Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
158
4.57
12.01
71.74/2.25
158.00
16.86
0.11
12806.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 158
175 ■ 0.99/0.01 ■ 16 ■ 429.3
Best clustering variants
175 0.99/0.01 16 429.3
021

Ovo je trenutak da se pokažu zubi i da se blokade nastave do ispunjenja zahteva”, govori.„I da se nastavi nastava, pritisci neće stati.

Tek tada će, u toj prelomnoj tački, biti najveći”, veruje.Kao i profesori, i ona formiranje Radne grupe za izradu zakona vidi kao dalji pritisak na univerzitet.„Obrazovanje se ne ceni.„Naše blokade su počele zbog stradanja 16 ljudi koji su poginuli u padu nadstrešnice zbog nestručnih radova”, kaže.Šta se zna o izmenama Zakona o visokom obrazovanju?Malo.Novoizabrana vlada napravila je Radnu grupu za visoko obrazovanje.Ima dva zadatka: da analizira trenutni rad univerziteta i predloži nove oblike „održivog” finansiranja i da izradi Nacrt zakona o visokom obrazovanju.„Može se očekivati finansiranje privatnih univerziteta iz budžeta, dolazak stranih univerziteta, smene dekana i postavljanje uprava od strane vlasti”, napisali su Rektorski kolegijum i dekani u Beogradu.Profesorku Teodorović posebno brine mogući privilegovani položaj privatnih fakulteta u budućnosti.„Imalo bi to dugoročne posledice na celo društvo.„Obrazovanje će postati privilegija bogatih, a uz to će doći i pada kvaliteta, što će se veoma brzo osetiti”, kaže.Vlada je prošle godine nameravala da izmeni Zakon o visokom obrazovanju, tako da strani privatni fakulteti mogu da rade u Srbiji bez provera kroz koje prolaze domaći univerziteti.Pod pritiskom javnosti od toga se odustalo.Zakon o visokom obrazovanju promenjen je u martu 2025, kako bi se ispunio četvrti zahtev studenta o povećanju budžeta, a izmenama su svi bili manje-više zadovoljni.Posle ovih ustupaka akademskoj zajednici, vlast je učinila zaokret i promenila propise tako da se plate profesora obračunavaju prevashodno na osnovu nastave koju drže, a ne naučnog rada.„Ovim izmenama pretvorili su nas u učitelje, ne ceneći suštinu našeg posla, a to je naučno-istraživački rad", kaže Jelena Đorđević, koja je i članica političkog saveta opozicione stranke Pokreta slobodnih građana.„Zaposleni su pritisnuti na najgnusniji način, udareno je na njihova elementarna prava”, dodaje.Pogledajte kako je izgledao kontramiting vlasti 1996. 021

