Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
43
8.53
21.62
13.00/1.25
43.00
11.35
0.26
3193.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 43
49 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 579.8
Best clustering variants
49 0.99/0.01 5 579.8
13:00 h 28-May-2025
  • Tela supružnika nađena su sinoć u stanu na Novom Beogradu.
  • ◉ Kurir televizija na Novom Beogradu gde su pronađena tela supružnika - komšije otkrile detalje
07:08 h
  • U stanu u Beogradu sinoć su nađena tela muškarca i žene.
  • Tela žene i muškarca pronađeni u stanu
18:13 h 27-May-2025
  • Sedmočlana porodica pronađena mrtva u Indiji: Ubili se zbog velikih dugova SEDMOČLANA PORODICA PRONAĐENA MRTVA Komšije zatekle tela u zaključanom automobilu: Dogovorili se da izvrše porodično samoubistvo iz OVOG RAZLOGA (VIDEO) Policija je otkrila tela zaključana u vozilu ispred kuće Sumnja se da su članovi porodice sklopili pakt o samoubistvu zbog velikih dugova Porodica od sedam članova, uključujući troje dece, pronađena je mrtva u parkiranom automobilu od strane užasnutih meštana u gradu Pančkolu u Indiji.
  • Sedmočlana porodica pronađena mrtva u Indiji: Ubili se zbog velikih dugova
18:53 h 26-May-2025
  • Sutradan je hitno prevezena u bolnicu gde je preminula za nekoliko sati.
  • IZVADILI JOJ SRCE U BOLNICI, NIKO NIJE ZNAO: Pododica otkrila nova, šokantna saznaja o smrti majke troje dece
14:00 h
  • Telo žene (79) sa vidljivim povredama od ujeda pronađeno je u kući u selu Manjak kod Vladičinog Hana!
  • Telo žene sa tragovima ujeda nađeno kod Vladičinog Hana
10:53 h
  • Dežurnom javnom tužiocu Višeg javnog tužilaštva u Vranju u petak u popodnevnim satima prijavljeno je da je u selu Manjak, opština Vladičin Han, u porodičnoj kući u dnevnom boravku pronađeno telo žene (89). Po nalogu tužioca obavljena je obdukcija i utvrđeno je, prema prvim usmenim rezultatima da je pokojna preminula prirodnom smrću, a da su na telu nastale promene za koje se opravdano sumnja da su nanete delovanjem životinjskih zuba.
  • Pronađeno telo žene u Vladičinom Hanu: Obdukcija potvrdila uzrok smrti
021

Kata, udovica Nikole Đermanovića iz Loznice, „odana nemoralnom životu” i sklona piću, „u nesvesnom stanju ranila je čoveka iz puške”.Osuđena je 1860.

godine na zatvor i 50 udaraca bičem, od kojih se toliko uplašila da je naprasno „s uma sišla”.Zato je poslata u tada osnovani „Dom za s' uma sišavše”, jednu od prvih psihijatrijskih ustanova na Balkanu.Iza nje je ostalo samo ime i par crtica iz života obeleženog patnjom.„Kata je bila prvi forenzički pacijent koji je primljen i lečen na neki način u Domu”, priča Ljiljana Simić, pomoćnica direktora Klinike za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević", za BBC na srpskom.Forenzička psihijatrija, grana u kojoj se prepliću medicina i pravo, bavi se lečenjem ljudi koji su zbog mentalnih poremećaja, u stanju neuračunljivosti, prekršili zakon.Kada je zatraženo da se iz Doma vrati u zatvor, Kata je pobegla i gubi joj se svaki trag.U Dom su stizali novi pacijenti i iz njega se razvila danas najveća psihijatrijska ustanova u Srbiji, klinika „Dr Laza Lazarević".Forenzički pacijenti se danas upućuju u različite posebne ustanove, među kojima je i zatvorska bolnica.Uslovi u pojedinim bolnicama su takvi da Milana Ljubičić, sociološkinja koji se bavi mentalnim poremećajima i psihoterapeutkinja, kaže da boravak u njima „više liči na kažnjavanje, nego na lečenje”.„Svuda u svetu, i kod nas, mentalno oboleli ljudi smatraju se nedovoljno društveno korisnima, zbog čega se ne izdvaja dovoljno sredstava za njihovo lečenje.„U Specijalnoj zatvorskoj bolnici u koju se upućuju ljudi koji su u stanju neuračunljivosti izvršili protivpravno delo, uslovi za lečenje su otežani. 021

