Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
68
5.32
9.38
31.37/1.62
68.00
7.10
0.10
4576.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 68
124 ■ 0.99/0.01 ■ 7 ■ 393.5
Best clustering variants
124 0.99/0.01 7 393.5
23:41 h 25-May-2025
  • U letnjoj bašti Rančićeve kuće u Grockoj održana je manifestacija "Svibor viteški sabor".
  • ◉ VITEŠKI SABOR U GROCKOJ: Manifestacija u RTančićevoj kući okupila veliki broj posetilaca
10:30 h 23-May-2025
  • Verovatno je jedini ili bar jedan od retkih Srba koji je za života obišao više od sto zemalja na šest kontinenata.
  • Ispovest Viktora Lazića koji je obišao skoro sve zemlje sveta
09:07 h
  • Ciklus tribina "Da se čujemo.." 27.maja ugostiće najpopularnijeg savremenog pisca za decu i mlade Jasminku Petrović, višestruko nagrađivanu književnicu i autorku bestselera "Leto kad sam naučila da letim", "O dugmetu i sreći", "Ovo je najstrašniji dan u mom životu ", "35 kalorija bez šećera", "Kako postati i ostati glup ".... Četvrta po redu tribina pod nazivom „Za sve koji rastu učeći da lete“ će se održati u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine 27. maja s početkom u 19h.
  • "Da se čujemo..." - Jasminka Petrović 27. maja gost tribine na Kolarcu
08:39 h
  • Izložba "Snaga i svetlost industrijskog nasleđa“, u okviru međunarodnog projekta FASIH (Future Art Science Industrial Heritage), otvorena je u četvrtak uveče u Muzeju nauke i tehnike, gde će trajati do 30. juna.
  • Izložba "Snaga i svetlost industrijskog nasleđa" otvorena u Muzeju nauke i tehnike
07:29 h
  • U tom periodu u novosadskoj Betaniji bilo je 15 porođaja.
  • U Novom Sadu za jedan dan rođeno 15 beba
07:00 h
  • Legendarni pevač, Sinan Sakić, napustio nas je pre šest godina i ostavio iza sebe mnoštvo hitova i pesama koje se i dan danas pevaju.
  • Večna kuća Sinana Sakića od mermera iz Turske vredi 20.000 €
01:17 h
  • Izložba industrijskog nasleđa 'Snaga i svetlost' u Muzeju nauke i tehnike "SNAGA I SVETLOST INDUSTRIJSKOG NASLEĐA" Beograd do 30. juna domaćin jedinstvene multimedijalne izložbe (FOTO) Prikazano je pet umetničko-naučnih radova koji istražuju značaj i potencijal industrijskog nasleđa. Projekti uključuju različite medije poput zvuka, audio-vizuelnih instalacija i virtualne stvarnosti.
  • Izložba industrijskog nasleđa 'Snaga i svetlost' u Muzeju nauke i tehnike
Danas

I mislim da je to što sam mogla da se školujem, da napravim film i postanem umetnica — zasluga njih, ali i obrazovanja koje sam dobila i same Australije.” – rekla je Barbara Knežević nakon projekcije filma.U okviru programa specijalnih projekcija sinoć je u punoj Velikoj sali Doma omladine Beograda prikazan još jedan film iz serijala Film davne budućnosti, Darka Bajića i Siniše Cvetića – Sveto mesto.

Đorđe Kadijević.Ovaj projekat kreiran je sa ciljem da sačuva iskustvo reditelja koji su obeležili kinematografiju Srbije.Đorđe Kadijević, istoričar umetnosti, profesor, kritičar i jedan od najvećih jugoslovenskih i srpskih filmskih reditelja, pripadnik je „Crnog talasa“, najznačajnijeg filmskog pravca u jugoslovenskoj kinematografiji.Bio je prisutan na projekciji, a nakon filma razgovor sa ekipom vodio je Dejan Ognjanović, književnik i filmski kritičar, veliki poznavalac Kadijevićevog opusa.Podsetio je da je Kadijević osvojio najznačajnije filmske nagrade — film Leptirica smatra se prvim horor filmom u Istočnoj Evropi, a TV serija Vuk Karadžić je dobila najveću nagradu evropskih filmskih reditelja koju je Kadijeviću dodelio Umberto Eko.foto Marko Petrovic“Ja sam imao tu privilegiju da sa Đorđem razgovaram satima i satima, a mnogi od tih razgovora pretočeni su u knjigu Više od istine, ali Đorđe, čak i kada govori o istoj temi, ili odgovara na isto ili slično pitanje, uvek pronađe nešto novo — nešto sveže, ljudsko, socijalno, iz duše. I to ste, verujem, mogli da osetite i u ovom filmu.” – rekao je Ognjanović.Film davne budućnosti je jedan fantastičan koncept, u kome je Darko Bajić moderator i razgovara sa četiri velikana jugoslovenske kinematografije — Mišom Radivojevićem, Đorđem Kadijevićem, Zdravkom Šotrom, Borom Draškovićem.“Digitalne kamere danas mogu da snimaju koliko god želite. Danas