Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
83
6.72
10.98
37.79/2.24
83.00
9.56
0.12
5934.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 83
133 ■ 0.99/0.01 ■ 9 ■ 303.3
Best clustering variants
133 0.99/0.01 9 303.3
06:30 h 29-May-2025
  • NOVI SAD - U malim, polumračnim kelijama skita Svetog Đorđa, pri manastiru Rača, u planinskim dubinama Tare, daleko od sveta i vremena ne mareći za njegove tokove i nemire, delali su monasi - pripadnici čuvene Račanske književne i prepisivačke škole, ključno važne za očuvanje srpske pismenosti i kulture u teškom vremenu pod turskim ropstvom.
  • ◉ Pismo duše, glas tradicije - povest račanska (RTV1, 22:50)
08:30 h 27-May-2025
  • Na današnji dan rođen je Aleksa Šantić, pesnik čija je ljubav prema Ani Tomlinović bila zabranjena, a majčina prokletstva odredila im sudbinu.
  • Ljubavna drama Alekse Šantića
07:24 h
  • Jubilarno 70. Sterijino pozorje počelo je u Srpskom narodnom pozorištu u Novom Sadu izložbom o sedam decenija ovog festivala, a ove godine u takmičarskom delu festivala učestvuje devet predstava.
  • Počelo jubilarno 70. Sterijino pozorje u Novom Sadu
06:30 h
  • Ja sam imao 10 tvojih knjiga na svom stolu i kod mene su klečali da im dam tvoju knjigu - kazao je Spasić Šešelju.
  • NEPOZNATE ČINJENICE O UDBI Jagma za Šešeljevim knjigama
03:11 h
  • Film Stefana Maleševića "Krila i tlo" trostruki dobitnik Beldoksa TROSTRUKI TRIJUMF Film Stefana Maleševića "Krila i tlo" dominirao na dodeli nagrada Beldoks Nagrada za najbolji međunarodni film dodeljena je 'Pejzažu i besu' švajcarske rediteljke Nikol Vogel.
  • Film Stefana Maleševića "Krila i tlo" trostruki dobitnik Beldoksa
01:00 h
  • Umesto platna u prirodi - priroda na platnima.
  • Udruženje likovnih umetnika "Likum" otvorilo svoju tradicionalnu prolećnu izložbu
00:19 h
  • Novi Sad Počelo jubilarno 70. Sterijino pozorje u Novom Sadu Počelo jubilarno 70. Sterijino pozorje u Novom Sadu: U takmičarskom delu učestvuje 9 predstava, pet iz Srbije i četiri iz regiona Devet predstava učestvuje u takmičarskom delu festivala, od kojih pet iz Srbije i četiri iz regiona.
  • Počelo jubilarno 70. Sterijino pozorje u Novom Sadu
Danas

