Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
156
3.48
8.93
74.55/1.80
156.00
12.50
0.08
12270.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 156
235 ■ 0.99/0.01 ■ 16 ■ 275.2
Best clustering variants
235 0.99/0.01 16 275.2
021

Od tri velika sata u centru Kosjerića, samo jedan pokazuje tačno vreme.Odbrojava do lokalnih izbora koji su zakazani za 8. jun, a rezultati bi mogli da odjeknu i stotinama kilometara dalje.Kosjerić je prvo mesto u kojem su studenti zvanično pozvali na ujedinjenje opozicije i podržali njihovu listu.Ova opština u Zapadnoj Srbiji i Zaječar, grad na istoku, prve izlaze na birališta posle početka studentskih protesta u Srbiji.

Na kosjerićkom satu će otkucavati četvorogodišnji mandat nove lokalne vlasti, za koju se bore tri liste - vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), jedinstvena opoziciona lista „Ujedinjeni za Kosjerić", kao i manjinska Ruska stranka.Pokraj tog časovnika jugoslovenske Industrije satova (Insa) prolazi 65-godišnji Milorad Radovanović, Kosjerićanin tamnog tena i svetlo plavih očiju.Novi, beli kačket na njegovoj glavi odaje da se nada da će kazaljke 9. juna nastaviti da odbrojavaju period vladavine naprednjaka, koji traje od 2013.„Nikad nisam bio član nijedne partije, ali podržavam Žarka Đokića (predsednika opštine) - Aleksandar Vučić je broj 1 za Srbiju, a Đokić broj 1 za Kosjerić i verujem 90 odsto u njegovu pobedu", kaže za BBC na srpskom Mišo, kako u varoši zovu 65-godišnjaka.Nekoliko metara dalje, sa druge strane glavne kosjerićke ulice, šeta 19-godišnji Vojin Jezdović, koji veruje da u njegovo mesto dolazi „novo doba", a za to je potrebna promena vlasti.„Pred ove izbore nekako ima više nade, sa studentima je atmosfera mnogo je bolja nego pre.„Očekujem da će biti tesno, ali se nadam da će lista koju podržavaju studenti pobediti i da će doći bolje sutra, posebno za nas mlade", priča maturant požeške gimnazije za BBC na srpskom.U mestu od oko 10.000 stanovnika u Zlatiborskom okrugu pravo glasa imaće nešto manje od 9.000, ali bi ishod mogao da bude važan za razrešenje društveno-političke krize u Srbiji.Uslov studenata za podršku opoziciji bio je da kandidati izađu imenom i prezimenom, ne krijući se iza partijskih boja, kaže Rade Josipović, student iz Kosjerića, za BBC na srpskom.„Verujemo da će tako imati veću odgovornost, a da će narodu to uliti više poverenja i da će moći da glasaju za njihove komšije, ne za stranke", smatra student Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu, na kojem su blokade započele pre više od šest meseci.Lokalni izbori u njegovoj opštini i Zaječaru biće test, koji će pokazati šta ljudi žele, na čijoj su strani i da li smeju da se suprotstave „režimu, korupciji i zastrašivanju", dodaje. 021

