Article-cluster size (# of articles)
new weight
old weight
lower/upper
Articles count
Total similarity
Avg. similarity
Total chr length
Sentence # average
Sentence # variation
46
4.15
8.42
20.99/0.98
46.00
4.74
0.10
3135.00
1.00
0.00
All clustering variants
Old ranking - len = 46
86 ■ 0.99/0.01 ■ 5 ■ 163.3
Best clustering variants
86 0.99/0.01 5 163.3
Danas

godine uvela zabranu prodaje psećeg mesa za prehranu u celoj zemlji.Ovaj revolucionarni zakon, usvojen u januaru prošle godine, daje farmerima kao što je Džu priliku da do februara 2027.

godine okončaju poslovanje i rasprodaju životinje.Ali mnogi kažu da ovo nije pravi trenutak da se postepeno ukine industrija koja je generacijama obezbeđivala ljudima sredstva za život – i da vlasti još uvek nisu osmislile odgovarajuću garancije za uzgajivače ili procenjenih pola miliona pasa u zatočeništvu.Čak i oni koji podržavaju zabranu, među njima eksperti i borci za prava životinja, ukazuju na probleme u vezi sa njenom primenom – među njima poteškoće sa pronalaženjem domova za pse koji se sada, nakon što su spaseni iz klanice, suočavaju se sve verovatnijom pretnjom od eutanazije.Na polovini perioda odložene primene, uzgajivači psećeg mesa ostaju sa stotinama životinja koje bukvalno ne mogu da prodaju, sa farmama koje se ne mogu zatvoriti i sa vrlo malo načina da donesu hranu na trpezu.„Ljudi se pate“, kaže Džu, koji je takođe predsednik Korejskog društva za jestive pse, grupe koja zastupa ovu industriju.„Gušimo se u dugovima, ne možemo da ih otplatimo, a neki čak ne mogu da nađu ni novi posao.“„Situacija je beznadežna.“Oluja preprekaČan-Vu ima 18 meseci da se reši 600 pasa.Posle toga, ovaj 33-godišnji proizvođač psećeg mesa – koji je tražio da ostane anoniman iz straha od burne reakcije javnosti – suočava se sa kaznom od i do dve godine zatvora.„Realno gledano, čak i samo na mojoj farmi, ne mogu za to vreme da obradim broj pasa koji imam“, kaže on.„U ovoj fazi sam uložio sve što imam u farmu – a opet oni neće ni da mi uzmu pse.“Pod „oni“, Čan Vu ne misli samo na trgovce i mesare koji bi, pre zabrane, kupovali u proseku pet-šest pasa nedeljno.On misli i na borce za prava životinja i vlasti koji su se, po njegovom mišljenju, žestoko trudili da zabrane trgovinu psećim mesom, a sada nemaju jasan plan šta da urade sa preostalim životinjama – kojih ima oko 500.000, prema procenama vlade.„Usvojili su zakon bez pravog plana, a sada govore da čak ne mogu ni da uzmu te pse.“ Procenjuje se da na farmama mesa širom zemlje ostaje još pola miliona pasacLi Sangkjung, menadžer kampanja pri Humanom svetu za životinje Koreja (Hvak), deli tu zabrinutost.„Iako je usvojena zabrana psećeg mesa, i vlada i građanske grupe se i dalje muče sa spasavanjem preostalih pasa“, kaže on.„Jedna oblast koja još uvek deluje kao da nedostaje jeste rasprava oko pasa koji su ostavljeni.“Portparol iz Ministarstva za poljoprivredu, prehrambena i ruralna pitanja (Mafra) rekao je za BBC da ako se vlasnici farmi odreknu pasa, lokalne vlasti će preuzeti vlasništvo nad njima i brinuti se o njima u azilima.Pronalaženje novog doma za njih, međutim, pokazalo se malo komplikovanijim.Budući da u industriji psećeg mesa težina znači profit, farme preferiraju krupnije pasmine.Ali u izuzetno urbanizovanom društvu Južne Koreje, u kojoj mnogi ljudi žive u stambenim kompleksima, ljudi koji žele da drže kućne ljubimce često traže upravo suprotno.Postoji i stigma u društvu koja se vezuje za pse sa farmi mesa, objašnjava Li, iz zabrinutosti zbog bolesti i traume.Problem dodatno komplikuje činjenica da su mnogi i psili čisti ili mešanci tosa-inu, vrste koja je klasifikovana kao „opasna“ u Južnoj Koreji i potrebna je dozvola vlade da se drži kao kućni ljubimac.U međuvremenu, azili za pse su već pretrpani. Danas