Franc Kafka jedan je od onih autora čija relevantnost ne bledi ni sto godina nakon smrti, a njegov poslednji, nedovršeni roman „Zamak“, posebna je priča i tema mnogih analiza.Pisac u njemu obrađuje teme surove i apsurdne birokratije i, njemu svojstveno, nemogućnosti pojedinca da se u istom snađe, čak i kada samo traži svoja prava.„Zamak“ je bio predmet adaptacija u raznim formatima, uključujući i pozorište, a ja sam imao priliku da pogledam jednu nesvakidašnju u Beogradu.U vrlo simpatičnom prostoru Češkog doma u ulici Svetozara Markovića postavljena je adaptacija međunarodnog tima umetnika, koja po motivima „Zamka“ donosi nešto zaista jedinstveno.Pre svega, treba napomenuti da zbog prostornog ograničenja i samog interaktivnog karaktera ovu predstavu može pogledati najviše do 30 gledalaca.Foto: Alexandr DidenkoTakođe, gledaoci nisu ovde samo gledaoci, već u pojedinim situacijama i učesnici, iako ne utiču na sam razvoj radnje.Bez previše otkrivanja detalja, reći ću samo da je sve osmišljeno tako da vas sprovede kroz nekoliko prostorija Češkog doma, tako da ujedno dobijete i predstavu i interaktivnu turu.Zbog svega toga, a i činjenice da je tekst romana pojednostavljen, gubi se na monotonosti ponavljanja pojedinih sekvenci, a dobija se na dinamičnosti i doslovnoj promeni okruženja.Mogu da otkrijem da sve počinje u nekoj vrsti paba, odnosno krčme i da publika odmah ima izbor između piva i vode, iako ništa nije obavezno, kao što su neki otkrili na izvođenju na kojem sam bio.Foto: Alexandr DidenkoOsnova radnje je ista kao u romanu, tu je K. koji dolazi u selo kao zemljomer i ima cilj da uđe u naslovni zamak, ali su peripetije sve veće i apsurdnostima nema kraja.Usput se susreće sa brojnim likovima koji ponavljaju naučene fraze i pronalaze nove načine da ga odvrate od cilja, bilo iz ličnog inata ili prosto jer im je tako rečeno.U predstavi se to takođe dešava, ali je sve rasterećeno humorom i ova, često fizička, komična strana komada doprinosi da na kraju ne izađete sa opštim utiskom očaja kao po završetku čitanja knjige.Oni koji ne vole modernizovanje klasičnih komada i menjanje radnje romana zarad jeftinih opaski nemaju čega da se plaše, jer taj komični trenutak apsolutno ide uz samu srž „Zamka“.Bez obzira na to koliko je publika blizu glumcima u nekim trenucima, gde čak dolazi i do fizičke interakcije i traženja pomoći od gledalaca, šou se nastavlja i glavni likovi ne izlaze iz zadatih im tekstova.Tu su i dva lika koji imaju neku ulogu vodiča i koji se direktno obraćaju publici i sprovode je kroz Češki dom, a njih poželite da zagrlite već posle prvog genijalnog pojavljivanja.Od sedmoro glumaca, samo dvoje sve vreme tumači po jedan lik, dok se ostali smenjuju u nekoliko uloga i svako je ubedljiv u svakoj od njih.Treba ispratiti sve ove promene u trenutku i ne podleći pritisku toga što su gledaoci tik pored vas, a svi glumci ne samo da su uspeli u tome, nego su pokazali i kako pozorište može da bude zanimljivo svakome.Zato se raspitajte kada će biti sledeće izvođenje predstave „Zamak“ i razmislite koga ćete povesti.Na kraju krajeva, na kojoj predstavi vas je neko ponudio pivom pre nego što je počeo da glumi?Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas. Danas

Danas

u sredu, 4. juna, sa početkom u 12 časova, u Baroknoj sali Gradske kuće u Zrenjaninu.Emir Kusturica i članovi Upravnog odbora Fonda „Todor Manojlović”, obratiće se prisutnima.Govoriće i Olgica Stefanović, slikarka i grafička dizajnerka iz Novog Sada, u ime Ekslibris društva Vojvodine, budući da će na svečanosti biti otvorena i predstavljena Međunarodna izložba male grafike – ekslibrisa posvećena Emiru Кusturici.Podsetimo, Upravni odbor Fonda „Todor Manojlović“ u sastavu: Gojko Tešić, Petar Arbutina, Vasa Pavković, Nenad Šaponja, predsednik i Milan Bjelogrlić, upravitelj Fonda, 13. marta izglasao je da će 33. dobitnik „Nagrade za moderni umetnički sezibilitet“ biti Emir Кusturica.Kako se navodi u saopštenju Upravnog odbora Fonda, srpski i jugoslovenski reditelj, scenarista, muzičar, graditelj, književnik i bivši univerzitetski profesor, jedan je od najslavnijih svetskih filmskih režisera, ovenčan nagradama sa najuglednijih međunarodnih festivala.„U njegovim potonjim knjigama, „Кad mrtve duše marširaju“ kao i „Vidiš li da ne vidim“ centralna tema je sudbina umetnika u doživljaju savremenog sveta i te dijabolične stvarnosti koja se pomalja ponekad u zastrašujućim obrisima.Graditeljstvo Emira Кusturice naizgled bi se moglo posmatrati kao konzervativizam tradicionalnog tipa.Ali uvidom u sadržaje i programe koji se emituju iz ova dva žarišna kulturna centra – jasno se detektuje modernistički senzibilitet i delotvorni umetnički impuls.I Mećavnik i Andrićgrad pulsiraju frekvencijom posebnog senzibiliteta preispitivajući i prisvajajući moderne umetničke trendove iz sveta,“ navodi se u saopštenju UO Fonda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

