evropske integracije najavilo je da će Srbija dobiti ovaj procenat predviđenog novca - 111 miliona evra - početkom aprila 2025.
  • Zašto Srbija i dalje čeka EU novac koji su njeni susedi dobili
14:27 h
  • Srbija je danas zvanično postala deo geografskog područja Jedinstvenog područja plaćanja u evrima (SEPA), što predstavlja značajnu prekretnicu u finansijskoj i evropskoj integraciji naše zemlje, objavio je ministar finansija Siniša Mali i istakao da se početak praktične primene SEPA u Srbiji očekuje u maju 2026.
  • "Srbija od danas deo SEPA" Mali najavio "Početak primene očekuje se u maju 2026."
14:16 h
  • Srbija je od danas zvanično član jedinstvenog područja plaćanja u evrima (Single Euro Payments Area - SEPA).Srbija sada postaje 41. zemlja koja se pridružila SEPA, što predstavlja važan korak na njenom putu ka integracijama u EU.SRBIJA BI MOGLA DA UŠTEDI OKO 350 MILIONA EVRA GODIŠNJE Finansijski stručnjak „Prijem u SEPU od velikog značaja za našu zemlju“ Srbija je od danas zvanično deo geografskog obuhvata Jedinstvenog područja plaćanja u evrima, SEPA, objavila je Narodna banka Srbije (NBS) i navela da je NBS preduzela korake da usaglasi svoje platne sisteme i regulativu sa standardima Evropske unije (EU), piše Tanjug.Kao rezultat toga, svi učesnici u platnim šemama Evropskog saveta za plaćanja moći će da šalju odnosno primaju transakcije SEPA transfera odobrenja (SEPA Credit Transfer – SCT), instant transfera odobrenja (SEPA Instant Credit Transfer – SCT Inst) i direktnih zaduženja (SEPA Direct Debit – SDD) ka učesnicima odnosno od učesnika u SCT, SCT Inst i SDD platnim šemama iz Srbije kada srpske finansijske institucije pristupe navedenim šemama, navedeno je u saopštenju.BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.
  • POTVRĐENO JE Srbija zvanično ušla u SEPA
11:03 h
  • Odbor direktora NIS a.d. Novi Sad utvrdio je predlog Odluke Skupštine akcionara o raspodeli dobiti za 2024.
  • NIS OSTVARIO DOBIT U IZNOSU OD 18,38 MILIJARDI DINARA Akcionare očekuje isplata dividende
07:11 h
  • Moj novac Zbog novog pravila u EU bankama, lako možete ostati bez novca: Povrat je gotovo nemoguć Zbog novog pravila u EU bankama, lako možete ostati bez novca: Povrat je gotovo nemoguć Uplate će se obrađivati u roku od deset sekundi, bez obzira na praznike ili vikende Banke će morati da osiguraju povećanu bezbednost transakcija Sve manje i manje ljudi odlazi u banku ili poštu da plati račune, prebaci novac sa računa na račun. Tradicionalni poslovni modeli brzo ustupaju mesto aplikacijama, automatizaciji i, sve više, jedinstvenim pravilima koja se primenjuju širom Unije.
  • Zbog novog pravila u EU bankama, lako možete ostati bez novca: Povrat je gotovo nemoguć
Danas

nije isto što i 9. maj 2025″, rekla je Marta Kos.„Rekla sam predsedniku Vučiću da će mi biti vrlo teško da govorim u korist Srbije ako ode u Moskvu“, objasnila je slovenačka političarka, koja je prošle godine na mestu komesarke za proširenje nasledila Olivera Varheljija.

Poseta predsednika Vučića Moskvi tokom obeležavanja Dana pobede 9. maha izazvala je oštre kritike evropskih zvaničnikaDolazak Marte Kos je doneo „određene promene“, kaže Bojana Selaković.„Varhelji je smatrao da Srbija kao najveća zemlja u regionu treba što pre da bude primljena u EU, a da se druge stvari mogu rešavati u hodu.„Bilo je nezamislivo da se od njega čuje poruke koje sada prenosi Marta Kos“, kaže.Iako nova komesarka ima drugačiji pristup, pitanje je koliko će se to odraziti na politiku EK i da li će Srbija imati konkretne posledice, govori Selaković„To će biti test njenog uticaja“, smatra koordinatorka Nacionalnog konveta o EU.Saša Đogović ne veruje da će oštriji ton biti pretočen u opipljive posledice.Najavljeni medijski i izborni zakoni biće usvojeni, vlast će ih „propagandno” oceniti kao najbolje, ali ne očekujem ćemo doći do vidljivijih iskoraka u njihovoj primeni, kaže.„Forma će opet biti zadovoljena i plašim se da će i EK na bazi te forme odobriti Srbiji ovu tranšu iz Plana za rast Zapadnog Balkana.„Biće neophodno da se primena prati, jer očigledno nam je potreban tutor, koji će stalno da nam zavrće uši ili nas upozorava da nešto mi je u redu i da treba da se ispravi“, smatra Đogović.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Danas

