Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
213
5.53
10.86
100.21/3.62
213.00
20.01
0.09
15173.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 213
385 ■ 0.99/0.01 ■ 22 ■ 343.4
Best clustering variants
385 0.99/0.01 22 343.4
Danas

godine, Izadi je jedva preživeo izraelski vazdušni napad usmeren na iranski konzulat u sirijskom Damasku, Sirija.Tada je poginulo nekoliko visokorangiranih komandanata Kuds snaga.Iran se povodom ovih navoda još nije oglasio.Sedam iranskih nuklearnih naučnika ubijeno je u odvojenim napadima.Od tada, Iran je počeo da uzvraća, lansirajući rakete i dronove širom Izraela.Najviši predstavnici Irana zakleli su se da će Izrael snositi velike posledice.Izrael uglavnom gađa iranska nuklearna postrojenja, ali za sada, kažu i Teheran i međunarodne organizacije, nema opasnosti od radijacije.U iranskim napadima 19. juna pogođena je bolnica Soroka, na jugu Izralea.Iranski državni mediji tvrde da je meta bio vojni objekat u blizini bolnice.‘Uključivanje Amerike u rat bilo bi veoma opasno’: TeheranSamo nekoliko sati pre američkih napada, šef iranske diplomatije Abas Aragči je upozorio da bi učešće SAD u sukobu Izraela i Irana bilo „veoma, veoma opasno“.Rekao je i je da će Teheran ustupiti mesto diplomatiji tek kada Izrael bude prekinuo napade na Iran.Razgovore sa predstavnicima Nemačke, Francuske, Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, opisao je kao „ozbiljne i dostojanstveni“, ali je brzo postalo jasno da su razlike u stajalištima Evrope i Irana ogromne.„Iranski nuklearni program je u mirnodopske svrhe, a napadi na Iran su kršenje međunarodnog prava.„Izrael je počinio gnusne ratne zločine za koje mora da odgovara“, rekao je iranski diplomata.„Jasno sam stavio do znanja da se o pravu Irana na samoodbranu ne pregovora“, dodao je Aragči.On tvrdi da je „Amerika umešana u izraelsku agresiju od prvog dana“, iako nije pružio dokaze za to.Iran je 2015.