Večeras je u Domu omladine u Beogradu završen međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs, a nagradu publike osvojio je film „Iza osmeha“ reditelja Marka Đorđevića.Autor je prilikom preuzimanja priznanja kazao da je srećan što se gledaocima dopao njegov prvi dokumentarni film u čijem je središtu život muzičara Vlade Divljana.Film je sastavljen od amaterskih video snimaka koje je Divljan zabeležio svojom kamerom, a koje je njegova porodica pronašla 10 godina nakon njegove smrti, i animacija koje je kreirao Milorad Savanović.Đorđeviću je nagradu, koja se sastoji od statue i 1.500 evra, uručio ambasador Evropske unije u Srbiji Emanuele Žiofre.Direktorka festivala Mara Prohaska Marković rekla je da su tokom svih sedam dana sale bile pune i da je publika zadovoljna repertoarom, a da je većinu filmova povezala tema zajedništva.U izboru najboljeg kratkometražnog filma, specijalna priznanja sinoć su dobili filmovi „Ti, reko“ poljske autorke Izabele Zubricke i „Inventar“ domaćeg režisera Ivana Markovića.Glavna nagrada u toj kategoriji pripala je filmu „Obična kruška“ slovenačkog režisera Gregora Božiča.Glavna nagrada za najbolji međunarodni film pripala je ostvarenju „Pejzaž i bes“ švajcarske režiserke Nikol Fugel.Za najbolji film srpskog takmičarskog programa, kao i za najbolju kameru i montažu izabran je film „Krila i tlo“ Stefana Maleševića o bektaškoj zajednici u Severnoj Makedoniji.Više od 80 filmova iz celog sveta i Srbije prikazano je na ovogodišnjem festivalu, a poseban fokus bio je na biografskim dokumentarcima.Na repertoaru su bila ostvarenja koja se bave životom Vlade Divljana, Dejvida Linča, Zvonka Bogdana, Marije Kalas, Emerika Bluma, Ljubivoja Tadića i drugih.Teme ostalih filmova su bile obrazovanje, odnos ljudi i životinja, društvo, umetnost i muzika, nauka i tehnologija, istorijske perspektive i svakodnevica.Festival „Beldocs“ osnovan je 2008. Danas

Danas

Francuska glumica Žilijet Binoš bila je predsednica žirija za glavno takmičenje.Iranski reditelj Džafar Panahi osvojio je Zlatnu palmu, glavnu nagradu festivala, za dramski film Bila je to samo nesreća.Međutim, ima još filmova koji su zapaženi na festivalu.Najduže ovacijeNakon svake premijere filma u Kanu, filmovi dobijaju ovacije.Najimpresivnije ovacije ove godine dobio je film Sentimentalna vrednost.Strani mediji prenose da je nakon premijere dobio čak 19 minuta aplauza.Ovogodišnje premijere nisu bile ni blizu toj minutaži ovacija.Takođe, film je osvojio Grand Prix, drugo najveće priznanje nakon Zlatne palme.Sentimentalna vrednost je komedija-drama iz 2025.

