On je istakao da će kazne za nepridržavanje Uredbe biti od 250.000 do tri miliona dinara.
Na krajnjem severu Srbije, pre više od dve decenije, četvoročlano gazdinstvo započelo je mali poljoprivredni eksperiment.Josip Mamužić, tada 40-godišnjak, odlučio je da sa tradicionalne, konvencionalne pređe na organsku poljoprivredu.„O tome sam slušao na radionicima i seminarima i odlučio sam da pokušam“, govori za BBC na srpskom.Često se govori da je reč o poljoprivredi bez upotrebe pesticida, veštačkih boja, mineralnih đubriva, ali ta definicija nije do kraja tačna, jer određena sredstva jesu dozvoljena, poput biopesticida, ukazuje Snežana Oljača, profesorka sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu.„To je ekološki sistem proizvodnje, jasno je definisano koja sredstva smeju da se koriste, na koji način se gaje i štite biljke, a čime se hrane životinje.„Mi njom zapravo želimo da imitiramo prirodu“, kaže ona za BBC na srpskom.U Evropskoj uniji podsticanje organske proizvodnje je politički prioritet i pod organskim usevima je zasejano u proseku 2,5 odsto obradivog zemljišta u svakoj članici.U zemljama evropskog bloka u planu je da površinu uvećaju deset puta do kraja 2030.Uprkos pogodnoj klimi i plodnoj zemlji, organska poljoprivreda je na Balkanu zanemarena.Od zemalja bivše Jugoslavije prednjače Hrvatska sa 8,6 odsto i Slovenija sa 10,7 odsto useva pod organskom proizvodnjom.„Tržište u Hrvatskoj je najzrelije.
On je na predstavljanju ovog sporazuma u PKS ocenio da sporazum daje novi kvalitet odnosima dve zemlje i da otvara novo poglavlje u saradnji, slobodnoj trgovini robama ali i u visokom stepenu liberalizacije sektora usluga, što je, kako je ocenio, za nas i te kako važno. "Već od danas bez carine dve zemlje jedna drugoj mogu prodavati oko dve trećine poljoprivrednih industrijskih proizvoda, obuhvaćenih sporazumom, a nakon isteka relativno kratkog perioda, na bescarinskom režimu biće oko 96 odsto tarifnih linija.