15:00 h 01-Jul-2025
  • Ovo je Čarli, mali beli pas koji je kao štene završio u azilu, jer je verovatno dosadio nekom detetu, piše u objavi na Instagram profilu vera_adoptandsaveanimals.
  • ◉ Udomljava se snežnobeli maltezer Čarli posebni uslovi usvajanja
12:00 h 29-Jun-2025
  • Posao mu, međutim, ne ide dobro.
  • U Južnoj Koreji više ne jedu pse, ali šta će biti sa životinjama
11:41 h
  • Kad ne propoveda božju reč, velečasni Džu Jeong-Bong odgaja pse za klanicu.Posao mu, međutim, ne ide dobro.Štaviše, na ivici je da postane ilegalan.„Od prošlog leta pokušavamo da prodamo pse, ali trgovci samo uporno oklevaju da ih kupe", kaže za BBC Džu (60).„Nijedan nam se nije pojavio."Južnokorejska vlada je 2024.
  • U Južnoj Koreji više ne jedu pse, ali šta će biti sa životinjama
08:55 h
  • Svi smo čuli za pačiju školu - one simpatične kolone pačića koje idu za mamom kroz parkove i ulice - ali sada je internet osvojila nova atrakcija: ježeća škola!
  • Da li ste ikada videli nešto slađe? Video koji kruži Srbijom prosto će vas oduševiti
08:30 h
  • Putovanje koje je trebalo da počne bezbrižno, za jednog vozača iz Srbije pretvorilo se u noćnu moru – samo nekoliko kilometara pre ulaska u Grčku, na autoputu kroz Severnu Makedoniju, njegov automobil je udario u divlju svinju tešku gotovo 50 kilograma.
  • Srbin krenuo u Grčku na letovanje, a na putu prošao pakao: Nije mogao ni da sluti da će mu se ONA naći na putu
07:30 h
  • Srpski turista koji je putovao na odmor na Sitoniju doživeo je nesvakidašnji sudar na auto-putu kroz Severnu Makedoniju.
  • Srpski turisti se usred noći sudarili sa divljom svinjom u Severnoj Makedoniji
Danas

Zahvaljujući ogrlici za praćenje zna se da je medved Aleksandar u dobroj formi i da je prešao Taru pet puta za desetak danaMrki medved je najkrupnija zver u Evropi, kralj šuma i jedan od većih svaštojeda na svetu koga može da ugrozi jedino čovek.U Crnoj Gori to je strogo zaštićena vrsta i već godinama je zabranjen lov na njega, ali se sve češće dešava da napadne domaće životinje u naseljima, ali retko ljude.U Banjanima kraj Nikšića početkom aprila medved je zaklao vola od 700 kilograma, a u selu Pišteta napao i povredio konje, a brojni su napadi na stada i pčelinjake.Lovac i nadzornik u Parku prirode Piva Miljan Grubač pukom srećom je preživeo napad mrkog medveda novembra prošle godine.Tokom lova na divlje svinje u okolini Plužina, na severozapadu zemlje, pored jedne stene naišao je na zver.„Imao sam nesreću da se nađem na metar i po od njega.„Medved me odmah napao, ljudi ne mogu da shvate kakav je to ugriz i kakva je to snaga, naneo mi je teške povrede glave i celog tela“, opisuje Grubač za BBC na srpskom.Tokom čitavog napada nije gubio svest.„Medved je izgrizao i torbicu u kojoj mi je bio telefon tako da nisam mogao dozvati ostale lovce, pa sam počeo da vičem da bi ih dozvao, no on se onda vratio i opet me napao.„Još neko vreme smo se borili i u jednom trenutku me pustio”, dodaje lovac.Miljan je zatim uspeo da se nekako spusti niz padinu i dozove kolege koji su mu pomogli, pa je ubrzo helikopterom prebačen u bolnicu u Podgorici, a kasnije je zbog izuzetno teških povreda nastavio lečenje na Vojno medicinskoj akademiji u Beogradu.Od kobnog dana ostale su mu trajne posledice – izgubio je oko.„Dešavalo se i ranije da naletim na medveda, ali na makar 20, 30 metara.„Uvek sam uspevao da ga oteram praveći buku, ali ovaj put je izgleda bio preblizu i verovatno se i on uplašio kada sam naišao,” kaže Grubač.Na Balkanu živi približno 3.950 medveda što je druga po veličini populacija u Evropi, podaci su WWF (World Wide Fund for Nature) svetske organizacije za zaštitu prirode. Danas