koju je režirao Joakim Trir, koji je zajedno s Eskilom Vogtom napisao scenario.U njemu glume Renate Reinsve, Stelan Skarsgard, Inga Ibsdoter Lileas, El Fening, Kori Majkl Smit i Anders Danijelsen Li.Reč je o norveškom filmu koji u njihove bioskope stiže u septembru.Kada i gde će biti dostupan za gledanje u Srbiji, još nije poznato.Nakon smrti majke Sisel, otuđene sestre Nora (Renate Reinsve) i Agnes Borg (Inga Ibsdoter Lileas) primorane su da se suoče sa svojim ocem Gustavom (Stelan Skarsgard), nekada poznatim, ali sada gotovo zaboravljenim filmskim rediteljem koji je napustio porodicu dok su još bile devojčice.Nora je sada ambiciozna pozorišna glumica i sve je podredila karijeri, dok je Agnes odabrala stabilan život sa suprugom, detetom i sigurnim poslom.Taj kontrast dodatno opterećuje njihov odnos.Gustav, uveren da će autobiografski scenario koji je napisao biti njegova karta za povratak slavi, želi da ispriča priču o svojoj majci koja je izvršila samoubistvo u porodičnoj kući u Norveškoj.Nori nudi glavnu ulogu, što ona odlučno odbija, pa on angažuje holivudsku glumicu Rejčel Kemp (El Fening), koju upoznaje tokom retrospektive svojih filmova u Francuskoj.Kako snimanje počinje, Gustav koristi priliku ne samo da oživi svoju umetničku zaostavštinu već i da popravi duboko narušene odnose sa svojim ćerkama.Zašto ga nazivaju najboljim filmom koji ćete videti ove godine?Scenario filma hvaljen je zbog emocionalne dubine u prikazu sestrinske veze i gorko-slatkog odnosa između oca i ćerki.„Često porodice ne mogu direktno da razgovaraju o važnim stvarima i pronalazimo neizravne načine komunikacije“, kaže scenarista Eskil Vogt.„Umetnost je način izražavanja toga i to je najbolja prilika koju ova porodica ima za dobru komunikaciju i rešavanje svojih problema“, dodaje.Film za sada ima savršenu ocenu od 100% na Rotten Tomatoesu i 7.9/10 na IMDb-ju.Neki kritičari već nazivaju Sentimentalnu vrednost „najboljim filmom koji biste mogli da vidite cele godine“, a u SAD-u ga je otkupila kompanija Neon, nezavisna produkcijska i distributerska kuća sa impresivnim uspesima.Oni su distribuirali Parazita, Titana, Anatomiju pada i Anoru.Iako film nije osvojio glavnu nagradu, koja je pripala filmu Bila je to samo nesreća iranskog reditelja Džafara Panahija, festival u Kanu je tokom godina premijerno prikazao mnoge nominovane i dobitnike Oskara, poput Anore, The Substance, Emilije Perez i drugih.Dugovečnost filma i porukaU konačnici, dugovečnost Sentimentalne vrednosti zavisiće od njenog odjeka kod publike, ali u vreme svetskih političkih i društvenih previranja možda će film fokusiran na porodično pomirenje odgovarati kulturnom raspoloženju, piše BBC.Isto misli i reditelj filma.„Moramo verovati da vidimo druge, da postoji šansa za pomirenje. Danas

Danas

Najvažnija zbirka matičnih knjigaNajvažnija zbirka koja se čuva pod posebnim uslovima u javnim arhivima Srbije, jeste zbirka matičnih knjiga (1835-1917.