godine postigao dugoročni sporazum o svom nuklearnom programu sa grupom svetskih sila posle višegodišnjih napetosti zbog navodnih namera Teherana da razvije nuklearno oružje.„Diplomatija je funkcionisala u prošlosti i može ponovo da funkcioniše u budućnosti.„Ali, da bismo se vratili diplomatiji, agresija mora da prestane“, poručio je.Makron: ‘Iran ne sme da ima nuklearno oružje’Posle telefonskog razgovora sa iranskim predsednikom Masudom Pezeškijanom 21. juna, šef francuske države Emanuel Makron rekao je da će pokušati da ubrza pregovore evropskih sila i Irana o njegovom spornom nuklearnom programu.„Zahtevam: Iran nikada ne sme da stekne nuklearno oružje i na Teheranu je da nas uveri da su njegove namere mirnodopske“, napisao je Makron na mreži Iks.„Uveren sam da postoji izlaz iz rata i da se izbegnu veće opasnosti, a da bismo to postigli ubrzaćemo pregovore koje vode Francuska i njeni evropski partneri sa Iranom“, dodao je.Putin: ‘Nema dokaza da Iran pravi nuklearnu bombu’Rusija je više puta rekla Izraelu da nema dokaza da Iran pokušava da napravi nuklearno oružje, rekao je ruski predsednik Vladimir Putin u intervjuu za subotu Skaj njuz Arabija.„Rusija, kao i Međunarodna agencija za atomsku energiju, nikada nisu imale nikakve dokaze da se Iran sprema da dobije nuklearno oružje, kao što smo više puta upozoravali izraelsko rukovodstvo“, rekao je šef ruske države, prenosi Rojters.Rusija je spremna da podrži Iran u razvoju mirnodopskog nuklearnog programa, rekao je Putin, dodajući da Iran ima pravo na to.Pogledajte video o moćnoj američkoj bombi teškoj više od 13 tonaIranske rakete navodno su 17. juna pogodile sedište izraelske tajne službe Mosad, o čemu su izvestili državni mediji u Iranu.Izraelske vlasti nisu komentarisale navodni napad na Mosad, a zbog ograničenja mediji u Izraelu ne mogu da izveštavaju o nekim ciljanim lokacijama.„Lovci Vazduhoplovnih snaga Iranske revolucionarne garde, uprkos visoko naprednim odbrambenim sistemima, pogodili su vojnoobaveštajni centar (Mosad)“, tvrdi agencija na Telegramu.Izrael je 16. juna gađao sedište iranskih državnih medija u Teheranu.Tokom ovog napada poginulo je troje zaposlenih, objavili su iranski državni mediji.Pogledajte trenutak kada je izraelska raketa pogodila iransku državnu televiziju tokom programa uživoUlazak Amerike bi promenio tok sukobaUlazak Amerike potpuno bi „promenio način na koji Iran vodi rat“, tvrdi Dara Kondui sa političkih nauka na Univerzitetu u Melburnu.„Iran bi bio primoran da napadne američke interese na Bliskom istoku“, dodaje za BBC.Američki predsednik je o ovoj mogućnosti razgovarao sa njegovim timom za nacionalnu bezbednost.Ukoliko bi se Amerika uključila u ovaj sukob, jedna od njenih potencijalnih meta bila bi iransko nuklearno postrojenje Fordov, koje je duboko pod zemljom.Samo SAD ima bombu, tešku 13.600 kilograma, koja bi mogla da prodre u njega i uništi ga.Međutim, ideju u ulasku u rat ne podržavaju svi unutar Trampove administracije.Američki Kongres je taj koji proglašava rat protiv druge države, što se nije desilo od Drugog svetskog rata, iako je SAD od tada ulazila u nekoliko sukoba širom sveta.„SAD bi trebalo da nastave da Izraelu obezbeđuje odbrambeno oružje, ali nema bezbednosnih razloga da ratuje sa Iranom“, izjavio je Tim Kejn, demokratski senator iz Virdžinije.Više od 450 poginulih u Iranu do sada: organizacija HRANAOd 13. do 17. juna, u Iranu je poginulo 452 ljudi, a ranjeno 646, objavila je neprofitna organizacija Aktivisti za ljudska prava u Iranu (HRANA).Prema tom izvoru, poginulo je 224 civila, a 188 je ranjeno.Poginulo je i 109 vojnika, a 123 je ranjeno, navodi se.Poginulo je još 119 ljudi, a još 335 ranjeno, ali njihov identitet još nije utvrđen, dodaju iz ove organizacije.BBC ne može nezavisno da potvrdi ovaj broj.U Izraelu je broj žrtava veći od 20, a ima i desetine ranjenih u iranskim napadima na centralni i severni Izrael, objavili su zvaničnici.Kako je počeo sukob?Izrael je napao Iran 13. juna, ciljajući iranska nuklearna postrojenja i vojne baze.Iranski odgovor usledio je dan kasnije.Iran je upozorio Veliku Britaniju, SAD i Francusku da će ciljati njihove baze i brodove u regionu ako pomognu u odbrani Izraela, objavili su državni mediji te zemlje.Očigledno je da je Izrael planirao napad na Iran već duže vreme, te da namerava da ga nastavi sve dok ne bude potpuno neutralizovana mogućnost Teherana da poseduje nuklearno oružje.Cilj operacije bio je da se „oštete iranska nuklearna infrastruktura, fabrike balističkih raketa i vojni kapaciteti“, izjavio je Netanjahu neposredno posle napada.Međutim, Teheran je pokazao da je u stanju da uzvrati.Stopirani pregovori o nuklearnom sporazumuNapadi Izraela su počeli u jeku pregovora SAD i Irana o nuklearnom programu Teherana.Specijalni izaslanik za bliskostočni region trebalo je 15. juna da nastavi razgovore sa iranskom delegacijom, ali su pregovori otkazani.Tramp je ranije ponovio da Amerika ne želi da Iran razvije nuklearno oružje.„Nećemo to dozvoliti“, rekao je i dodao da se nada da će postići dogovor kako bi se Teheran sprečio da razvije nuklearno oružje.Pentagon je rekao da veruje da postoji „mnogo indikacija“ da se Iran „kreće ka nečemu što mnogo liči na nuklearno oružje“.Pogledajte video: Zašto su Amerika i Iran gorki neprijateljiŠta je iranski nuklearni program? Danas