Danas

The British Broadcasting CorporationOd tri velika sata u centru Kosjerića, samo jedan pokazuje tačno vreme.Odbrojava do lokalnih izbora koji su zakazani za 8. jun, a rezultati bi mogli da odjeknu i stotinama kilometara dalje.Kosjerić je prvo mesto u kojem su studenti zvanično pozvali na ujedinjenje opozicije i podržali njihovu listu.Ova opština u Zapadnoj Srbiji i Zaječar, grad na istoku, prve izlaze na birališta posle početka studentskih protesta u Srbiji.Na kosjerićkom satu će otkucavati četvorogodišnji mandat nove lokalne vlasti, za koju se bore tri liste – vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), jedinstvena opoziciona lista „Ujedinjeni za Kosjerić“, kao i manjinska Ruska stranka.Pokraj tog časovnika jugoslovenske Industrije satova (Insa) prolazi 65-godišnji Milorad Radovanović, Kosjerićanin tamnog tena i svetlo plavih očiju.Novi, beli kačket na njegovoj glavi odaje da se nada da će kazaljke 9. juna nastaviti da odbrojavaju period vladavine naprednjaka, koji traje od 2013.„Nikad nisam bio član nijedne partije, ali podržavam Žarka Đokića (predsednika opštine) – Aleksandar Vučić je broj 1 za Srbiju, a Đokić broj 1 za Kosjerić i verujem 90 odsto u njegovu pobedu“, kaže za BBC na srpskom Mišo, kako u varoši zovu 65-godišnjaka.Nekoliko metara dalje, sa druge strane glavne kosjerićke ulice, šeta 19-godišnji Vojin Jezdović, koji veruje da u njegovo mesto dolazi „novo doba“, a za to je potrebna promena vlasti.„Pred ove izbore nekako ima više nade, sa studentima je atmosfera mnogo je bolja nego pre.„Očekujem da će biti tesno, ali se nadam da će lista koju podržavaju studenti pobediti i da će doći bolje sutra, posebno za nas mlade“, priča maturant požeške gimnazije za BBC na srpskom.U mestu od oko 10.000 stanovnika u Zlatiborskom okrugu pravo glasa imaće nešto manje od 9.000, ali bi ishod mogao da bude važan za razrešenje društveno-političke krize u Srbiji.Uslov studenata za podršku opoziciji bio je da kandidati izađu imenom i prezimenom, ne krijući se iza partijskih boja, kaže Rade Josipović, student iz Kosjerića, za BBC na srpskom.„Verujemo da će tako imati veću odgovornost, a da će narodu to uliti više poverenja i da će moći da glasaju za njihove komšije, ne za stranke“, smatra student Fakulteta dramskih umetnosti (FDU) u Beogradu, na kojem su blokade započele pre više od šest meseci.Lokalni izbori u njegovoj opštini i Zaječaru biće test, koji će pokazati šta ljudi žele, na čijoj su strani i da li smeju da se suprotstave „režimu, korupciji i zastrašivanju“, dodaje.

Rade Josipović, student Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, u rodnom Kosjeriću podržava listu ujedinjene opozicije2:0 u bilbordima Glasanje u Kosjeriću, kao i u Zaječaru, biće prvi lokalni izbori od početka studentskih protesta u SrbijiKada bi se kampanja merila brojem plakata i bilborda, vladajuća koalicija vodila bi 2:0.Predizbornih poruka nema gotovo nigde, a na jedina dva bilborda u varoši predsednik opštine Žarko Đokić rukuje se sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.Štandova političkih lista ima gotovo svakog dana, kako u centru opštine, tako i u selima, kaže Milinko, lokalni ugostitelj, iako ih 12 dana uoči izbora ne vidim u Kosjeriću.„Nekako su izdeljeni: vlast uglavnom ujutru postavi štand na kojem se zaustave penzioneri, a opozicija popodne“, priča oniži muškarac širokog osmeha. Danas

Danas

Član Stalne radne grupe za bezbednost novinara Veran Matić postavio je danas pitanje državama članicama Evropske unije zašto ćute na represiju i crtanje mete poznatim novinarima, najnagrađivanijim istraživačkim redakcijama i uspešnim nevladinim organizacijama koje predstavljaju vrhunske timove i pojedince u svojim oblastima.„Pitanje upućujem Evropskoj komisiji, OEBS, vladama Velike Britanije, Francuske, SAD, Švedske, Holandije, Nemačke, Norveške… Optuženi ste da ne samo da finansirate ‘obojenu revoluciju’ u Srbiji, nego i da vaše obaveštajne službe aktivno rade protiv vlasti u Srbiji i Centra za društvenu stabilnost koji se u svojim video pamfletima poistovećuje sa državom i nacionalnim interesima“, poručio je Matić.Matić je naglasio da su mete napada redakcije BIRN, KRIK, kao i Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA).Oni su simboli istraživačkog novinarstva i društvenog aktivizma i često su jedina prepreka potpunom ukidanju javnog interesa i kontrolne uloge javnosti koja se opire svevlašću i sistemskoj korupciji, navodi se u tekstu na portalu javniservis.net.Medijska scena se svakodnevno sužava, a novinare svakodnevno fizički napadaju.