koje se po pravilu preuzimaju kada su starije od jednog veka) kao kulturno dobro od izuzetnog značaja.Najbolje sačuvani preuzeti fondovi su posleratni, iz perioda socijalističkog vremena, da bi početkom 21. veka, javni arhivi bili u obavezi da preuzimaju arhivsku građu i dokumentarni materijal preduzeća u stečaju, tako da zaposleni u firmama koje su prestale da postoje odlaze u penziju zahvaljujući dokumentaciji koja je preuzeta u sređenom i popisanom stanju od stečajnih upravnika.Tako da, pored istraživača, pisaca, naučnih radnika, studenata i đaka, najveći broj korisnika su građani koji nalaze projektnu dokumentaciju privatnih i javnih građevina, podatke o završenom obrazovanju u školama/tečajevima, dokumenta kojim dokazuju imovinsko-pravne odnose – za restituciju, agrarnu reformu, eksproprijaciju, kupovinu stanova, ostavine i drugo.Mreža arhivaU okviru arhivske mreže, zajedno sa Arhivom Jugoslavije, organizovano radi 38 javnih arhiva u Republici Srbiji, na čijem je čelu centralna ustanova (Državni arhiv Srbije), za čiji je rad zaduženo Ministarstvo kulture Republike Srbije.Pored javnih, postoje i arhivi koji obavljaju zaštitu određene vrste arhivske građe: Vojni arhiv Srbije, Arhiv Srpske pravoslavne crkve, Arhiv Srpske akademije nauka i umetnosti i Arhiv Jugoslovenske kinoteke.Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Danas

Danas

organizuje diskusioni forum posvećen jačanju uloge žena u filmskoj industriji.Diskusioni forum: Žene u filmskoj industriji okupiće profesionalke i profesionalce iz oblasti filma, organizatorke i organizatore filmskih festivala, kao i sve one koji se bave različitim aspektima filmske umetnosti.Kreiran je kao platforma za razmenu iskustava, konkretnih saveta i razvoj zajedničkih strategija za osnaživanje žena u filmskom sektoru, uz otvaranje prostora za konstruktivne diskusije o izazovima i mogućnostima sa kojima se žene susreću na profesionalnom nivou.Tokom dva dana, biće organizovane tribine, panel diskusije, okrugli stolovi i predstavljanje uspešnih priča žena iz sveta filma, sa ciljem da se kroz inspirativne primere i otvoreni dijalog doprinese boljoj vidljivosti i ravnopravnosti žena u industriji, ali i napredovanju samog filmskog sektora.Na forumu će se razgovarati o ključnim aspektima autorskog prisustva žena u savremenom dokumentarnom filmu, uz poseban fokus na rodne perspektive i tematske pristupe u okviru različitih žanrova.Biće reči o profesionalnim izazovima sa kojima se žene suočavaju u filmskoj industriji danas – od pristupa finansiranju i projektima, do pozicioniranja u odlučujućim kreativnim ulogama.Učesnice će podeliti svoja iskustva o radu u regionalnim kontekstima, naročito kada je reč o režiji na Balkanu, i osvrnuti se na načine na koje lokalne sredine oblikuju njihov umetnički izraz i karijerni put.Posebna pažnja biće posvećena značaju decentralizacije kroz uspešne prakse festivala van velikih gradova, kao i ulozi međunarodnih mreža i umrežavanja u jačanju nezavisne scene.Takođe, biće predstavljene mogućnosti institucionalne podrške kroz evropske programe namenjene razvoju filmskih festivala i jačanju kulturne saradnje, a deo programa biće posvećen i prikazivanju inovativnih narativa nastalih u okviru savremenih edukativnih inicijativa u oblasti digitalnog pripovedanja.Forum je namenjen profesionalkama i profesionalcima iz oblasti kulture i filma – iz Srbije, regiona i Evrope, ali je otvoren i za sve one koji žele da pokrenu, unaprede ili podrže inicijative za veću ravnopravnost i osnaživanje žena u filmskoj industriji.Fokus će biti na direktnoj razmeni iskustava, praktičnim savetima i zajedničkom razvoju strategija koje podržavaju žene u svim fazama rada i stvaralaštva.Foto: DOB promoUčešće na Forumu je besplatno, ali zbog ograničenog broja mesta i želje da se omogući kvalitetan i fokusiran dijalog, prijava je obavezna za sve učesnice i učesnike Foruma.Rok za prijavu je 5. jun 2025.