16:00 h 23-Jun-2025
  • RAT Izraela i Irana - 11. dan.
  • ◉ "POVUCITE SE, IMAĆETE FER SUĐENJE" Hamneiju stigla poruka iz Pariza; šef NATO-a se oglasio o Iranu, pomenuo i Rusiju
13:30 h 21-Jun-2025
  • U senci tenzija između Irana, Izraela i SAD, analitičari upozoravaju da se iza zvaničnog narativa o borbi protiv nuklearnog programa krije šira geopolitička strategija – smena vlasti u Teheranu i presecanje kineskog „Puta svile“ Izraelski napad na Iran predstavlja kulminaciju skoro 25 godina duge transformacije regiona Zapadne Azije.
  • Postavljen je sat u Theranu, kada otkuca - Izrael se uništava! Stručnjaci: Amerika je spremna
08:05 h
  • (Uživo) Rat Iran Izrael: Teheran pokrenuo žestok napad, poleteli američki avioni IRAN I IZRAEL POKRENULI NOVE NAPADE Poletela 52 američka aviona ka Bliskom istoku: Tramp progovorio o odluci veka, a Putin o Trećem svetskom ratu - "ZABRINUT SAM" (FOTO, VIDEO) Jovana Radovanović Urednica naslovne strane 21. jun 2025.
  • (Uživo) Rat Iran Izrael: Teheran pokrenuo žestok napad, poleteli američki avioni
08:00 h
  • "Mislili su da mogu da nas pobede ubijanjem zapovednika, napadima na neke vojne centre i psihološkim operacijama.
  • Portparol iranske Komisije za nacionalnu bezbednost: Iran je spreman za veće ratove
07:16 h
  • Istorija sukoba Irana i SAD: Kada je prošlog puta Amerika umešala prste, zemlja je gorela Šta se desilo prošlog puta kada je Amerika umešala prste u Iran - ZEMLJA JE GORELA!
  • Istorija sukoba Irana i SAD: Kada je prošlog puta Amerika umešala prste, zemlja je gorela
07:00 h
  • Zapadne zemlje potpuno su zanemarile ljudska prava i stradanje civila dok podržavaju izraelske napade na Iran, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
  • Zapad zanemaruje civilne žrtve izraelskih napada
06:30 h
  • U tekstu objavljenom na platformi Substack, Hersh navodi da su njegovi izvori iz američkih i izraelskih obaveštajnih krugova potvrdili da je predsednik Donald Tramp dao konačno odobrenje za operaciju, uprkos zvaničnoj izjavi Bele kuće o „periodu razmatranja od dve nedelje“.
  • Napad Amerike na Iran moguć danas
Danas

Sada je vreme za mir!“, kaže američki predsednik.Tramp se kasnije obratio naciji i nazvao operaciju „izvanrednim vojnim uspehom“, rekavši da su sva tri objekta „potpuno uništena“ i da je nuklearna pretnja od „glavnog sponzora terorizma“ eliminisana.Rekao je da su uništeni ciljevi bili najveći i najopasniji, ali da „još ima mnogo ciljeva“ u Iranu i da bi dalji napadi mogli biti još razorniji.„Ovo (sukobi) ne mogu da budu nastavljeni.