Policija ignoriše ili, čak, asistira nasilnicima, nabrojao je Matić i dodao da su tužioci razvlašćeni aktivno destruktivnim delovanjem dela profesije, kao i pritiscima izvršne vlasti i samog predsednika.Sudstvo sve manje štiti ljudska prava i slobodu govora, i otvoreno staje na stranu protivnika dosegnutih sloboda i garantovanih prava, predočio je on.Matić ukazuje da je Medijsko odeljenje Misije OEBS najkompetentnija ekipa, koja je mnogo doprinela unapređenju zakonodavnog okvira kroz podršku resornom ministarstvu i Vladi Srbije, kao i funkcionisanju Stalne radne grupe za bezbednost novinara.Bez podrške ovog odeljenja, stanje bi bilo još gore. Danas

Danas

godine, podseća Gogić.Najduže je trajala kriza 2014.

kada je PDK, koju je tada predvodio Hašim Tači, pobedila na izborima, ali je rivalski Demokratski savez Kosova, napravio koaliciju i obezbedio većinu za izbor predsednika skupštine.„Ustavni sud je to oborio i rekao da predsednika skupštine predlaže stranka koja je pobedila na izborima.„Posle su PDK i LDK ušli zajedno u koaliciju i time je završeno, međutim u presudi nije rečeno šta ako pobednik ne uspeva da izglasa predsednika, a uporno predlaže kao što je sad slučaj“, opisuje Gogić pravnu prazninu.Ovo pitanje još niko nije uputio Ustavnom sudu.„Zato nema odgovora kada može da se kaže da je pobednik izbora iscrpeo mogućnosti.„Haradinaj Ustavnom sudu postavlja periferno pitanje, a ne traže mandat da oni predlože kandidata za predsednika“, tvrdi Gogić. Skupština Kosova ima 120 poslanika i za većinu je potrebna podrška bar 61 predstavnikaŠta dalje?Uoči 13. pokušaja konstituisanja, usledila je diplomatska ofanziva ambasada zapadnih zemalja na Kosovu u pokušaju okončanja političke blokade.Američka ambasada je saopštila da Kosovu treba stabilna vlada, Velika Britanija naglasila je hitnost pronalaska rešenja, dok je Nemačke podsetila da je spremnost na kompromis jedna od evropskih vrednosti, piše dnevnik Koha.Amabasadori Kvinte – Amerike, Velike Britanije, Nemačke, Italije i Francuske – sastali su sa Kurtijem 12. maja, ali se rasplet još ne nazire.Kosovska predsednica Vjosa Osmani pozvala je lidere političkih stranaka na konsultacije 15. maja.Kriza bi mogla da se nastavi i narednih meseci, jer predstavnici međunarodne zajednice ne vrše pritisak na opoziciju da se reši, uveren je Gogić.Stranke opozicije ne žure da uđu u vladu u ovim okolnostima, koja bi mogla da se tumači kao „trula koalicija“, jer će se na predstojećim lokalnim izborima svaka boriti zasebno.„Kurti bi hteo da formira vladu, čak i da se ide na nove izbore, ali ne može.„Verujem da je moguć scenario da se zajedno sa lokalnim u oktobru, ide i na parlamentarne izbore“, napominje Gogić.Međutim, po Ustavu Kosova, da bi izbori bili raspisani i raspušten parlament, potrebno je da Skupština prethodno bude konstituisana, dodaje.A to nas vraća na početak priče.Sedamnaest godina posle proglašenja nezavisnosti, Kosovo je priznalo oko 100 zemalja. Danas