Danas

godine, u kome stolar Antal traži od Bolnice za duševne bolesti informacije o bratu koji je u njoj smeštenForenzička psihijatrija u Srbiji danasIako Srbija po stručnosti i dostupnosti lekova ne zaostaje, pojedini pacijenti ostaju zarobljeni u sistemu sa mnogo nedostataka.Oko 20 odsto forenzičkih pacijenata u nekim ustanovama bi odmah moglo da bude otpušteno kada bi ih zajednica prihvatila, piše u izveštaju Helsinškog odbora iz 2015..„Mnogi pacijenti koji spadaju u kategoriju socijalnih slučajeva ostaju u ovoj ustanovi doživotno”, tvrdi se u izveštaju.Đorđe Alempijević, profesor sudske medicine koji je učestvovao u ovom istraživanju, kaže da se od tada situacija nije mnogo promenila.Često su forenzički pacijenti počinili krivično delo unutar porodice, zbog čega ih rođaci odbacuju i nisu spremni da ih prihvate po izlasku iz bolnice, ukazuje on.Ustanove socijalne zaštite, za koje inače postoje liste čekanja za smeštaj, takođe nisu otvorene da ih prime.To znači da pacijent može da ostane u bolnici mnogo duže nego što bi bio u zatvoru da mu je suđeno kao da je prekršio zakon svestan sopstvenih postupaka.„Rešenje bi moglo da država obezbedi kvotu tako da ustanove socijalne zaštite prvo ponude 20 ili 30 odsto slobodnih mesta psihijatrijskim ustanovama.„Tako bi psihijatrijske bolnice mogle da se prazne“, kaže Alempijević.No, ovo rešenje zahteva gradnju još novih ustanova.Pored prenaseljenosti, izveštaj Komiteta za sprečavanje mučenja beleži i da u Zatvorskoj bolnici nema dovoljno zaposlenih.Lečenje se često svodi na davanje lekove, pre svega benzodiazepina, koji deluju na centralni nervni sistem smanjujući aktivnost u mozgu.Uglavnom se koriste za lečenje anksioznosti, nesanice i napetosti.„Jedina svetla tačka je malobrojno, ali uglavnom entuzijastično medicinsko osoblje koje nastoji da izađe u susret potrebama pacijenata.„Ipak, rad u takvim uslovima i njih dovodi u rizik od sagorevanja, o čemu se uglavnom ne priča“, kaže sociološkinja Ljubičić.Osuđeni pacijenti su dobili meru koja podrazumeva lečenje, podseća Alempijević.„Ta mera ne znači da treba samo da ih zaključate i sklonite sa ulica.„Savremeno lečenje ne podrazumeva samo psihofarmakoterapiju, nego i sve druge vidove.„Bez obzira na posvećenost ljudi koji rade, neminovno u takvim uslovima postoji pad kvaliteta lečenja“, kaže Alempijević.Prethodnih godina, psihijatri u Srbiji su ukazivali i da nedostaju forenzičke ustanove za decu koja su počinila krivično delo pod uticajem velikih psihičkih poremećaja.Doktorova kula danasDoktorova kula je sagrađena pre dva veka u naselju Guberevac, tada na periferiji Beograda.Mesto koje je doktor Vito Romita izabrao probudilo je sumnju kod vezira, te je tražio da se obustavi gradnja.Vezir se boji „što se zida kuća slična fabrici“, jer se „sa te kuće može topovima naneti šteta njegovom konaku u gradu”, piše Ivana Vesković, iz beogradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture na osnovu arhivskog dokumenta.„Romita se branio da ne zida kuću s namerom da napada tvrđavu jer je ne bi onda gradio od blata sa unutrašnjim zidovima od drveta.„Arhitektonski, iako u sebi sjedinjuje različite stilove i uticaje, najviše je imala odlike kule po čemu je i dobila naziv: četvrtastog oblika od kamena bez obrade, sa malim prozorima u prizemlju“, piše Vesković. Zgrada pripada Klinici Laza Lazarević i postoji plan rekonstrukcije, ali se čeka odluka o finansiranju.„Doktorova kula je naš prapočetak, istorijski spomenik, višestruko važan.„Nadamo se da će biti obezbeđena materijalna sredstva za njenu obnovu“, kaže Simić.Zgrada je pod zaštitom beogradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, iz kojeg nisu odgovorila na pitanja BBC novinarke o njenoj sudbini.‘Svakome može da se desi’Pored Zatvorske bolnice u Beogradu, forenzički pacijenti danas se leče u ustanovama u u Vršcu, Gornjoj Toponici i Kovinu.Prošle godine su otvorena nova forenzička odeljenja u bolnici u Padinskoj skeli, koja pripada Klinici Laza Lazarević, „koju su pohvalili članovi međunarodnog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT-a)“, kaže Simić.„Naši pacijenti imaju komotan prostor, imamo dovoljno zdravstvenih radnika, primenjuju se različiti vidovi terapije.„Cilj svakog lečenja jeste da se pacijent što pre socijalno rehabilituje i uključi u život.

Naš interes nije da godinama sede tamo“, kaže psihijatrica. Danas