021

„Mevedi, inače, jako vole med, zato najviše štete pričinjavaju na pčelinjacima”, kaže Janković.Šteta na pčelinjacimaU mirnom selu Lepenac u blizini Mojkovca, nedaleko od magistralnog puta ka Beranama, razgovaram sa Đurom Vlaovićem i njegovom suprugom Zorkom.Uz kafu i kolače pričaju mi o neobičnom susretu sa medvedom – u njihovom dvorištu.„Rano ujutro oko sedam sati čuo sam lupanje pa smo supruga i ja izašli iza kuće i ugledali medveda kako baca krovove košnica.„Zavikali smo i u jednom trenutku se zaustavio i pobegao u šumu, ali već je napravio veliku štetu, srećom niko nije nastradao", kaže 85-godišnji Vlaović.Pozvali su komšije i obavestili nadležne.Medved je potpuno uništio deset košnica u pčelinjaku njihovog sina, a napravio je štetu i kod komšije.„Tražimo da nadležnih da hitno reaguju, jer medved predstavlja veliku opasnost po meštane, a u blizini se nalazi i osnovna škola”, upozorava penzioner.

Đuro i Zorka Vlaović zateli su medveda u dvorištu kako baca košnice Kako bi pčelarima olakšali muke, Ministasrtvo poljoprivrede je u poslednje četiri godine odobravalo subvencije za nabavku električnih ograda za pčelinjake u visini od 50 procenata.Interventni tim za reagovanje biće efikasniji posle dodatne obuke zakazane za drugu polovinu godine, najavljuju iz ministarstva.Da bi nadoknadili štetu koju pričini medved, vlasnici domaćinstva moraju ispuniti stroge uslove bilo da su u pitanju napadi na pčelinjake ili stočni fond.Na osnovu Zakona o divljači i lovstvu i podzakonskih akata u lovištima gde ima medveda, vukova i šakala stoka se može puštati na ispašu samo u pratnji čobana.Stoka se noću mora zatvarati u štale ili u ograđene prostore na otvorenom uz nadzor i stalno prisustvo čobana i sa vezanim psom čuvarom.Propisano je i da u lovištima gde ima medveda, pčelinjaci moraju biti ograđeni, pod stalnim nadzorom vlasnika - čuvara sa obavezno vezanim psom čuvarom.„Ako i pored preduzetih mera divljač pričini štetu, vlasnik, odnosno korisnik stoke i zemljišta podnosi zahtev za procenu štete korisniku lovišta, u roku od tri do 15 dana od dana kada je šteta nastala", navodi se u propisima. 021

Danas

Lovac i nadzornik u Parku prirode Piva Miljan Grubač pukom srećom je preživeo napad mrkog medveda novembra prošle godine.„Prilikom susreta s medvedom što pre se udaljite“Nacionalni parkovi Crne Gore su upozorili su 23. juna na društvenim mrežama posetioce Lovćena, Durmitora, Prokletija i Biogradske gore da je u toku faza razmnožavanja medveda te su aktivniji i više se kreću u potrazi za partnerom.Ženke sa mladuncima su u potrazi za hranom pa je i veća mogućnost njihovog susreta sa ljudima u prirodi.Nadležni upozoravaju da medved napada kada se oseti ugroženim te da posetioci treba da se drže obeleženih staza i prave buku kako bi se medvedi na vreme sklonili.„Prilikom susteta s medvedom što pre se udaljite, ne pravite nagle pokrete, ne trčite i ne penjite se na drvo.„Ne zadržavajte se zbog snimanja ili fotografisanja na tom terenu”, navodi se u objavi.Ipak, nisu samo turisti problem.Sredinom aprila četvoro ljudi je uhapšeno, zbog sumnje da su vatrenim oružjem u mestu Brestice, u opštini Nikšić, ubili medveda.Policija je tom prilikom u prtljažnicima automobila pronašla medveđu kožu i sedam lovačkih pušaka, saopšteno je.Iako zakon dopušta lov na medveda jedino uz saglasnost Ministarstva šumarstva, meštani su organizovali protest podrške uhapšenim lovcima.Tvrde da su ih spasili od predatora koji je uništavao njihovu stoku i sejao strah u selu.