Danas

ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/REX/ShutterstockUmesto najavljenog izlaska iz krize, uvođenje onlajn nastave poslednjih nedelje stvorilo je još veću konfuziju i podele na pojedinim fakultetima.Više od 60 visokoobrazovnih ustanova dobilo je dozvolu Ministarstva prosvete za izvođenje nastave na daljinu dok traju studentske blokade, poslednji su podaci Nacionalnog tela za akreditaciju (NTA).To što je saglasnost dobijena ne znači međutim da se predavanja i održavaju.Tamo gde ih ima, modeli nastave se razlikuju, a pred posebnim izazovom su fakulteti na kojima je laboratorijski rad nezamenljiv.„Veliki broj profesora podržava zahteve studenata, ali nisu želeli da školska godina propadne.„Pokušavamo da studentima koji žele da nastave godinu pružimo neki oblik nastave i, nadamo se, ispita.„Imamo puno studenata kojima je ostalo malo ispita do diplome“, kaže Branislav Boričić, profesor Ekonomskog fakulteta, na kome je počela onlajn nastava.Studenti su prethodnih pola godina blokirali fakultete tražeći ispunjenje zahteva povezanih sa stradanjem 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, na šta je vlast odgovorila da je sve što je traženo i ispunjeno.Učesnici blokada su to odbacili i pridružili dodatne zahteve, među kojima je i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.Vlada je u međuvremenu izmenila propise smanjujući plate zaposlenima na univerzitetima, zbog čega je poslednja zarada za neke od njih bila svega nekoliko hiljada dinara.Posle ovog finansijskog udarca, ređale su se objave o uvođenju onlajn nastave.„Cilj vlasti je da podstakne podele na fakultetima ko je prešao na onlajn nastavu, a ko nije.„To je perfidna igra da se naruši jedinstvo koje je bilo na zavidnom nivou“, kaže Janko Baljak, reditelj i profesor Fakulteta dramskih umetnosti, za BBC na srpskom.Za nadoknadu „više ne postoje ni teoretske šanse“, smatra on.Studenti u blokadi usprotivili su se uvođenju onlajn nastave, poručujući da od blokada neće odustati.„Onlajn nastava nije uvedena da bi se studentima omogućilo obrazovanje, već da bi se ugušio studentski bunt“, kaže Dušan Tasić, student Medicinskog fakulteta u Nišu, za BBC na srpskom.U međuvremenu, iz Ministarstva prosvete stigao je stav da upis na fakultete ne može da počne dok se ne završi nadoknada.„S obzirom da nije počelo nadoknađivanje nastave, mi danas ne znamo kada se završava školska godina“, rekao je ministar prosvete Dejan Vuk Stanković.Ko je počeo onlajn nastavu?Ceo Univerzitet u Kragujevcu i i Državni univerzitet u Novom Pazaru dobili su saglasnost Ministarstva prosvete za izvođenje nastave na daljinu.Dobila ju je i većina fakulteta Novosadskog univerziteta, manji broj viskoškolskih ustanova u Nišu, i najmanje njih u Beogradu.Među fakultetima koji imaju saglasnost je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, sa koga su se i raširile blokade visokoškolski ustanova prošle godine.Onlajn nastave na FDU-u nema, tvrdi Janko Baljak.„Niti nastava na našem fakultetu može tako da se izvodi.„Na filmovima, pozorišnim predstavama radi se tokom cele godine. Danas

Beta

Bojkot, do ispunjenja zahteva", navodi se saopštenju studenata.Oni su podsetili da je juče na Filozofskom fakultetu održana sednica Nastavno-naučnog veća na kojoj su tajnim glasanjem profesori doneli odluku da danas krenu sa onlajn nadoknadom nastave.

"Format onlajn nastave, za koju nismo ni videli plan, a očigledno nisu ni mnogi profesori, prema našem mišljenju, nije dobronameran", istakli su studenti u blokadi.Prema njihovim rečima, fakultet je dobio akreditaciju za onlajn nastavu koja podrazumeva postavljanje materijala putem internet platforme u vidu prezentacija, podkasta, tekstova i slično.Pri tom, dodali su, nije objašnjeno da li će biti i onlajn predavanja, ili će se deliti samo materijali."Pored toga što informacije nisu transparentne, smatramo da studenti ne mogu da steknu adekvatno i neophodno znanje i zvanje na ovakav način. Mnogi departmani na našem fakultetu zahtevaju i praktičnu nastavu, kao i interaktivno delovanje, a to je nemoguće nadoknaditi na ovakav način", rečeno je u saopštenju studenata u blokadi.Oni su istakli da su upisali fakultet sa ciljem da steknu znanja i uče od priznatih profesora, a ne da čitaju onlajn prezentacije i polažu kolokvijume i ispite putem internet platforme."Dovodimo u pitanje legitimitet diploma koje će biti stečene na ovakav način, kao i moguće položene ispite i kolokvijume koji bi se održali onlajn, s obzirom na to da to ne bi trebalo da bude dozvoljeno, a podložno je i različitim vidovima manipulacija. Beta

Danas

Mi danas ne znamo, s obzirom na to da nije počelo nadoknađivanje nastave, kada se završava školska godina.