Ili će biti mir ili tragedija za Iran“, rekao je Tramp, preteći Iranu još snažnijim udarima ako uzvrati na potez SAD.Fordov je najuvrđenije mesto iranskog nuklearnog programa, postrojenja za obogaćivanje uranijuma, zakopanog duboko u planinama.Stručnjaci su ranije govorili da mogu da ga ugroze samo bombe za razaranje bunkera od 13 tona, koje mogu da nose samo američki bombarderi B-2.Amerika je dan ranije premestila nekoliko ovih letelica bliže Iranu, što je protumačeno kao znak da se SAD spremaju da uđu u rat Izraela i Irana.Odluka SAD da uđu u rat nije objavljena pre napada.Tramp je ranije rekao da će odlučiti o učešću SAD u roku od dve nedelje jer veruje da su pregovori mogući, ali samo dva dana kasnije naredio je bombardovanje Irana, smatrajući diplomatsko rešenje više nemogućim, objavio je Njujork tajms nekoliko sati pre bombardovanja.Odgovor Teherana: ‘Tramp je izdao i nas i američki narod’U odgovoru na napade na nuklearne objekte, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči je rekao da je Tramp „izdao i Iran i američki narod“.Napad Amerike nazvao je potpuno nezakonitim i zatražio hitnu sednicu Saveta bezbednosti UN.„Iako je predsednik Tramp izabran na platformi okončanja skupog američkog učešća u večnim ratovima u našem delu sveta, on je izdao ne samo Iran, zloupotrebljavajući našu posvećenost diplomatiji, već je i obmanuo sopstvene birače“, rekao je Aagči novinarima u Istanbulu.Rekao je i da se Tramp „potčinio misiji traženog ratnog zločinca (izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, prim. Danas

Danas

Svako ko pokaže sposobnost da okupi ljude biva diskreditovan, nadziran, hapšen i često osuđivan na duge zatvorske kazne“.Vođa teokratskog režima, ajatola Ali Hamenei je poručio da se neće nikad predati, ali američki predsednik Donald Tramp, koji je to tražio, naveo je da „Izrael dobija rat, pa je teško zaustaviti napade na Iran“.U zapadnim medijima ima procena da bi Hameneija mogao zameniti neki general islamske Revolucionarne garde, čije je vođstvo desetkovano izraelskim napadima.Potpuno bezuspešan je bio pokušaj šefova diplomatija Francuske, Nemačke i Velike Britanije da u razgovorima u Ženevi s iranskim ministrom Abasom Aragčijem izdejstvuju preokret ka diplomatskom zaustavljanju rata.Tramp koji je do izraelskog napada ubeđivao ajatolu Hameneija da pregovorima dođe do rešenja koje bi značilo kraj iranskog pokušaja da proizvede nuklearno oružje, izjavio je da „Evropska unija uopšte nije od koristi u ovakvim pokušajima“.Ipak, ministri inostranih poslova Francuske, Velike Britanije i Nemačke su, zahtevajući da se obustavi dalje zaoštravanje, tražili isto što i Tramp: „nalaženje pregovorima hitnog rešenja koje će zajamčiti da Iran nikad neće imati nuklearno oružje“.Francuski predsednik Emanuel Makron je bio još jasniji i rekao da se od Irana traži ne samo da obustavi napore za proizvodnju nuklearnog oružja, već i da se „ograniče iranske aktivnosti, kapaciteti balističkih raketa i da se obustavi finansiranje terorističkih i grupa koje podrivaju stabilnost regiona“.Na naslovnoj stranici francuskog lista „Mond“ danas stoji naslov „Rat Izrael-Iran traje, diplomatija u glibu“.I Rusija i Kina su tražile od Irana da pristane na zamrzavanje nuklearnog programa, s tim da Izrael obustavi napade.Komentatori u EU smatraju da je sada sve u rukama Vašingtona, odnosno da li će Tramp ući u rat tako što će upotrebiti bombu od 13 tona, najmoćniju na svetu, i pokušati da njome uništi za sada netaknuti iranski glavni centar za obogaćivanje uranijuma Fordo, zaštićen u bunkeru na dubini od 90 metara ispod površine tla.I američki analitičari smatraju da je Trampova poruka da će o tome odlučiti za dve nedelje u suštini veliki pritisak na Teheran da ponovo razmisli nisu li pregovori i nagodba o zaustavljanju nuklearnog programa bolji od od onog što sledi američkim napadom na nuklearni centar Fordo u planinama središnjeg Irana, južno od Teherana.U analizama s obe strane Atlantika se upozorava da bi Iran na američko bombardovanje Forda bez sumnje uzvratio napadom na američke vojne baze u regionu i zatvorio moreuz Hormuz kojim prolazi 40 odsto svetskog prometa nafte.To je onda svetska kriza i, još gore, neminovni ulazak SAD u rat s Iranom s nesagledivim posledicama.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