Lovačko društvo Bratogošt – NikšićI snažni vo je bio žrtva medveda nedavnoMedveda je uvek bilo, samo je sada ova divlja životinja počela da se spušta u sela i napada stoku ne samo na otvorenom, nego i u stajama, kaže Nikola Marković, direktor Lovačkog saveza Crne Gore.Slučaj napada na lovca nije prvi, a svaki je izuzetno opasan, dodaje.„To smo imali u Beranama, zatim u Nikšiću, kao i ovaj slučaj sada u Plužinama.„Pre dvadesetak godina bio je smrtni slučaj u Beranama, kada je napao staricu“, opisuje Marković.Slične probleme imaju i ostale balkanske zemlje – Hrvatska i Bugarska su u kratkom periodu zabeležile smrtne slučajeve, kao i Češka.Lovišta Crne Gore su prekrivena kamerama, ali se na snimcima vidi da medvedi nerado idu na hranilice, već „radije prave štetu i ima agresivnih jedinki“, kaže on.„Medved je prirodi potreban i brinemo o njima, ali moramo nešto uraditi da zaštitimo i turiste, planinare i sve ljude, gde nemate lovaca tu vlada haos”. Danas

021

godine okončaju poslovanje i rasprodaju životinje.Ali mnogi kažu da ovo nije pravi trenutak da se postepeno ukine industrija koja je generacijama obezbeđivala ljudima sredstva za život – i da vlasti još uvek nisu osmislile odgovarajuću garancije za uzgajivače ili procenjenih pola miliona pasa u zatočeništvu.Čak i oni koji podržavaju zabranu, među njima eksperti i borci za prava životinja, ukazuju na probleme u vezi sa njenom primenom – među njima poteškoće sa pronalaženjem domova za pse koji se sada, nakon što su spaseni iz klanice, suočavaju se sve verovatnijom pretnjom od eutanazije.Na polovini perioda odložene primene, uzgajivači psećeg mesa ostaju sa stotinama životinja koje bukvalno ne mogu da prodaju, sa farmama koje se ne mogu zatvoriti i sa vrlo malo načina da donesu hranu na trpezu.„Ljudi se pate", kaže Džu, koji je takođe predsednik Korejskog društva za jestive pse, grupe koja zastupa ovu industriju.„Gušimo se u dugovima, ne možemo da ih otplatimo, a neki čak ne mogu da nađu ni novi posao."„Situacija je beznadežna."Oluja preprekaČan-Vu ima 18 meseci da se reši 600 pasa.Posle toga, ovaj 33-godišnji proizvođač psećeg mesa – koji je tražio da ostane anoniman iz straha od burne reakcije javnosti – suočava se sa kaznom od i do dve godine zatvora.„Realno gledano, čak i samo na mojoj farmi, ne mogu za to vreme da obradim broj pasa koji imam", kaže on.„U ovoj fazi sam uložio sve što imam u farmu – a opet oni neće ni da mi uzmu pse."Pod „oni", Čan Vu ne misli samo na trgovce i mesare koji bi, pre zabrane, kupovali u proseku pet-šest pasa nedeljno.On misli i na borce za prava životinja i vlasti koji su se, po njegovom mišljenju, žestoko trudili da zabrane trgovinu psećim mesom, a sada nemaju jasan plan šta da urade sa preostalim životinjama – kojih ima oko 500.000, prema procenama vlade.„Usvojili su zakon bez pravog plana, a sada govore da čak ne mogu ni da uzmu te pse." Procenjuje se da na farmama mesa širom zemlje ostaje još pola miliona pasa cLi Sangkjung, menadžer kampanja pri Humanom svetu za životinje Koreja (Hvak), deli tu zabrinutost.„Iako je usvojena zabrana psećeg mesa, i vlada i građanske grupe se i dalje muče sa spasavanjem preostalih pasa", kaže on.„Jedna oblast koja još uvek deluje kao da nedostaje jeste rasprava oko pasa koji su ostavljeni."Portparol iz Ministarstva za poljoprivredu, prehrambena i ruralna pitanja (Mafra) rekao je za BBC da ako se vlasnici farmi odreknu pasa, lokalne vlasti će preuzeti vlasništvo nad njima i brinuti se o njima u azilima.Pronalaženje novog doma za njih, međutim, pokazalo se malo komplikovanijim.Budući da u industriji psećeg mesa težina znači profit, farme preferiraju krupnije pasmine.Ali u izuzetno urbanizovanom društvu Južne Koreje, u kojoj mnogi ljudi žive u stambenim kompleksima, ljudi koji žele da drže kućne ljubimce često traže upravo suprotno.Postoji i stigma u društvu koja se vezuje za pse sa farmi mesa, objašnjava Li, iz zabrinutosti zbog bolesti i traume.Problem dodatno komplikuje činjenica da su mnogi i psili čisti ili mešanci tosa-inu, vrste koja je klasifikovana kao „opasna" u Južnoj Koreji i potrebna je dozvola vlade da se drži kao kućni ljubimac.U međuvremenu, azili za pse su već pretrpani.