I upravo zato ja insistiram da fakulteti što pre dostave svoje planove o dinamičkoj nadoknadi nastave“, kazao Stanković i dodao da „ne mogu da dođu novi studenti u status studenta prve godine dok ne vidimo ko će iz prve godine otići u drugu godinu“.Ukoliko upis nove generacije studenata zaista bude sproveden tek krajem oktobra ili početkom novembra izvesno je da će to opredeliti jedan broj sadašnji maturanata da izaberu privatne fakultete, ali Stankovićeva izjava da će to biti oni najbolji teško da je tačna.Najbolji studenti, po pravilu, konkurišu za državne fakultete i upisuju se kao budžetski, tako da je nerealno da će sada na stotine takvih kandidata plaćati u proseku dve, tri hiljade evra, koliko iznosi školarina za samo jednu godinu studija na privatnim fakultetima.Ono što bi dramatično moglo da promeni sliku je dolazak stranih univerziteta, pod uslovom da država učestvuje u finansiranju školarina, ili da se obistine najave o uvođenju vaučera, što bi značilo da uz novac koju mu daje država kandidat sam bira hoće li otići na državnu ili privatnu visokoškolsku ustanovu.Iako se u javnosti spekuliše da bi novi Zakon o visokom obrazovanju mogao da bude donet letos, teško da bi se ideja sa vaučerima sprovela za upis u školsku 2025/26. godinu.Potvrdu za takav zaključak neki vide u tome što je pokrajinska vlada donela budžetske kvote za ustanove s područja Vojvodine, a to što Vlada Srbije kasni pre se tumači kao pritisak da se izađe iz blokada, nego kao znak da će se u mesecima pred nama potpuno urušiti postojeć sistem upisa na visokoškolske ustanove.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/ShutterstockPredstavnici visokog školstva u Srbiji strahuju da bi posle 27 godina od kad je donet sporni zakon kojim je ukinuta autonomija univerziteta, prošlost mogla da se ponovi.Strah temelje u najavama da će se Zakon o visokom obrazovanju ponovo menjati i odnosu vlasti prema univerzitetima od početka studentskih blokada.„Sva moć je na strani vlasti – mogu da izmene zakone i opredele novac kako žele.„Na strani univerziteta je znanje i, nadam se, solidarnost studenata i profesora”, kaže Aleksandra Krstić, profesorka Fakulteta političkih nauka, za BBC na srpskom.Sukob države i visokog školstva dešava se i u Americi, proteklih meseci administracija predsednika Donalda Trampa vodi spor sa univerzitetima širom zemlje, a pre svega sa prestižnim Harvardom.Reagujući na višemesečne studentske blokade, Vlada Srbije je izmenila propise i smanjila plate profesorima koji ne drže nastavu.Neki od njih su u aprilu dobili tek nekoliko hiljada dinara.Akademci sada strahuju da bi novi propisi mogli dodatno da umanje novac za državne fakultete dajući prednost privatnim, o čemu je posredno više puta govorio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.„Ne znam otkud zabrinutost kada dokumenta (nacrta) nema, nema ni internih konsultacija, ni različitih verzija zakona o kojima se raspredaju razne priče”, kaže ministar prosvete Dejan Vuk Stanković za BBC na srpskom.Nije želeo da dalje govori o ovoj temi.Dok se čeka nacrt, mnogi prizivaju zloglasni Zakon o univerzitetima usvojen glasovima socijalista, julovaca i radikala 26. maja 1998.

godine.Bila je to osveta akademskim radnicima koji su podržali studentske demonstracije protiv režima Slobodana Miloševića godinu dana ranije, izazvanih krađom na lokalnim izborima.Progon i otkazi nastavnicima, prisustvo policije i kratko ošišanih momaka u fakultetskim hodnicima, zastrašivanje i pretresanje na ulazima, bili su na nekim fakultetima svakodnevica.„Sva autonomija je bila preneta na državu koja je o svemu mogla da odlučuje.„Bio je to potpuni krah društva, jer je autonomija univerziteta jedini garant da postoje bilo kakvi elementi slobode i njen značaj prevazilazi akademsku zajednicu”, kaže Jelena Đorđević, profesorka Fakulteta političkih nauka u penziji, za BBC na srpskom.Zakon je ukinut 2002. Danas

