„Oduvek sam imao veoma dobar odnos sa Vladimirom Putinom iz Rusije, ali nešto se s njim desilo“, primetio je predsednik SAD Donald Tramp, reagujući na intenzivne ruske napade dronovima i raketama na Ukrajinu tokom vikenda.Zapravo, čini se da se predsednik Rusije nije mnogo promenio, uprkos pozivima iz Bele kuće, već samo nastavlja svoju politiku iscrpljujućeg rata u Ukrajini, u kojem su vazdušni napadi postali prečesta pojava.Pravo pitanje je da li se Tramp promenio ili bar da li se njegov stav prema Putinu počeo menjati usled onoga što sve više liči na uzaludan pokušaj SAD da uspostavi mir u Ukrajini, nešto za šta se Tramp hvalio da može da postigne ne zaboravimo u veoma kratkom roku, piše CNN.Emanuel Makron, predsednik Francuske, svakako misli da je došlo do mentalnog zaokreta, rekavši novinarima u Vijetnamu da Trampova najnovija kritika svog ruskog kolege, koju je nazvao „potpuno LUDIM“, znači da predsednik SAD „shvata“ da je Putin „lagao“ u vezi sa ratom u Ukrajini, dodajući da se nada da će se Trampove reči „pretočiti u dela“.Ali dosadašnje činjenice govore drugačije.Ovo je šesti put tokom ovog mandata da Tramp, koji stalno tvrdi da ima čvrst odnos sa Putinom, javno izražava nestrpljenje ili otvoreno nezadovoljstvo liderom Kremlja.Još u martu, Tramp je otkrio da je bio „besan“ na Putina jer je odbio da pristane na 30-dnevni prekid vatre.U aprilu, Tramp je zatražio: „Vladimire, STOP“, nakon što je ruski raketni napad na Kijev ubio desetak ljudi.„Možda on zapravo i ne želi da zaustavi rat i samo me zavlači“, razmišljao je Tramp kasnije.Trampove kritike obično su bile praćene izrazima ličnog razočarenja i pretnjama mogućim odmazdama, poput uvođenja sekundarnih carina na „svu naftu koja dolazi iz Rusije“ ili neodređenih „daljih sankcija“.Kada su ga ponovo pitali, posle najnovije kritike Putina, da li sada razmatra uvođenje dodatnih sankcija Rusiji, Tramp je odgovorio: „Apsolutno“.Do sada, međutim, nema pravih naznaka da je Tramp spreman da iskoristi značajnu ekonomsku moć kojom raspolaže kako bi naterao Kremlj da preispita svoj tvrdokorni stav.To nije slučaj u američkom Senatu, gde je predstavljen dvostranački predlog zakona koji bi Rusiji dodatno otežao finansiranje rata.Taj predlog, koji sada podržava 81 senator, ne predviđa samo direktne sankcije Rusiji, već i sekundarne mere, poput ogromnih carina od 500 odsto za države koje kupuju rusku naftu.Međutim, te mere, koje bi ozbiljno pogodile već krhku i od nafte zavisnu rusku ekonomiju, izuzetno su kontroverzne jer bi istovremeno kaznile i Kinu, Indiju i Evropsku uniju, koje su i dalje veliki potrošači ruske energije.Naravno, moguće je da bi Tramp sada mogao da stane iza tog zakona, ili možda njegove blaže verzije. Danas