Kada je pogođena bolnica u Berševi, izraelske vlasti su odmah objavile broj ranjenih i kasnije redovno davale nove informacijeA tu je i pitanje zvaničnih brojki.Kad je bila pogođena bolnica u Berševi, izraelske vlasti su brzo saopštile broj povređenih, davale ažurirane informacije o stanju pacijenata i nudile detalje okolnosti napada.U Iranu, skoro dva dana posle prvog talasa izraelskih napada, Ministarstvo zdravlja je objavilo prvobitan ukupan broj mrtvih na nivou zemlje od 224 žrtve.Od tada nije bilo detaljnog preseka niti pouzdanih ažuriranih informacija o konkretnim lokacijama, među njima ni o bolnici u Kermanšahu,U odsustvu jasnih zvaničnih verzija, jedine nove informacije poticale su od ožalošćenih porodica koje su objavljivale fotografije dece, majki i drugih civila na internetu – sve lične ispovesti koje popunjavaju rupu nastalu zbog ćutanja države.U vreme pisanja ovog teksta, internet u Iranu je bio praktično isključen.Novinske agencije koje su nekada bile pristupačne u inostranstvu sada se učitavaju nekompletno, ako se učitaju uopšte.Slike i snimci na internet stranicama povezanim sa državom često se ne otvaraju u inostranstvu.U mnogim slučajevima, ne otvara se čak ni njihova glavna stranica.Rezultat je upadljiva neravnoteža u izveštavanju o istoj vrsti događaja, kao što je bombardovanje bolnice, u zavisnosti od toga gde se ono dešava.Stroga kontrola Irana nad medijima i njegovo značajno filtrirano internet okruženje otežavaju stranim novinarima da izveštavaju sa terena, a za domaće medije da rade slobodno.U takvim okolnostima, sagledavanje potpune slike o nekom događaju, njegovim ljudskim žrtvama, kontekstu i posledicama, postaje gotovo nemoguće.To, zauzvrat, dovodi Iran u nepovoljniji položaj u svetskoj raspravi.U ratu u kojem su narativi važni koliko i rakete, Iran je praktično ućutkao samog sebe.BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]. Danas

Danas

Pozivamo Iran na uzdržanost i postizanje diplomatskog rešenja za okončanje ove krize.”FrancuskaMinistar spoljnih poslova Žan-Noel Baro izjavio je da je Francuska „s zabrinutošću” primila k znanju američke udare, te da u njima nije učestvovala.

