godine, što je bio najveći godišnji priliv u poslednje tri decenije.Od kada je ponovo stupio na dužnost u januaru, Tramp je brzo počeo da ispunjava njegovo predizborno obećanje o agendi „Amerika na prvom mestu”, koja podrazumeva drastično ograničavanje puteva kojima migranti mogu da uđu u SAD.Ta politika obuhvata i ambiciozan program deportacija, u okviru kojeg se ljudi, uprkos sudskim rešenjima, šalju u ozloglašeni veliki zatvor u Salvadoru, oduzimanje viza hiljadama stranih studenata, kao i ponudu od 1.000 dolara ilegalnim imigrantima da se sami isele.Ove poteze Bela kuća opravdava time da su mnogi koji se proteruju iz zemlje ili nasilni kriminalci ili predstavljaju pretnju za interese SAD.Ipak, postoje izuzeci, ali samo za odabrane.Tramp je u februaru potpisao izvršnu uredbu kojom je izbeglički put otvoren isključivo za bele Južnoafrikance, za koje tvrdi da su žrtve „rasne diskriminacije”.Avion u kojem je bilo 59 Južnoafrikanaca sleteo je početkom maja na aerodrom nedaleko od Vašingtona, gde ih je svečano dočekao zamenik državnog sekretara.„Nije pošteno”, kaže Pačito.„Ima nas 120.000 izbeglica koji smo prošli čitavu proceduru – bezbednosne provere i lekarske preglede.„Čekamo godinama, a sada se zahtevi ovih (Južnoafrikanaca) obrađuju za tri meseca”.Zbog ovakve situacije, Pačito je u velikom problemu.Pošto je prodao svu opremu koju je koristio za muzičku produkciju, poslednjih meseci jedva sastavlja kraj s krajem radeći razne povremene poslove kako bi prehranio porodicu.„Prilično je teško”, kaže.Pogledajte: Trampova ‘zaseda’ predsedniku Južnofričke Republike i tvrdnje o ‘genocidu nad belcima’The British Broadcasting CorporationKao dodatno opravdanje za prihvat Južnoafrikanaca, Tramp tvrdi da se nad njima sprovodi „genocid”, što smatra i Ilon Mask, njegov blizak saveznik rodom iz Južne Afrike.Ove tvrdnje postoje godinama, ali se u velikoj meri diskredituju, i demantuju ih vlasti Južnoafričke Republike.Ipak, prihvat Južnoafrikanaca belaca dobija sve veću podršku, naročito među desničarskim grupama u SAD-u, nakon što je u januaru Južna Afrika donela zakon koji omogućava državi da oduzme zemlju zemljoposednicima belcime „kada je to pravično, zakonito i u interesu javnosti”.Zakon treba da reši dugogodišnje nezadovoljstvo zbog nejednake raspodele zemljišta.Belci čine otprilike sedam odsto stanovništva, a u vlasništvu imaju oko 72 odsto obradivog zemljišta.Iako je predsednik Južne Afrike Siril Ramafosa izjavio da nijedna parcela nije oduzeta po novom zakonu, Tramp je svega nekoliko dana nakon njegovog usvajanja naredio da se zamrznu stotine miliona dolara američke pomoći toj zemlji.Usledio je diplomatski sukob.Da su odnosti zategnuti, jasno se videlo tokom susreta u Beloj kući 21. maja.Tramp je tokom prenosa uživo spomenuo „progon belaca”, na šta je Ramafosa odlučno reagovao, negirajući takve tvrdnje.Analitičari ocenjuju da je spoljna politika Trampovog drugog mandata izrazito izolacionistička, i da pored drastičnog ograničenja imigracije, podrazumeva i česta smanjenja pomoći i povlačenje iz međunarodnih sukoba.Tramp je takođe raskinuo ugovore o pomoći vredne desetine milijardi dolara, među kojima su i oni o finansiranju programa za borbu protiv HIV-a/side u Južnoafričkoj Republici.Obustave pomoći Tramp pravda tvrdnjama da je njegov tim otkrio prevare i zloupotrebe.Čini se da su ovi potezi u suprotnosti sa odlukom Bele kuće da se ubrza obrada zahteva i prihvat Južnoafrikanaca belaca, što kritikuju brojne organizacije za zaštitu prava izbeglica.„Svaki slučaj zaštite izbeglica mora da bude zasnovan na verodostojnim dokazima o progonu, a ovde je ključno pitanje da li se zakon primenjuje pravično i ravnopravno”, kaže za BBC Timoti Jang iz nevladine organizacije Global Refuge.„Ako se jednoj grupi omogući humanitarni ulazak, onda isto pravo moraju da imaju i ljudi iz Avganistana, progonjene verske manjine i hiljade drugih porodica koje ispunjavaju pravne uslove za status izbeglice”, dodaje on.Pogledajte: Od Sirije, preko Srbije do Evrope – Halilova decenija na putu ka srećiJoš jedna odluka Trampove administracija je da ne produži privremenu zaštitu Avganistancima u SAD-u, uz obrazloženje da je „bezbednosna situacija u Avganistanu poboljšana” i da se „ekonomija stabilizuje”.Statistike o krivičnim delima koje objavljuju južnoafričke vlasti ne navode rasu počinilaca, ali poslednji dostupni podaci pokazuju da je između oktobra i decembra 2024.