Izrael je jutros izveo nove vazdušne napade na vojnu infrastrukturu u iranskom gradu Kermanšahu, saopštila je Izraelska odbrambena vojska (IDF). Ranije je iranski državni medij Nur njuz izvestio da je Izrael izveo napad na Parčin, veliki vojni kompleks jugoistočno od Teherana, tokom ranih jutarnjih sati u ponedeljak, podseća CNN.
Strah i bes zavladali su među stanovnicima Irana, pošto su Sjedinjene Američke Države (SAD) u noći između 21. i 22. juna bombardovale tri ključna nuklearna postrojenja te zemlje.Mnogi su se javili BBC servisu na persijskom kako bi iskazali tu bojazan, ali i gnev.„Moji dani i noći su isti, osećam se paralizovano i samo gledam u plafon – ceo dan i celu noć.“„Neprestano se pitam šta je sledeće jer nas stalno nešto iznenađuje“, ispričala je Šahla čije je ime promenjeno zbog njene zaštite.Američki predsednik Donald Tramp je izjavio da su nuklearna postrojenja Isfahan, Natanz i Fordov „zbrisani sa lica zemlje“ i da iranski lideri sada treba da izaberu ili „mir ili tragedija“.Ali Abas Aragči, iranski ministar spoljnih poslova, upozorava da su SAD prešle „veliku crvenu liniju i da će posledice biti večne“.Amerika se priključila novom sukobu na ionako burnom Bliskom istoku, devet dana pošto je Izrael pokrenuo veliku vazdušnu kampanju protiv Irana.Cilj je, kako su objasnili da uklone iranski nuklearni program.Iransko Ministarstvo zdravlja tvrdi da je do sada ubijeno najmanje 430 ljudi, iako jedna grupa za ljudska prava procenjuje da je broj žrtava dvostruko veći.Iran je odgovorio lansiranjem raketa na izraelske gradove, ubivši 24 i ranivši 1.270 ljudi, prema procenama izraelskih vlasti.Pogledajte kako su stanovnici Teherana napuštali grad posle prvih napada IzraelaMehri* (nije joj pravo ime) je uspela da pošalje audio poruku za BBC persijski servis u kojoj je rekla da su je američki napadi uznemirili i razljutili.„Nikada u životu nisam osetila toliko tuge i besa“, rekla je.„Ali na neki način, to mi takođe daje čudan osećaj jasnoće – podseća me da sam u nečemu na šta nikako ne mogu da utičem.„Ovaj rat… u suštini vode tri lidera, iz tri različite države, vođeni sopstvenom ideologijom“, dodala je, aludirajući na američkog predsednika Trampa, izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija.Kaže da pobesni kada čuje da se pominju imena poput Isfahana ili zbog izjava da su „preuzelu kontrolu nad iranskim nebom“.„To za mene nisu samo reči – to je za mene svetinja“, kaže ona.Homejun iz severozapadnog regiona Maku sa Trampovim sa prezirom gleda na Trampovo upozorenje da će se Iran suočiti sa novim napadima ako ne pristane na mir.„Da, prolazimo kroz teška vremena, ali bićemo uz našu zemlju do samog kraja i ako je potrebno žrtvovaćemo živote za našu domovinu i našu čast.„Nećemo dozvoliti Americi i njenim da naprave bilo kakve pogrešne poteze u našoj zemlji“, rekao je. Posle napada, Tramp je upozorio Iran da će svaki eventualni odgovor protiv SAD „Iran dočekati daleko većom silom od one kojoj su svedočili večeras“.Teheran zadržava „sve opcije da odbrani sopstvenu bezbednost, interese i narod“, poručio je iranski šef diplomatije Aba Argači na konferenciji za novinare u Turskoj, satima posle američkih napada.„SAD snose punu odgovornost za posledice sopstvenih postupaka“, dodao je.Pre nego što je Izrael pokrenuo vazdušnu operaciju 13. juna, Iran je pretio da će da napadne američke baze na Bliskom istoku, ukoliko SAD učestvuje u bilo kakvim napadima na njegov nuklearni program.Jedan od Iranaca koji su obratio BBC-ju se nada da je ovo „vrhunac eskalacije rata i da će situacija početi da se smiruje“.„Iran je dovoljno racionalan da zna da bi svaki odgovor na američke poteze bio potpuno samoubistvo.„Moje dete će se roditi za nekoliko dana i nadam se da će se njegovo rođenje poklopiti sa rođenjem novog Irana koji će imati bolji pristup kako prema međunarodnom sistemu, tako i prema unutrašnjim problemima.„Nadam se da će da odrasta u državi gde će kamere za nadzor i snage bezbednosti biti usmerene na otkrivanje stvarnih pretnji, a ne na sprovođenje propisa o hidžabu“, dodao je.Aludirao je na stroge iranske zakone koji zahtevaju da žene nose marame kad su na javnim mestima, što je pokrenulo talas masovnih antivladinih protesta 2022.
Najnoviji sukob na Bliskom istoku Izraela i Irana ponovo je izazvao bojazan od potencijalnih nuklearnih katastrofa.Podsetio je na jezive slike ljudi koji umiru od posledica radijacije posle černobiljske tragedije 1980-ih godina.Izrael je 13. juna napao Iran, gađajući upravo nuklearna postrojenja širom te zemlje, tvrdeći da Teheran namerava da napravi atomsku bombu.Iran od tada uzvraća lansiranjem raketa i projektila na Izrael.Izrael je u nekoliko navrata od 13. juna gađao nuklearna postrojenja, a situacija je zaoštrena kada je i Amerika 21. juna upotrebila ‘bunker bombe’ u napadu na nuklearne objekte u Iranu.Tokom proteklih decenija nekoliko nuklearnih tragedija dovelo je u pitanje globalnu bezbednost nuklearne tehnologije i kontrolu koju ljudi imaju nad njom.Evo nekoliko od nuklearnih katastrofa sa teškim posledicama.Nevada (SAD), 1945.Do prve detonacije nuklearnog oružja na svetu došlo je u pustinji Novog Meksika.U Drugom svetskom ratu, američka vlada je pokrenula projekat „Menhetn“, regrutujući naučnike i inženjere iz cele zemlje da žive i rade u tajnom istraživačkom centru u Los Alamosu, u Novom Meksiku.Pod vođstvom Roberta Openhajmera, oni su napravili prvu atomsku bombu na svetu.Prethodno je, 1945.
Donald Tramp, predsednik koji se vratio u Belu kuću u januaru obećavajući da će biti „mirotvorac", preduzeo je dramatičan korak uvlačenja Amerike u napeti sukob Irana i Izraela.Od stupanja na dužnost, Tramp je bio daleko od donošenja mira Bliskom istoku, a njegov najnoviji potez mogaop bi da izazove još veći rat u regionu - u kojem je Amerika sada aktivni učesnik.U televizijskom obraćanju iz Bele kuće, nešto više od dva sata pošto je na društvenim mrežama objavio da su američke snage napale tri nuklearna objekta u Iranu, Tramp je operaciju nazvao „spektakularnim uspehom".