„Francuska je više puta jasno izrazila snažno protivljenje da Iran dođe do nuklearnog oružja,” rekao je.JapanPremijer Šigeru Išiba izjavio je da je „deeskalacija što pre važnija od svega”, ali i da „istovremeno razvoj nuklearnog oružja u Iranu mora biti zaustavljen.”Saudijska ArabijaMinistarstvo spoljnih poslova saopštilo je da Kraljevstvo „s dubokom zabrinutošću” prati razvoj događaja u Iranu i pozvalo međunarodnu zajednicu da pojača napore ka „diplomatskom rešenju koje bi garantovalo okončanje ove krize i vodilo ka novom poglavlju u ostvarivanju bezbednosti i stabilnosti u regionu,” navodi se u saopštenju na arapskom jeziku.KatarMinistarstvo spoljnih poslova upozorilo je da će „opasne tenzije kroz koje prolazi region dovesti do katastrofalnih eskalacija i na regionalnom i na međunarodnom planu.” Pozvali su sve strane da „pokažu mudrost i uzdržanost” i izbegnu dalju eskalaciju koja bi dodatno ugrozila stanovništvo već pogođeno sukobima i humanitarnim krizama.KuvajtMinistarstvo spoljnih poslova se obratilo Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, pozivajući ga da „ispuni svoju odgovornost u očuvanju globalnog mira i bezbednosti.” U saopštenju se traži „trenutni i potpuni prekid svih oblika eskalacije, potpuno obustavljanje vojnih aktivnosti i uzdržanost u retorici i postupcima.”Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

Istovremeno, režim je uspeo da spreči obračun koji iranski narod ne želi i koji nije opravdan nacionalnim interesima Irana.Iranski vladari mogli su se osloniti na blef i hvalisanje, posrednike poput Hezbolaha, Hamasa i Asadovog režima u Siriji, nevoljnost mnogih Izraelaca da rizikuju rat velikih razmera i sposobnost Irana da koristi svoj nuklearni program da bi iznudio ustupke od zapadnih sila.Sve do sada.Režim je imao mnoštvo upozoravajućih znakova o svojoj neviđenoj slabosti kod kuće i izolaciji u regionu.Tu je bio povratak Donalda Trampa u Belu kuću, brutalno, ali efikasno uništenje Hezbolaha u Libanu i Hamasa u Gazi od strane Izraela, ekonomski kolaps, koji je bio očigledan u nagloj devalvaciji valute, štrajku kamiondžija i široko rasprostranjenim nestašicama gasa i struje, i rastući talas građanske neposlušnosti žena zbog prisilnog nošenja vela.Ali, umesto da omekšaju svoj stav, iranski lideri su posegnuli za svojim starim trikovima: pompeznim hvalisanjem o tome kako su sposobni da naprave nuklearnu bombu, dok su ozbiljno insistirali da njihov nuklearni program nikada nije imao vojnu komponentu.I potrošili su mnogo vremena na glupavo pitanje da li su pregovori sa Trampovom administracijom o novom nuklearnom sporazumu „direktni“ ili „indirektni“.Na kraju krajeva, Hamnei je diktirao da ne bi trebalo da bude direktnih razgovora sa „Velikim Satanom“.Dok režim, u svom lavirintu samoobmane, nije uspeo da shvati obim svoje slabosti, izraelski premijer Benjamin Netanjahu to nije učinio.

Suočen sa sve većim brojem Izraelaca koji zahtevaju kraj humanitarne katastrofe koju je on pomogao da se izazove u Gazi, Netanjahu je pronašao trenutak zreo da pokrene dugo očekivani i pažljivo pripremljeni napad.Izuzetna infiltracija Izraela u iranski bezbednosni aparat omogućila mu je da u kratkom roku obezglavi iransku odbranu, pri čemu je oko dve trećine najviših vojnih i obaveštajnih komandanata zemlje ubijeno u prvih nekoliko dana. Danas

Danas

Samo mesec dana kasnije, došlo je i do prve ozbiljnije nuklearne nesreće u istoriji Ujedinjenog Kraljevstva (UK).Izbio je požar u jednom od reaktora nuklearnog postrojenja Vindskejl u severozapadnoj Engleskoj, namenjenog za proizvodnju plutonijuma u vojne svrhe.U toku je bio Hladni rat i države su se utrkivale u razvoju nuklearnoj naoružanja.Požar je trajao približno 16 sati, usled čega je došlo do oslobađanja radioaktivnih materijala, pre svega jod-131 u atmosferu, piše enciklopedija Britanika.Vatra je izbila pošto su tehničari pokušavali da povećaju temperaturu jezgra reaktora kako bi se ubrzla proizvodnja bez adekvatne procene rizika.