Prijave se vrše putem linka https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdKhV-0lzAVOpVkrvZydX1AitlyjkjZSG_FB8253RAL0KLYPg/viewform“Manje od pet minuta za bolje razumevanje radnih iskustava, prilika i izazova žena u filmskoj industriji”U okviru foruma biće predstavljeni rezultati ankete „Iskustva žena u filmskoj industriji“, koja treba da pruži bolje razumevanje radnih iskustava, profesionalnih prilika, izazova i prepreka sa kojima se susreću žene u filmskoj industriji.Anketa je anonimna i njeno popunjavanje traje manje od 5 minuta. Danas

Danas

Šifra (The Code) režija i scenario: Judžin Kotljarenko zemlja: SAD, 2024Judžin Kotljarenko je ukrajinski Jevrejin rođen u Odesi (stoga je, zapravo, Jevgenij) a odrastao u Bruklinu, i momak koji krije svoje godište (recimo da je na ivici zlokobne vododelnice zvane „40“).Fakultet, i to – ako je po pitanju svega ovoga mudro verovati Vikipediji – Kolumbiju u Njujorku koja se ne upisuje tek tako, nije završio pre nego što se relocirao u Los Anđeles da bi postao filmski autor.Petnaestak godina i desetak svakovrsnih filmova kasnije, Kotljarenko je jedan od nemalog broja reditelja koji održavaju u životu umetničku nit američkog filma, i koji svojim povremenim i obodnim učešćem u holivudskoj proizvodnom pogonu doprinose i da cela ta fabrika snova ili košmara ne sklizne u lukrativistički besmisao.Sredinom prošle decenije Jevgenij/Judžin započeo je kontinuiranu saradnju sa Dašom Nekrasovom, kalifornijskom glumicom/scenaristkinjom/rediteljkom rođenom u Minsku 1991.

godine, za koju sam u jednom tekstu ustanovio da je pomalo genije.Uz to, ume i odlično da odabere audicije na koje će otići, pa je tako nedavno dala glumački doprinos u dva filma koji su se našli na Danasovoj listi najboljih filmova godine (novozelandski „Bad Behaviour“ u kojem je toliko iritantna da je nervno labilna glavna junakinja u tumačenju Dženifer Koneli masakrira stolicom, i „La Bête“/“Zver“ Bertrana Bonela gde ima par dugačkih i odličnih scena sa Leom Sejdu).Foto: IMDb U teškom prevodivom filmu „Wobble Palace“ (neka bude „Klimava palata“; 2018) Kotljarenko i Nekrasova igraju mladi par koji nakon nekoliko godina ulaganja energije u vezu i dizajniranje životnog prostora (pre u ovo drugo, što je dobar ugao analize prioriteta modernog čoveka) shvataju da je međusobna intelektualna i seksualna privlačnost na izdisaju.Jedan vikend odvajaju za test „singl“ egzistencije, što je, opet, povezano sa kontrolom stambenog prostora, te on u subotu dovodi nekoliko ženskih „tinder spojeva“, dok ona u nedelju provodi vreme sa novim i starim poznanicima koje je upoznala na starinski, fizički i trodimenzionalni način.I to je, otprilike, fabula koja vodi do ljubavnog razrešenja, što znači da ukupni kvalitet zavisi kako od dramsko-dijaloških detalja („Wobble Palace“ donekle i spada u „mumblecore“ podvrstu američkog nezavisnog filma) tako od vanfilmske, tj. identitetske zanimljivosti protagonista.U oba segmenta je Kotljarenko – a i Nekrasova (videti njen potpuno poremećeni, umetnosti paranoje Romana Polanskog srodni „The Scary of Sixty-First“) – majstor, te je „Wobble Palace“ obavio festivalski „pos’o“ i autoru dao mogućnost da nadalje stvara u okviru ambicioznijih ekonomskih koordinata.Foto: IMDbZa „Spree“ (od „killing spree“ – kratkotrajni ubilački pohod) iz 2020. Danas

