i pokrenuo organsku proizvodnju u mestu Gornja Bukovica kod Valjeva.Đorđević je istakao da je cilj biodistrikta da harmonizuju proizvodnju i da obezbede komplementarnost proizvoda kako bi zajedno nastupali na tržištu.U biodistriktu postoji i mali centar za preradu koji mogu da koriste svi organski proizvođači.Đorđević, koji je i koordinator Biodistrikta Kolubara, istakao je da su pored organske proizvodnje njihovi prioriteti i očuvanje prirode i biodiverziteta, pa je tako na nivou biodistrikta dogovoreno da svaka organska farma godišnje zasadi minimum sedam stabala da bi, kako kaže, nešto vratili prirodi.Takođe su počeli da primenjuju perma model u gajenju povrća, koji podrazumeva da se od sena, slame, stajnjaka, granja, trave i zemlje prave slojevi u koje se sade biljke i na taj način se ono što je nekad predstavljalo otpad i palilo, pretvara u resurs."Ta materija se razlaže i kompostira i predstavlja hranu za biljku, bez potrebe za dodatnim đubrenjem ili okopavanjem, tako se i čuva vlažnost pa ne morate svakodnevno da radite u bašti", rekao je Đorđević, koji je ove godine prvi put zasadio i krompir na taj način, koristeći zemlju i ovčju vunu.Đorđević na svojoj farmi gaji rotkvice, kelerabu, kupus, šargarepu, patlidžan, paradajz, krastavac, tikvice i brojne lekovite biljke, a pošto mu šljive već godinama mrznu, odlučio je da pređe na smokve koje ovde uspevaju.Na krovu svoje kuće postavio je solarne panele, a napravio je i agrosolarnu elektranu.Đorđević je inicirao osnivanje udruženja "Bašta može svašta", koje ima za cilj da sve organske proizvode sa jedne bašte doniraju deci oboleloj od raka.