021

godine donet Zakon o univerzitetu, vlast je postavila svoje ljude na mesto dekana, što su pojedini iskoristili za obračun sa zaposlenima koji su bili glasni kritičari režima Slobodana Miloševića.Od zaposlenih se tada tražilo da potpišu nove ugovore o radu, što je Đorđević odbila.„Hteli su da pristanemo na podržavljanje univerziteta.„Ne mogu da se pohvalim da se akademska zajednica pokazala, mali broj ljudi je odlučio da po svaku cenu na to ne pristane”, kaže.Ona govori da je bila spremna da bude izbačena sa fakulteta iako nije imala alternativu - finansijska situacija je, kaže, bila „katastrofalna”.„Nisam mogla da podnesem da pokleknem i pristanem na zahteve vlasti”, kaže.Tadašnja vlast je zakon obrazložila kao način da univerzitet postane „efikasniji”.„Podrška studenata profesorima tada nije bila gromoglasna kao sama pobuna godinu dana pre toga koja je i dovela do donošenja tog zakona”, kaže.Profesori koji su odbili da potpišu novi ugovor su izbačeni ili su bili izopšteni na fakultetima.„Tokom bombardovanja 1999.

godine bila su organizovana dežurstva na fakultetima.„Meni i kolegi, koji nismo potpisali ugovore, rečeno je da nismo dobrodošli na dežurstvima, jer se posmatramo kao 'lokatori'”, govori o događaju koji joj je ostao urezan.Zakon o univerzitetu ostaće u javnosti zapamćen i kao „Šešeljev zakon”, po lideru Srpske radikalne stranke, tadašnjem potpredsedniku vlade, koji je bio jedan od njegovih najglasnijih zagovornika.Ministar za informisanje u toj vladi bio tadašnji funkcioner radikala 28-godišnji Aleksandar Vučić, današnji predsednik Srbije. 021

021

godine, a po sadašnjim propisima država finansira univerzitete, ali oni samostalno donose ključne odluke o sopstvenoj sudbini.'Spas Univerziteta'Pod tmurnim nebom i na jakom pljusku stajali su profesori i studenti jedni pored drugih ispred Vlade Srbije 23. maja 2025.Neformalna grupa „Pobunjeni univerzitet” pozvala je na skup tražeći između ostalog raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i raspuštanje radne grupe čiji je zadatak da izradi Nacrta Zakona o visokom obrazovanju.„Sudbina univerziteta rešavaće se na kraju na izborima”, kaže Jelena Teodorović, profesorka na Fakultetu pedagoških nauka Kragujevačkog univerziteta.„Nijedan argument ne može da ubedi ovu vlast da nešto promene, jer se vode zlom namerom da se finansijski uništi univerzitet, i da mu se oduzme autonomija”, govori.Nekoliko dana ranije, Rektorski kolegijum Beogradskog univerziteta ponudio je „Inicijativu za spas Univerziteta u Beogradu", u kojoj se predlaže delimičan povratak na nastavu uz nastavak blokada.Fakulteti ne mogu više da izdrže nezabeležene višemesečne pritiske kojima su izloženi - blokade računa, egzistencijalnu ugroženost i odlazak zaposlenih, gubitke studenata, tužbe, piše u Inicijativi.Trenutnu situaciju, Aleksandra Krstić opisuje kao „neizdrživu”.„Ako se ovako nastavi, mi ćemo ekonomski potpuno propasti, a studenti će se razjediniti”, kaže. ANDREJ CUKIC/EPA-EFE/Shutterstock Studenti sa različitih beogradskih fakulteta zajedno su se spustili niz jednu od centralnih beogradskih ulica da bi došli na protest ispred Vlade Srbije tražeći da ukine izmene Zakona o visokom obrazovanju Dok govori, niz jednu od centralnih beogradskih ulica Kneza Miloša spušta se velika grupa studenta, koju predvode mladići sa prepoznatljivim transparentom „Mašinci protiv mašinerije”.Kolona se proteže od zgrade vlade do Pionirskog parka, i među njima je Ružica Simić, studentkinja Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu.„Smanjenje plata i pritisci na profesore su stvarni i mi imamo razumevanja za njih", kaže Simić.„Ali mi nećemo da pokleknemo.