Danas

godine je „pribavio“ Džoa Kirija, privlačnog za širu publiku zahvaljujući seriji „Stranger Things“, te vrlo pažljivo odabrao Dejvida Arketa za lik propalog „didžeja“ iz 90-ih i oca glavnog junaka.No, čini se da je uporedo shvatio da digitalni zatvor koji ga inspiriše, i u kojem su obitavali likovi „Klimave palate“, inicira promenu forme, te „Spree“ nema pogled iz „trećeg lica“ i ceo je sazdan od kadrova načinjenih telefonima i kamerama za prismotru.U filmu koji i pored prepoznatljivih glumačkih pojava zbog vizuelnog pristupa ostaje namenjen svedenijem broju gledalaca, Kurt Kankl (Kiri) je duhovno-medijski naslednik ubice iz belgijskog mikrobudžetskog čuda „Čovek ujeo psa“ („C’est arrivé près de chez vous“, 1992).Setimo se, jurnjava za ekskluzivnim sadržajem je pre tri decenije dokumentarističku ekipu navela da počne da prati svakodnevicu iracionalnog serijskog ubice, da bi i oni sami logičnim redosledom događaja postali prvo saučesnici pa potom i žrtve (ne njegove, on je častan momak koji se drži dogovora).Danas, influenserski paćenik dolazi na ideju da „bustuje“ (očekujem negodovanje čitalaca zbog inflacije „tuđica“, ali jesu usklađene sa temom) svoj bedni nalog tako što počinje uživo da prenosi zločinjenje.Publika koja smatra da ništa više nije stvarno isprva ne reaguje, što filmu „Spree“ dodaje još jednu centrifugalnu osu.Opet, detalji su ključni, i „Spree“ se crnohumorno – a vrlo neusiljeno i organski – zabavlja duhom vremena.Foto: IMDb„Šifra“ („The Code“) je povratak reklo bi se preferiranoj žanrovskoj bazi u vidu ljubavne priče, posle možda i taktičke ekskurzije u bizarni horor-triler.Kako god, neopipljivo društveno zlo ostaje primarni antagonista sa kojim su junaci u konstantnom sukobu ili rizičnoj kolaboraciji.Vrativši se staroj ekipi lišenoj glumačkih prečica do gledaočeve zainteresovanosti, Kotljarenko se usput vraća i u period koronavirusa koji kao da nam se nije dogodio.Par glavnih junaka u proleće 2021.

godine, tragajući za rešenjem svojih intimnih tegoba, iznajmljuje pustinjsku vilu.I to bi bilo to što se tiče osnovne postavke, da bi film preuzimao fenomenološke rukavce (teorije zavere; „kenselovanje“; brzinska bliskost sa novim poznanicima i bezlični odnosi sa starim prijateljima…) iznova crpeći dinamičnost iz naturalističkog pristupa koji donosi forma sveprisutnog oka kamere.Gluma je, pak, ovaj put svesno na ivici nadrealnog, sa nastupima koji nas katkad podsećaju na ukočeno izgovaranje replika iz „Prodavaca“ Kevina Smita.Međutim, sjajni su to i stvarnosni glumci, što znači da postupak ima izvor u autorovom odnosu prema tragediji čoveka 21. veka, izvođača rečenica koje nije sam napisao.Nije mu lako, tom robu digitalne kupole, a „Šifra“ je naoko histerična a suštinski potpuno kontrolisana i nikako očekivana pa samim tim i monotona predstava agresije medija i uređaja kojom smo konstantno spopadnuti.Neko jednom reče da nema ničeg goreg od komedije sa porukom, a „Šifra“ jeste intenzivno duhovit film.Sve poruke su odavno poslate. Danas