Usvajanje pasa u Južnoj Koreji je komplikovan proces Ova savršena oluja prepreka ukazuje na perverznu ironiju: da se bezbroj takozvanih spasenih pasa, koji nemaju gde drugde da odu, sada suočava sa mogućnošću da budu podvrgnuti eutanaziji.„To je prosto neverovatno", kaže Čan Vu.„Pošto je zakon bio izrađen prema zahtevima ovih grupa, pretpostavio sam da su one i smislile rešenje za pse – da će preuzeti odgovornost za njih. 021

021

Ali ti ljudi iz grupa za zaštitu životinja tretirali su pse kao da su pojedinci sa dostojanstvom i to me je zaista taklo u srce."A opet za mnoge to ostaje kamen temeljac industrije na kojoj su izgradili živote.Svaki pripadnik trgovine psećim mesom sa kojim je razgovarao BBC izrazio je zabrinutost po pitanju toga kako će se izdržavati sada kada su njihova dugogodišnja sredstva za život proglašena nezakonitim.Neki kažu da su se prepustili siromašnom životu, istakavši da su rođeni tokom Korejskog rata i da znaju kako da žive život gladni.Drugi su sugerisali da bi trgovina mogla da se nastavi inkognito.Mnogi se, međutim, slažu da su za mlađe farmere ove stroge mere posebno zabrinjavajuće.„Mladi ljudi u ovoj industriji zaista se suočavaju sa sumornom stvarnošću", kaže Džu.„Budući da ne mogu da prodaju pse, ne mogu brzo ni da zatvore posao.

Zaglavljeni su, ne mogu ni napred ni nazad."Čan Vu se priseća kako kad je počeo da radi u ovoj industriji pre jedne decenije, sa 23 godine, „percepcija psećeg mesa nije bila negativna."„Ipak", dodaje on, „bilo je nekih komentara od ljudi kraj mene, tako da sam čak i tada bio svestan da to nije nešto što bih mogao da radim do kraja života."Zabrana je usledila brže od očekivanog – i od njene objave, kaže on, „zarađivanje za život je postalo neverovatno neizvesno."„Sve čemu se sada nadamo je da će period odložene primene možda biti produžen da bi proces izlaženja na kraj sa preostalim psima mogao da se odvija postepenije."Mnogi drugi se nadaju istom.Ali dok se industrija psećeg mesa izvlači poput tepiha ispod nogu onih koji su postali zavisni od nje, Džu ne može da ne bude zaokupljen crnim mislima: da neki farmeri možda neće moći da izdrže ovu neizvesnost još dugo.„U ovom trenutku, ljudi se i dalje drže, u nadi da će se nešto promeniti – možda da period odložene primene bude produžen", kaže on.„Ali do 2027. 021