Ovo je trenutak da se pokažu zubi i da se blokade nastave do ispunjenja zahteva”, govori.„I da se nastavi nastava, pritisci neće stati. 021

021

Tek tada će, u toj prelomnoj tački, biti najveći”, veruje.Kao i profesori, i ona formiranje Radne grupe za izradu zakona vidi kao dalji pritisak na univerzitet.„Obrazovanje se ne ceni.„Naše blokade su počele zbog stradanja 16 ljudi koji su poginuli u padu nadstrešnice zbog nestručnih radova”, kaže.Šta se zna o izmenama Zakona o visokom obrazovanju?Malo.Novoizabrana vlada napravila je Radnu grupu za visoko obrazovanje.Ima dva zadatka: da analizira trenutni rad univerziteta i predloži nove oblike „održivog” finansiranja i da izradi Nacrt zakona o visokom obrazovanju.„Može se očekivati finansiranje privatnih univerziteta iz budžeta, dolazak stranih univerziteta, smene dekana i postavljanje uprava od strane vlasti”, napisali su Rektorski kolegijum i dekani u Beogradu.Profesorku Teodorović posebno brine mogući privilegovani položaj privatnih fakulteta u budućnosti.„Imalo bi to dugoročne posledice na celo društvo.„Obrazovanje će postati privilegija bogatih, a uz to će doći i pada kvaliteta, što će se veoma brzo osetiti”, kaže.Vlada je prošle godine nameravala da izmeni Zakon o visokom obrazovanju, tako da strani privatni fakulteti mogu da rade u Srbiji bez provera kroz koje prolaze domaći univerziteti.Pod pritiskom javnosti od toga se odustalo.Zakon o visokom obrazovanju promenjen je u martu 2025, kako bi se ispunio četvrti zahtev studenta o povećanju budžeta, a izmenama su svi bili manje-više zadovoljni.Posle ovih ustupaka akademskoj zajednici, vlast je učinila zaokret i promenila propise tako da se plate profesora obračunavaju prevashodno na osnovu nastave koju drže, a ne naučnog rada.„Ovim izmenama pretvorili su nas u učitelje, ne ceneći suštinu našeg posla, a to je naučno-istraživački rad", kaže Jelena Đorđević, koja je i članica političkog saveta opozicione stranke Pokreta slobodnih građana.„Zaposleni su pritisnuti na najgnusniji način, udareno je na njihova elementarna prava”, dodaje.Pogledajte kako je izgledao kontramiting vlasti 1996.

godine„Šešeljev zakon”Đorđević dobro zna kako izgledaju pritisci na fakultetu.Kada je 1998. 021

Beta

"Format onlajn nastave, za koju nismo ni videli plan, a očigledno nisu ni mnogi profesori, prema našem mišljenju, nije dobronameran", istakli su studenti u blokadi.Prema njihovim rečima, fakultet je dobio akreditaciju za onlajn nastavu koja podrazumeva postavljanje materijala putem internet platforme u vidu prezentacija, podkasta, tekstova i slično.Pri tom, dodali su, nije objašnjeno da li će biti i onlajn predavanja, ili će se deliti samo materijali."Pored toga što informacije nisu transparentne, smatramo da studenti ne mogu da steknu adekvatno i neophodno znanje i zvanje na ovakav način. Mnogi departmani na našem fakultetu zahtevaju i praktičnu nastavu, kao i interaktivno delovanje, a to je nemoguće nadoknaditi na ovakav način", rečeno je u saopštenju studenata u blokadi.Oni su istakli da su upisali fakultet sa ciljem da steknu znanja i uče od priznatih profesora, a ne da čitaju onlajn prezentacije i polažu kolokvijume i ispite putem internet platforme."Dovodimo u pitanje legitimitet diploma koje će biti stečene na ovakav način, kao i moguće položene ispite i kolokvijume koji bi se održali onlajn, s obzirom na to da to ne bi trebalo da bude dozvoljeno, a podložno je i različitim vidovima manipulacija.

Smatramo da je sramno što postoji mišljenje da je ovakva nastava korisna za studente", istaknuto je u saopštenju.Kao studenti, kazali su, opravdano strahuju da će, kada sve ovo jednog dana prođe, poeni, kolokvijumi i ispiti realizovani ovim putem biti poništeni ili uticati na diplome i dalji razvoj naučnog i profesionalnog puta i karijere.Studenti u blokadi pozvali su sve svoje kolege na bojkot kako ne bi dali legitimet onlajn nadoknadi nastave.U saopštenju je rečeno da su poslednje dve sednice Nastavno-naučnog veća uticale veoma negativno na studente u blokadi."Pojedini profesori su grubom retorikom, nazivajući nas raznim pogrdnim imenima, aludirajući da mi nismo pravi studenti, dobacivanjem, upadanjem u reč, poništili svoj ugled koji su imali kod nas. Beta