Nuklearna elektrana Vindskejl u EngleskojNije zabeležen nijedan neposredni smrtni slučaj, ali je britanska vlada kasnije procenila da su stotine ljudi možda dobile rak štitne žlezde kao rezultat izlaganja radioaktivnom jodu.Da bi se tih godina sačuvala nuklearna reputacija Velike Britanije, detalji nesreće obelodanjeni su tek 1980-ih.Zvanični izveštaji su tada otkrili da je požar bio mnogo ozbiljniji i da je tehnička pogrešna procena skoro dovela do eksplozije velikih razmera.Vinča (Jugoslavija), 1958.Nuklearna nesreća zabeležena je i u bivšoj Jugoslaviji, poznata kao Vinča akcident.Deset godina pošto je Institut za nuklearne nauke osnovan u Beogradu, 1958, šestoro naučnika je ozračeno nepoznatom dozom radijacije, za koju se tada pretpostavljalo da je smrtonosna.Samo nekoliko meseci ranije, 17. maja završen je prvi jugoslovenski nuklearni reaktor, a uključio ga je lično Josip Broz Tito, SFRJ predsednik.Dugo se smatralo da se slučaj zataškavao, istoričar Dragomir Bondžić je te navode opovrgnuo.„Rukovodstvo države i Vinče je verovatno htelo da zataška, ali nije bilo moguće, jer je bio veliki incident u kojem je više od tridesetoro ljudi bilo ozračeno, a šestoro značajnoj meri“, ispričao je Bondžić godinama kasnije, ukazujući da je bilo vesti u dnevnom listu Politika. Danas

Danas

Svi su očekivali da se to desi, ali s druge strane, niko nije verovao da će se to zaista i destiti, ističe u razgovoru za Danas Momir Turudić, urednik portala „Oko“.On dodaje da je sukob poslednjih dana delovao kao izvestan.„Ali jeste šok što je počeo, jer to je granica preko čijeg su se prelaska svi bojali“, ukazuje Turudić.Upitan kolika je uloga administracije Donalda Trampa u sukobu Izraela i Irana, naš sagovornik smatra da Vašington, od početka krize i rata u Pojasu Gaze ide za Izraelom, odnosno da Izrael radi ono što hoće, a Vašington ga sledi.„Trampova administracija je bila obaveštena da će Izrael napasti Iran, to su i američki zvaničnici rekli, s tim da su se odmah ogradili da u tome nisu učestvovali i da trenutno ne učestvuju“, objašnjava Turudić.Prema njegovom mišljenju, uloga Trampa i SAD u izraelsko-iranskom sukobu je velika, jer je to „vodeća svetska sila, koja je često povezana sa Izraelom“.Na pitanje šta če biti sa pregovorima Irana i SAD o iranskom nuklearnom programu koji su bili u toku pre napada Izraela i koji su sada prekinuti, Danasov sagovornik ukazuje da Iran neće moći da vodi pregovore ukoliko se rat intezivira.Foto: EPA-EFE / ABEDIN TAHERKENAREH„Kako voditi pregovore ako Izrael pritom najavljuje i širenje akcija i intezivanija bombardovanja?

Ukoliko rat bude dalje eksalirao, pregovori će sigurno biti upitni, odnosno ako Izrael nastavi svoju akciju – od rušenja režima u Teheranu ili potpunog uništenja iranskog nuklearnog progarama, onda ishod tih pregovora postaje bespredmetan“, objašnjava Turudić.Na pitanje koje onda opcije ima Teheran, on najpre podseća da su iranski predsednik, kao i drugi visoki zvaničnici izvršili pritisak pre ovog rata da pregovori sa SAD počnu zbog toga što je Iran u nezavisnoj istuaciji, i to u jednoj od najgorih u poslednjih nekoliko godina.„Iran je bez saveznika, sa uniuštenom Osovinom otpora. Danas