021

Stiže, samo što nije - čuje se poslednjih nedelja kada se pomenu prvi milioni evra za Srbiju iz programa Evropske unije namenjenog razvoju Zapadnog Balkana.Iz Brisela ponavljaju da se radi na „proceduralnim koracima” kako bi novac postao dostupan.Ali u Srbiji zastoj u isplati pokreće staro pitanje - kažnjava li Evropska unija (EU) ovdašnju vlast zbog neispunjenih obećanja i bliskih odnosa sa Rusijom.„Bilo kakav signal iz EU koji bi išao u pravcu smanjivanja stranih direktnih investicija, donacija ili finansiranja određenih programa, značio bi da Brisel ima ozbiljne zamerke na politiku srpskih vlasti", kaže ekonomista Saša Đogović za BBC na srpskom.Približavanje Evropskoj uniji regiona koji decenijama čami u evropskom predvorju cilj je plana rasta Zapadnog Balkana 2024-2027, vrednog šest milijardi evra.Novac, međutim, neće biti dat 'na lepe oči', već po zasluzi na osnovu toga koliko su države ispunile reforme koje su same zacrtale u Reformskoj agendi.Srbija je u ovom obimnom dokumentu predvidela blizu 100 mera kojima se obavezala da se „društveno i ekonomski približi EU”, što bi trebalo da donese i „nove izvore privrednog rasta”, ili jednostavnije rečeno - punije novčanike stanovnicima.Pre nego što se upusti u ostvarivanje cilja, baš kao i druge zapadnobalkanske zemlje, ima pravo na sedam odsto od ukupnih sredstava koje su joj namenjene.Ipak, i taj novac dolazi uz preduslove - poštovanje demokratije i normalizaciju odnosa sa Kosovom.Ministarstvo za evropske integracije najavilo je da će Srbija dobiti ovaj procenat predviđenog novca - 111 miliona evra - početkom aprila 2025. 021

Danas

godine imala je pozitivan slobodan novčani tok, što ukazuje na bolju likvidnost“.Naglasio je da glavni problem kompanije godinama proizilazi iz njene vlasničke strukture gde dominiraju akcionari koji predstavljaju državne ili lokalne organe vlasti i koji nisu zainteresovani za kontrolu poslovanja, kojom bi obezbedili efikasno upravljanje.„Za razliku od normalnih tržišnih privreda gde se korporacije nalaze na berzi koja indirektno omogućava kontrolu upravljanja, to u Srbiji nije slučaj. ‘Lasta’ je samo nominalno akcionarsko društvo čije su akcije kotirane na berzi, ali bilo da je tamo postignuta niska ili visoka cena akcija ili se njima uopšte ne trguje, gotovo da je irelevantno sa aspekta poslovanja“, rekao je Gujaničić.Dodao je da u normalnim okolnostima u tržišnim privredama, korporacija koja godinama ima problem u poslovanju suočila bi se na berzi sa ulaskom novih investitora koji bi usvojili novu strategiju poslovanja i uz novi menadžment pokušala da promene poslovni trend.„Jasno je da u našim okolnostima to nikako nije moglo da se desi ‘Lasti’, ne samo usled činjenice da je država dominantan akcionar, već je i zbog svog poslovnog značaja i velikog broja nekretnina koje koristi ili je koristila u više gradova, bila sistemski podrivana od strane države i lokalnih organa vlasti“, rekao je Gujaničić.U takvoj konstelaciji snaga, kako je ocenio, nije ni bio moguć neki drugi ishod nego da kompanija godinama propada i na kraju bude „servirana“ za preuzimanje investitoru koji ima „zeleno svetlo“ aktuelne vladajuće garniture.Gujaničić je rekao da sa aspekta pojedinačnih akcionara, gledajući poslovne rezultate kompanije i njenu zaduženost, ponuđena cena bi se čak mogla opisati kao solidna jer je kompanija vrednovana oko 13 miliona evra uz dug od oko 33 miliona evra.Dodao je da je „nesumnjivo da će novi većinski vlasnik i te kako pronaći svoj interes naročito ukoliko, kao i do sada, bude imao svesrdnu pomoć državnih i lokalnih organa vlasti“.„A ona će se pre svega ogledati u korićenju imovine kompanije i konverzije iz prava korišćenja u pravo svojine i dobijanju tendera čije raspisivanje je u nadležnosti organa vlasti“, rekao je Gujaničić.Nikolić je kupio akcije u vlasništvu Akcionarskog fonda, Republike Srbije, Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, Nacionalne službe za zapošljavanje, Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, a Opština Inđija nije prodala svoj udeo od oko 0,24 odsto i Opština Stara Pazova od oko 0,39 odsto.Akcije su prodali i neki mali akcionari, bivši radnici i njihovi naslednici.Nikolić je vlasnik obrenovačke i Strele i Strela iz Uba, a obrenovačka Strela je vlasnik 77 odsto Lastre iz Lazarevca.Skoro istovremeno beogradska vlast je potpisla novi poslovni ugovor sa konzorcijum tih Nikolićevih firmi sa kojim je krajem prošle godine raskinula ugovor za isti posao prevoza putnika na deset godina, vredan 125,89 milijardi dinara, odnosno nešto više od jedne milijarde evra.Konzorcijum će prevoz obavljati na teritoriji gradske opštine Surčin (potez 600) i deo prigradskog i lokalnog prevoza.Ugovorom je predviđeno da „Lastra“ obavlja – 10,11 odsto posla, „Lasta“ – 38,5 odsto, „Strela“ Ub – 8,86 odsto, a „Strela“ Obrenovac najveći deo – 42,53 odsto.Predložena mreža linija obuhvata 12 gradskih linija u opštini Surčin, dok je mreža prigradskih i lokalnih linija podeljena na 304 linije.„Lasta“ u vlasništvu poseduje autobuske stanice u devet gradova, autocentar na niškom putu sa šest hektara zemlje, a država im je oduzela stanicu u Beogradu bez naknade u koju je, kažu u sindikatu, pre rušenja, uložili oko četiri miliona evra.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas